Pozornost javnosti u cijelom svijetu privuklo je i nedavno zasjedanje Svekineskoga narodnoga kongresa na kojem su donesene strateške odluke za budućnost najmnogoljudnije zemlje svijeta. Kineska veleposlanica Chen Bo za Večernji list objasnila je neke od tih odluka, ali govorila je i o ekonomskoj te političkoj prisutnosti Narodne Republike Kine u BiH.
Što je suština i koje su svrhe reformi državnih institucija i administrativnoga ustroja, s posebnim osvrtom na uspostavljanje novoga državnoga inspekcijskoga tijela? Kako će on funkcionirati u trodiobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kako to poznaje zapadnoeuropska pravna stečevina?
Suštinski cilj reforme institucija vlasti u Kini je osuvremenjivanje sustava i sposobnosti državnog upravljanja te predstavlja nastojanje unaprijediti socijalistički sustav s kineskim karakteristikama. Zakon o nadzoru usvojen je na prvom zasjedanju 13. po redu Svekineskog narodnog kongresa. Sukladno tom zakonu, uspostavit će se nacionalno povjerenstvo za nadzor kao najviše nadzorno tijelo, kao i povjerenstvo za nadzor na lokalnim razinama, kako bi se formirala nadzorna mreža na nacionalnoj razini.
Sva nadzorna povjerenstva biraju narodni kongresi na svojim razinama i odgovarat će tim narodnim kongresima. Ona će, sukladno zakonu, nadzirati sve koji rade u javnom sektoru i izvršavaju javne vlasti, istražujući kaznena djela vezana uz poziciju i obavljajući zadaću izgradnje čiste Partije i vlade te borbe protiv korupcije bez uplitanja bilo kojeg upravnog tijela, društvene organizacije ili pojedinca. Zakon o nadzoru zapravo je kineski antikorupcijski zakon, a nadzorna povjerenstva antikorupcijske agencije sa specifičnim kineskim karakteristikama.
NR Kina donijela je pete izmjene i dopune Ustava. Možete li objasniti koji su razlozi, odnosno motivi za izmjene i koje su ključne izmjene i dopune?
Prije dvije tisuće godina poznati drevni kineski filozof Han Fei rekao je kako zakon mora ići ukorak s vremenom kako bi osigurao dobru vladavinu, a vladavina mora odgovarati društvenoj stvarnosti kako bi iznjedrila rezultate. Ovo je peti put da se Ustav mijenja od njegova proglašenja 1982. godine. Kao i prethodna četiri puta, izmjene imaju za cilj potvrdu u obliku zakona novog iskustva, novih dostignuća i novih ciljeva tijekom razvoja Kine, temeljem procjene novih stvarnosti našega doba, kako bi se osiguralo temeljno jamstvo za razvoj zemlje, osiguravajući istodobno opći kontinuitet, stabilnost i autoritet Ustava.
Ukupno 21 izmjena uvrštena je u Ustav, a neke od glavnih bih pobrojila ovdje. To su uključivanje Misli Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim karakteristikama u novoj eri u vodeća načela nacionalnog političkog i društvenog života, potom osnivanje Nacionalne nadzorne komisije i jačanje antikorupcijskoga zakonodavstva te je s tim u vezi doneseno 11 amandmana. Nadalje, kada su u pitanju razvojni ciljevi, u Ustav je dodan tekst o “ekološkoj civilizaciji” kako bi se naglasila nova percepcija razvoja i važnost koja se pridaje zaštiti okoliša.
Vezano uz vanjsku politiku, dodane su sljedeće rečenice: “ostati predan miroljubivom razvoju i strategiji otvaranja win-win napretka” i “promicati izgradnju zajednice zajedničke sudbine čovječanstva” u cilju da politika miroljubivog razvoja postane dio zakona. Također, usklađen je mandat predsjednika zemlje, unaprijeđene su mjere upravljanja zemljom sukladno zakonu i Ustavu tako što je dodan tekst “zaposlenici u javnom sektoru se prilikom preuzimanja dužnosti moraju zakleti na vjernost Ustavu u javnosti i sukladno zakonu i propisima” te na taj način zaposleni u javnom sektoru potaknuli pridržavati se i podupirati Ustav te voditi zemlju sukladno Ustavu i zakonu.
Pred nama je Sajam gospodarstva u Mostaru na kojem će NR Kina i tvrtke iz Kine zauzimati značajno mjesto u okviru mehanizma suradnje “16+1”. Kakva su vaša očekivanja od ovoga sajma? Koji su interesi kineskih kompanija za Mostar i Hercegovinu kao regiju jer do sada nije bilo investicija u taj dio BiH?
