Vatikansko povjerenstvo za Međugorje koje predvodi kardinal Camillo Ruini utvrdilo je kako je prvih sedam ukazanja Marije u tom mjestu autentično, ali je izrazilo i sumnju u autentičnost kasnijih ukazanja, tvrdi ugledni talijanski vatikanist Andrea Tornielli.
Talijanski novinar je u dnevniku La Stampa objavio tekst u kojem je dao presjek rada Povjerenstva koje je 2010. Utemeljio papa Benedikt XVI. kako bi istražio okolnosti onoga što se u Međugorju događa.
Tornielli sada navodi kako se u izvješću, koje je već dulje vrijeme u Kongregaciji za nauk vjere, a koje je on očito imao prigodu pročitati, ukazuje na “razlike” između prvih ukazanja koja su se dogodila između 24. lipnja i 3. srpnja 1981. i onih koja su se dogodila kasnije.
Povjerenstvo je tako, piše Tornielli, dalo pozitivno mišljenje o autentičnosti prvotnih ukazanja (i to s 13 glasova za, jednim protiv i jednim suzdržanim). Utvrđeno je kako su vidioci bili psihički potpuno zdravi, kako su ukazanja primili s iznenađenjem te kako u “njihovim svjedočanstvima nije bilo nikakvih vanjskih utjecaja”.Ustrajali su na svom svjedočanstvu iako im je prijetila komunistička policija i bili im ugroženi životi. Povjerenstvo je također odbacilo teze o “demonskom podrijetlu” ukazanja.
U kasnijim ukazanjima, nastavlja Tornielli prenositi zaključke Povjerenstva, moguće je uočiti “uplitanja povezana s konfliktom između biskupa i franjevaca iz župe”. Povjerenstvo je ukazalo i na to da su ukazanja nastavljena za pojedine vidioce, a ne za cijelu skupinu. Nastavljena su unatoč tome što su vidioci na početku tvrdili kako će prestati, što se nije dogodilo.
I dok je mišljenje oko prvih sedam ukazanja bilo lako usuglasiti, članovi Povjerenstva glasovali su u dva kruga kada je u pitanju bilo razdoblje od srpnja 1981. do danas, tvrdi Tornielli.
U prvome su se fokusirali na duhovne plodove Međugorja, zanemarujući “ponašanje vidioca”. Šestoro njih se tada izjasnilo o Međugorju pozitivno, sedmoro njih je, kako piše Tornielli, imalo podijeljene, ali naposljetku ipak pozitivne dojmove. A preostala dva su imala negativne.
U drugom krugu članovi povjerenstva uzeli su u obzir i ponašanje vidioca. Dvanaestoro njih je tada objavilo kako se ne mogu izjasniti, a dvoje njih je glasovalo protiv toga da se ukazanja proglase autentičnima, javlja Bitno.net.
Povjerenstvo je ukazalo na to da vidioci nikada nisu imali intenzivniju duhovnu pratnju te da već dulje vrijeme ne djeluju kao skupina nego odvojeno. Povjerenstvo je, što je jako važno, preporučilo Papi da ukine zabranu organiziranog hodočašćenja u Međugorje. Predlažu da župa prijeđe pod izravan nadzor Svete Stolice, a Međugorje postane “pontifikalno svetište”.
Kako Tornielli piše, ta bi odluka bila povezana s “pastoralnim razlozima”, odnosno potrebnom skrbi za milijune hodočasnika, sprječavanjem stvaranja “paralelnih crkvenih struktura” i ekonomske transparentnosti. Ta odluka nije povezana s priznanjem autentičnosti ukazanja, poručuje Povjerenstvo.
Kao što je Papa otprilike i rekao na tiskovnoj konferenciji u zrakoplovu na povratku iz Fatime, Kongregacija za nauk vjere, odnosno njezin prefekt kardinal Gerhard Ludwig Müller, imali su dvojbi oko izvješća Povjerenstva i tražili su da članovi kongregacije budu upoznati i s drugačijim viđenjima situacije u Međugorju. Zato su na mjesečnom susretu kongregacije dobili i dokumentaciju koja iznosi drugačije zaključke. Papa je, međutim, kako je i rekao, tražio da mišljenja članova kongregacije budu poslana izravno njemu.
Nakon što ih je proučio, odlučio je imenovati nadbiskupa varšavskopraškog Henryka Hosera svojim posebnim izaslanikom za Međugorje koji treba analizirati pastoralnu situaciju.
