Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se s ciljem podizanja globalne svijesti o vitalnoj ulozi močvara za ljude i naš planet, a danas, 2.veljače 2021. godine, obilježava se pedeseti put.
Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara).
BiH ima tri takva močvarna područja – Park prirode Hutovo Blato, Močvaru Bardača i Livanjsko polje.
Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo Blato, ističe za ČA::portal važnost činjenice da Čapljina ima jedno takvo mjesto na prestižnoj listi.
Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i šume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vlažna područja nalaze se u naseljima ili njihovoj bližoj okolici te su vrlo važna zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovništva i poboljšavanja kvalitete zraka.
U gradovima na obalama mora očuvana vlažna staništa također imaju važnu ulogu u sprječavanju poplava uslijed klimatskih promjena jer upijaju suvišnu količinu vode u okolišu. Osim toga, močvarna staništa pročišćavaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talože sedimente, a takav se prirodni proces koristi u uređajima za pročišćavanje vode u nekim gradovima.
U močvarna staništa ubrajaju se sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci, rižina polja i solane su vlažna staništa koja je stvorio čovjek.
Močvarna staništa su od velike važnoti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i više od 40 % vrsta biljaka i životinja.
Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode.
Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.
Močvare osiguravaju više od milijardu radnih mjesta i pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godišnje
Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu.
Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima.
Vlažna staništa imaju i iznimnu važnost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s očuvanim obalnim područjem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda.
Ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa posebna se pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode te se potiču akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suočava s rastućom krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom čovječanstvu i našem planetu.
Koristimo daleko veće količine slatke vode nego što nam je priroda može osigurati, a istovremeno uništavamo močvarne ekosustave. Stoga se ovogodišnjom kampanjom naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i močvare povezane u nerazdvojnom suživotu koji je presudan za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta.
Više informacija o ovogodišnjem programu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa pronađite na stranicama Konvencije o vlažnim staništima ili na sljedećoj poveznici.
2,2 milijarde ljudi živi bez sigurne vode za piće, a 485.000 umire svake godine
Šteta prouzročena gubitkom slatkovodnih močvara i usluga ekosustava iznosi 2,7 bilijuna USD godišnje (1997.-2011.)
U posljednjih 20 godina poplave i suše pogodile su 3 milijarde ljudi, a smrtno je stradalo 166.000 ljudi, što je uzrokovalo gotovo 700 milijardi USD gospodarske štete.
Nesigurnost vode bio je glavni uzrok sukoba u najmanje 45 zemalja svijeta u 2017. godini.
Stotine milijuna ljudi u obalnim područjima suočava se s rastućom prijetnjom oluja i poplava zbog gubitka šuma mangrova, slanih močvara i morske trave.
Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara).
BiH ima tri takva močvarna područja – Park prirode Hutovo Blato, Močvaru Bardača i Livanjsko polje.
Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo Blato, ističe za ČA::portal važnost činjenice da Čapljina ima jedno takvo mjesto na prestižnoj listi.
Vlažna ili močvarna područja su staništa koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom. To su rijeke i jezera, ali i poplavne livade i šume te primjerice morska obala i koraljni grebeni. Urbana vlažna područja nalaze se u naseljima ili njihovoj bližoj okolici te su vrlo važna zbog svog doprinosa zdravlju gradskog stanovništva i poboljšavanja kvalitete zraka.
U gradovima na obalama mora očuvana vlažna staništa također imaju važnu ulogu u sprječavanju poplava uslijed klimatskih promjena jer upijaju suvišnu količinu vode u okolišu. Osim toga, močvarna staništa pročišćavaju vodu jer biljke iz vode koriste hranjive tvari i talože sedimente, a takav se prirodni proces koristi u uređajima za pročišćavanje vode u nekim gradovima.
U močvarna staništa ubrajaju se sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume, travnjaci, kao i obale mora, a ribnjaci, rižina polja i solane su vlažna staništa koja je stvorio čovjek.
Močvarna staništa su od velike važnoti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano i više od 40 % vrsta biljaka i životinja.
Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode.
Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.
Močvare osiguravaju više od milijardu radnih mjesta i pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna dolara godišnje
Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu.
Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima.
Vlažna staništa imaju i iznimnu važnost u obrani od poplava jer nizinska rijeka s očuvanim obalnim područjem u koju se izlijeva tijekom visokih vodostaja predstavlja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda.
Ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa posebna se pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode te se potiču akcije na njihovom obnavljanju i zaustavljanju njihovog gubitka. Cijeli se svijet suočava s rastućom krizom nedostatka slatke vode koja predstavlja veliku prijetnju cijelom čovječanstvu i našem planetu.
Koristimo daleko veće količine slatke vode nego što nam je priroda može osigurati, a istovremeno uništavamo močvarne ekosustave. Stoga se ovogodišnjom kampanjom naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na Zemlji jer su voda i močvare povezane u nerazdvojnom suživotu koji je presudan za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta.
Više informacija o ovogodišnjem programu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa pronađite na stranicama Konvencije o vlažnim staništima ili na sljedećoj poveznici.
2,2 milijarde ljudi živi bez sigurne vode za piće, a 485.000 umire svake godine
Šteta prouzročena gubitkom slatkovodnih močvara i usluga ekosustava iznosi 2,7 bilijuna USD godišnje (1997.-2011.)
U posljednjih 20 godina poplave i suše pogodile su 3 milijarde ljudi, a smrtno je stradalo 166.000 ljudi, što je uzrokovalo gotovo 700 milijardi USD gospodarske štete.
Nesigurnost vode bio je glavni uzrok sukoba u najmanje 45 zemalja svijeta u 2017. godini.
Stotine milijuna ljudi u obalnim područjima suočava se s rastućom prijetnjom oluja i poplava zbog gubitka šuma mangrova, slanih močvara i morske trave.