Na ovogodišnjem Sajmu gospodarstva u Mostaru bit će najviše kineskih kompanija u posljednje tri godine, s ukupnim izložbenim prostorom od 1000 četvornih metara. Kineski izlagači uglavnom dolaze iz sektora kao što su poljoprivredni strojevi, prehrambena industrija, automobili, kućanski elektronički uređaji i telekomunikacije. Na marginama će se organizirati Sajam poljoprivredne opreme i investicija “16+1” i prateći poslovni forum. To će biti drugi put da se “16+1” održava zajedno s mostarskim sajmom.
Nadamo se kako će kompanije moći prepoznati mogućnosti suradnje kroz izravne interakcije, a nadamo se i kako će veliko sudjelovanje kineskih tvrtki i organizacija događaja “16+1” pomoći da se utjecaj mostarskoga sajma proširi u regiji. Mostar i cijela regija Hercegovine obiluju izvanrednim prirodnim uvjetima i slikovitim pejzažima te uživaju široke izglede za suradnju s Kinom. Sve više kineskih turista posjećuje Mostar. Kada sporazum između dviju zemalja o uzajamnom ukidanju viza za nositelje običnih putovnica stupi na snagu, očekujemo mnogo više kineskih turista u regiji.
Posljednjih godina hercegovačko vino nalazi put do kineskoga tržišta. Kompanije dviju strana će vjerojatno postići dogovor o vjetroelektrani Kupres u prvoj fazi. Neke kineske kompanije prate projekte cestovne infrastrukture u regiji. Izaslanstvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima će uskoro posjetiti hercegovačku regiju kako bi doznalo više o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje u proizvodima na bazi smilja. Također se razgovara o poljoprivrednoj suradnji u uzgoju ostaloga bilja.
Koliko BiH koristi potencijale platforme “16+1”, posebice u pogledu kineskih ulaganja?
Posljednjih godina Bosna i Hercegovina postaje sve aktivniji igrač u suradnji “16+1”. Tri godine zaredom predlaže inicijative za suradnju i njezina suradnja s Kinom u praktičnom smislu odvija se glatko. BiH je organizirala Forum za suradnju u industrijskim kapacitetima “16+1” sa Sarajevo Business Forumom 2016., Sajam poljoprivrednih proizvoda i vina “16+1” tijekom Sajma gospodarstva u Mostaru 2017. i Konferenciju na visokoj razini o turističkoj suradnji u okviru “16+1”. A ove godine BiH će biti domaćin Foruma o poljoprivrednoj opremi i investicijama “16+1” tijekom Sajma gospodarstva u Mostaru 2018. i Konferencije o suradnji u inovacijama “16+1”.
Termoelektrana Stanari radi u punom kapacitetu već gotovo 600 dana, proizvodeći 3,3 milijarde kWh električne energije. Mnogi zajednički projekti između naših dviju zemalja su u tijeku ili u fazi pregovora. Uz Termoelektranu Tuzla blok 7, tu su i brojni drugi projekti, poput hidroelektrana, vjetroelektrana, cesta i željeznica. Ti su projekti rasuti po različitim dijelovima BiH, a njihova ukupna vrijednost doseže milijarde eura. Moglo bi se objektivno reći kako je BiH osigurala stvarne razvojne koristi u suradnji “16+1”, a zauzvrat doprinosi sve više i više tom formatu.
Sve više se govori o borbi za utjecaj velikih sila na Balkanu. Postoje li politički ili drugi otpori kineskom kapitalu u BiH?
Kineska strana uvijek poštuje neovisni izbor razvojnih puteva ljudi u BiH i ostalim zemljama Balkana te smatra kako bi otvorena pitanja trebalo rješavati konzultacijama i dijalogom. Kina djeluje na tržišnim načelima i poštuje zakone te propise prilikom provedbe ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Takve aktivnosti su otvorene i transparentne i u duhu win-win suradnje. Ekonomska suradnja Kine i BiH otvorila je nova radna mjesta, pomogla u rastu bh. ekonomije i unaprijedila život ljudi. Kineske ekonomske aktivnosti u BiH nisu se suočile ni s kakvim političkim ili ljudskim preprekama te ne vidimo razlog za takvo nešto u budućnosti.
Mediji su tijekom trajanja Kongresa pisali o temi povećanja proračuna za kinesku vojsku. Koji su motivi za povećanje izdvajanja?
Proračun Kine za obranu za 2018. godinu iznosi oko 1,1 trilijun juana ili 170,3 milijarde američkih dolara, što je za 8,1 posto više nego prošle godine. Kina ima više od 1,3 milijarde stanovnika. Imamo veliki teritorij, vode i zračni prostor koji moramo braniti, a imamo i međunarodne obveze koje moramo ispunjavati. Od svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina doprinosi s najviše mirovnjaka. Kina ima pravo i potrebu unaprijediti obrambenu i vojnu modernizaciju te izgraditi jednu od najboljih vojski na svijetu. Umjereno povećanje vojnog proračuna Kine posljednjih godina uglavnom je nadoknada za manjak iz prošlosti.
Ovo povećanje će uglavnom služiti za unapređenje oružja i opreme, poboljšanje objekata i uvjeta za obuku te bolje životne uvjete za časnike i vojnike, a pratit će povećanje cijena roba. Vojni proračun Kine u potpunosti odgovara njezinim opravdanim potrebama u obrani. Doista je zapanjujuće da, kad god se kineski proračun za obranu poveća, bez obzira je li to opravdano ili ne, neki ljudi to vide kao priliku za dizanje prašine oko navodne vojne prijetnje od Kine. Usporedimo troškove Kine za obranu s drugim zemljama.
Kada je u pitanju ukupna potrošnja, Kina, kao drugi najveći potrošač, troši tek 26 posto iznosa SAD-a. U pogledu udjela vojne potrošnje u BDP-u, u slučaju Kine iznosio je oko 1,3 posto u 2017. godini, a u SAD-u više od 3 posto, u Republici Koreji, Indiji i Francuskoj iznad 2 posto. Što se tiče troškova obrane po glavi stanovnika, u Kini oni iznose oko 800 juana (oko 125 američkih dolara), 1/16 iznosa SAD-a. Kada je u pitanju trošak za obranu po vojniku, kineski iznos je tek oko 16 posto onoga u američkim oružanim snagama.
Te podatke ne navodimo zbog nekakvoga natjecanja vojnim proračunima, nego kako bi se moglo vidjeti da nema razloga za strah. Zapravo, prilikom razmatranja predstavlja li jedna zemlja prijetnju svjetskom miru ne treba gledati ima li ona moćne oružane snage, već kakvu vanjsku politiku slijedi. Politika miroljubivog razvoja uvrštena je u kineski Ustav. Kina koja je posvećena mirnom razvoju može biti samo branitelj svjetskog mira, a ni u kojem slučaju prijetnja.
(Večernji list)
Što je suština i koje su svrhe reformi državnih institucija i administrativnoga ustroja, s posebnim osvrtom na uspostavljanje novoga državnoga inspekcijskoga tijela? Kako će on funkcionirati u trodiobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kako to poznaje zapadnoeuropska pravna stečevina?
Suštinski cilj reforme institucija vlasti u Kini je osuvremenjivanje sustava i sposobnosti državnog upravljanja te predstavlja nastojanje unaprijediti socijalistički sustav s kineskim karakteristikama. Zakon o nadzoru usvojen je na prvom zasjedanju 13. po redu Svekineskog narodnog kongresa. Sukladno tom zakonu, uspostavit će se nacionalno povjerenstvo za nadzor kao najviše nadzorno tijelo, kao i povjerenstvo za nadzor na lokalnim razinama, kako bi se formirala nadzorna mreža na nacionalnoj razini.
Sva nadzorna povjerenstva biraju narodni kongresi na svojim razinama i odgovarat će tim narodnim kongresima. Ona će, sukladno zakonu, nadzirati sve koji rade u javnom sektoru i izvršavaju javne vlasti, istražujući kaznena djela vezana uz poziciju i obavljajući zadaću izgradnje čiste Partije i vlade te borbe protiv korupcije bez uplitanja bilo kojeg upravnog tijela, društvene organizacije ili pojedinca. Zakon o nadzoru zapravo je kineski antikorupcijski zakon, a nadzorna povjerenstva antikorupcijske agencije sa specifičnim kineskim karakteristikama.
NR Kina donijela je pete izmjene i dopune Ustava. Možete li objasniti koji su razlozi, odnosno motivi za izmjene i koje su ključne izmjene i dopune?
Prije dvije tisuće godina poznati drevni kineski filozof Han Fei rekao je kako zakon mora ići ukorak s vremenom kako bi osigurao dobru vladavinu, a vladavina mora odgovarati društvenoj stvarnosti kako bi iznjedrila rezultate. Ovo je peti put da se Ustav mijenja od njegova proglašenja 1982. godine. Kao i prethodna četiri puta, izmjene imaju za cilj potvrdu u obliku zakona novog iskustva, novih dostignuća i novih ciljeva tijekom razvoja Kine, temeljem procjene novih stvarnosti našega doba, kako bi se osiguralo temeljno jamstvo za razvoj zemlje, osiguravajući istodobno opći kontinuitet, stabilnost i autoritet Ustava.
Ukupno 21 izmjena uvrštena je u Ustav, a neke od glavnih bih pobrojila ovdje. To su uključivanje Misli Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim karakteristikama u novoj eri u vodeća načela nacionalnog političkog i društvenog života, potom osnivanje Nacionalne nadzorne komisije i jačanje antikorupcijskoga zakonodavstva te je s tim u vezi doneseno 11 amandmana. Nadalje, kada su u pitanju razvojni ciljevi, u Ustav je dodan tekst o “ekološkoj civilizaciji” kako bi se naglasila nova percepcija razvoja i važnost koja se pridaje zaštiti okoliša.
Vezano uz vanjsku politiku, dodane su sljedeće rečenice: “ostati predan miroljubivom razvoju i strategiji otvaranja win-win napretka” i “promicati izgradnju zajednice zajedničke sudbine čovječanstva” u cilju da politika miroljubivog razvoja postane dio zakona. Također, usklađen je mandat predsjednika zemlje, unaprijeđene su mjere upravljanja zemljom sukladno zakonu i Ustavu tako što je dodan tekst “zaposlenici u javnom sektoru se prilikom preuzimanja dužnosti moraju zakleti na vjernost Ustavu u javnosti i sukladno zakonu i propisima” te na taj način zaposleni u javnom sektoru potaknuli pridržavati se i podupirati Ustav te voditi zemlju sukladno Ustavu i zakonu.
Pred nama je Sajam gospodarstva u Mostaru na kojem će NR Kina i tvrtke iz Kine zauzimati značajno mjesto u okviru mehanizma suradnje “16+1”. Kakva su vaša očekivanja od ovoga sajma? Koji su interesi kineskih kompanija za Mostar i Hercegovinu kao regiju jer do sada nije bilo investicija u taj dio BiH?
Na ovogodišnjem Sajmu gospodarstva u Mostaru bit će najviše kineskih kompanija u posljednje tri godine, s ukupnim izložbenim prostorom od 1000 četvornih metara. Kineski izlagači uglavnom dolaze iz sektora kao što su poljoprivredni strojevi, prehrambena industrija, automobili, kućanski elektronički uređaji i telekomunikacije. Na marginama će se organizirati Sajam poljoprivredne opreme i investicija “16+1” i prateći poslovni forum. To će biti drugi put da se “16+1” održava zajedno s mostarskim sajmom.
Nadamo se kako će kompanije moći prepoznati mogućnosti suradnje kroz izravne interakcije, a nadamo se i kako će veliko sudjelovanje kineskih tvrtki i organizacija događaja “16+1” pomoći da se utjecaj mostarskoga sajma proširi u regiji. Mostar i cijela regija Hercegovine obiluju izvanrednim prirodnim uvjetima i slikovitim pejzažima te uživaju široke izglede za suradnju s Kinom. Sve više kineskih turista posjećuje Mostar. Kada sporazum između dviju zemalja o uzajamnom ukidanju viza za nositelje običnih putovnica stupi na snagu, očekujemo mnogo više kineskih turista u regiji.
Posljednjih godina hercegovačko vino nalazi put do kineskoga tržišta. Kompanije dviju strana će vjerojatno postići dogovor o vjetroelektrani Kupres u prvoj fazi. Neke kineske kompanije prate projekte cestovne infrastrukture u regiji. Izaslanstvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima će uskoro posjetiti hercegovačku regiju kako bi doznalo više o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje u proizvodima na bazi smilja. Također se razgovara o poljoprivrednoj suradnji u uzgoju ostaloga bilja.
Koliko BiH koristi potencijale platforme “16+1”, posebice u pogledu kineskih ulaganja?
Posljednjih godina Bosna i Hercegovina postaje sve aktivniji igrač u suradnji “16+1”. Tri godine zaredom predlaže inicijative za suradnju i njezina suradnja s Kinom u praktičnom smislu odvija se glatko. BiH je organizirala Forum za suradnju u industrijskim kapacitetima “16+1” sa Sarajevo Business Forumom 2016., Sajam poljoprivrednih proizvoda i vina “16+1” tijekom Sajma gospodarstva u Mostaru 2017. i Konferenciju na visokoj razini o turističkoj suradnji u okviru “16+1”. A ove godine BiH će biti domaćin Foruma o poljoprivrednoj opremi i investicijama “16+1” tijekom Sajma gospodarstva u Mostaru 2018. i Konferencije o suradnji u inovacijama “16+1”.
Termoelektrana Stanari radi u punom kapacitetu već gotovo 600 dana, proizvodeći 3,3 milijarde kWh električne energije. Mnogi zajednički projekti između naših dviju zemalja su u tijeku ili u fazi pregovora. Uz Termoelektranu Tuzla blok 7, tu su i brojni drugi projekti, poput hidroelektrana, vjetroelektrana, cesta i željeznica. Ti su projekti rasuti po različitim dijelovima BiH, a njihova ukupna vrijednost doseže milijarde eura. Moglo bi se objektivno reći kako je BiH osigurala stvarne razvojne koristi u suradnji “16+1”, a zauzvrat doprinosi sve više i više tom formatu.
Sve više se govori o borbi za utjecaj velikih sila na Balkanu. Postoje li politički ili drugi otpori kineskom kapitalu u BiH?
Kineska strana uvijek poštuje neovisni izbor razvojnih puteva ljudi u BiH i ostalim zemljama Balkana te smatra kako bi otvorena pitanja trebalo rješavati konzultacijama i dijalogom. Kina djeluje na tržišnim načelima i poštuje zakone te propise prilikom provedbe ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Takve aktivnosti su otvorene i transparentne i u duhu win-win suradnje. Ekonomska suradnja Kine i BiH otvorila je nova radna mjesta, pomogla u rastu bh. ekonomije i unaprijedila život ljudi. Kineske ekonomske aktivnosti u BiH nisu se suočile ni s kakvim političkim ili ljudskim preprekama te ne vidimo razlog za takvo nešto u budućnosti.
Mediji su tijekom trajanja Kongresa pisali o temi povećanja proračuna za kinesku vojsku. Koji su motivi za povećanje izdvajanja?
Proračun Kine za obranu za 2018. godinu iznosi oko 1,1 trilijun juana ili 170,3 milijarde američkih dolara, što je za 8,1 posto više nego prošle godine. Kina ima više od 1,3 milijarde stanovnika. Imamo veliki teritorij, vode i zračni prostor koji moramo braniti, a imamo i međunarodne obveze koje moramo ispunjavati. Od svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina doprinosi s najviše mirovnjaka. Kina ima pravo i potrebu unaprijediti obrambenu i vojnu modernizaciju te izgraditi jednu od najboljih vojski na svijetu. Umjereno povećanje vojnog proračuna Kine posljednjih godina uglavnom je nadoknada za manjak iz prošlosti.
Ovo povećanje će uglavnom služiti za unapređenje oružja i opreme, poboljšanje objekata i uvjeta za obuku te bolje životne uvjete za časnike i vojnike, a pratit će povećanje cijena roba. Vojni proračun Kine u potpunosti odgovara njezinim opravdanim potrebama u obrani. Doista je zapanjujuće da, kad god se kineski proračun za obranu poveća, bez obzira je li to opravdano ili ne, neki ljudi to vide kao priliku za dizanje prašine oko navodne vojne prijetnje od Kine. Usporedimo troškove Kine za obranu s drugim zemljama.
Kada je u pitanju ukupna potrošnja, Kina, kao drugi najveći potrošač, troši tek 26 posto iznosa SAD-a. U pogledu udjela vojne potrošnje u BDP-u, u slučaju Kine iznosio je oko 1,3 posto u 2017. godini, a u SAD-u više od 3 posto, u Republici Koreji, Indiji i Francuskoj iznad 2 posto. Što se tiče troškova obrane po glavi stanovnika, u Kini oni iznose oko 800 juana (oko 125 američkih dolara), 1/16 iznosa SAD-a. Kada je u pitanju trošak za obranu po vojniku, kineski iznos je tek oko 16 posto onoga u američkim oružanim snagama.
Te podatke ne navodimo zbog nekakvoga natjecanja vojnim proračunima, nego kako bi se moglo vidjeti da nema razloga za strah. Zapravo, prilikom razmatranja predstavlja li jedna zemlja prijetnju svjetskom miru ne treba gledati ima li ona moćne oružane snage, već kakvu vanjsku politiku slijedi. Politika miroljubivog razvoja uvrštena je u kineski Ustav. Kina koja je posvećena mirnom razvoju može biti samo branitelj svjetskog mira, a ni u kojem slučaju prijetnja.
(Večernji list)