Hoser će svoje izvješće predati do ovoga ljeta, a potom će Papa donijeti konačnu odluku o statusu Međugorja i tamošnjih ukazanja. Podsjetimo, ovo izvješće Papa je opisao kao “jako dobrim” u tiksovnoj konferenciji u zrakoplovu.
Podsjetimo, u Povjerenstvu je bilo nekoliko Hrvata: nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, isusovac Mijo Nikić, vlč. Franjo Topić te sestra dr. Veronika Nela Gašpar.
Povjerenstvo je djelovalo od 17. ožujka 2010. do 17. siječnja 2014. Susrelo se 17 puta. Pregledali su svu potrebnu dokumentaciju u svezi s Međugorjem, razgovarali s vidiocima i svim drugim zainteresiranim osobama, a u travnju 2012. posjetili su Međugorje
Talijanski novinar je u dnevniku La Stampa objavio tekst u kojem je dao presjek rada Povjerenstva koje je 2010. Utemeljio papa Benedikt XVI. kako bi istražio okolnosti onoga što se u Međugorju događa.
Tornielli sada navodi kako se u izvješću, koje je već dulje vrijeme u Kongregaciji za nauk vjere, a koje je on očito imao prigodu pročitati, ukazuje na “razlike” između prvih ukazanja koja su se dogodila između 24. lipnja i 3. srpnja 1981. i onih koja su se dogodila kasnije.
Povjerenstvo je tako, piše Tornielli, dalo pozitivno mišljenje o autentičnosti prvotnih ukazanja (i to s 13 glasova za, jednim protiv i jednim suzdržanim). Utvrđeno je kako su vidioci bili psihički potpuno zdravi, kako su ukazanja primili s iznenađenjem te kako u “njihovim svjedočanstvima nije bilo nikakvih vanjskih utjecaja”.Ustrajali su na svom svjedočanstvu iako im je prijetila komunistička policija i bili im ugroženi životi. Povjerenstvo je također odbacilo teze o “demonskom podrijetlu” ukazanja.
U kasnijim ukazanjima, nastavlja Tornielli prenositi zaključke Povjerenstva, moguće je uočiti “uplitanja povezana s konfliktom između biskupa i franjevaca iz župe”. Povjerenstvo je ukazalo i na to da su ukazanja nastavljena za pojedine vidioce, a ne za cijelu skupinu. Nastavljena su unatoč tome što su vidioci na početku tvrdili kako će prestati, što se nije dogodilo.
I dok je mišljenje oko prvih sedam ukazanja bilo lako usuglasiti, članovi Povjerenstva glasovali su u dva kruga kada je u pitanju bilo razdoblje od srpnja 1981. do danas, tvrdi Tornielli.
U prvome su se fokusirali na duhovne plodove Međugorja, zanemarujući “ponašanje vidioca”. Šestoro njih se tada izjasnilo o Međugorju pozitivno, sedmoro njih je, kako piše Tornielli, imalo podijeljene, ali naposljetku ipak pozitivne dojmove. A preostala dva su imala negativne.
U drugom krugu članovi povjerenstva uzeli su u obzir i ponašanje vidioca. Dvanaestoro njih je tada objavilo kako se ne mogu izjasniti, a dvoje njih je glasovalo protiv toga da se ukazanja proglase autentičnima, javlja Bitno.net.
Povjerenstvo je ukazalo na to da vidioci nikada nisu imali intenzivniju duhovnu pratnju te da već dulje vrijeme ne djeluju kao skupina nego odvojeno. Povjerenstvo je, što je jako važno, preporučilo Papi da ukine zabranu organiziranog hodočašćenja u Međugorje. Predlažu da župa prijeđe pod izravan nadzor Svete Stolice, a Međugorje postane “pontifikalno svetište”.
Kako Tornielli piše, ta bi odluka bila povezana s “pastoralnim razlozima”, odnosno potrebnom skrbi za milijune hodočasnika, sprječavanjem stvaranja “paralelnih crkvenih struktura” i ekonomske transparentnosti. Ta odluka nije povezana s priznanjem autentičnosti ukazanja, poručuje Povjerenstvo.
Kao što je Papa otprilike i rekao na tiskovnoj konferenciji u zrakoplovu na povratku iz Fatime, Kongregacija za nauk vjere, odnosno njezin prefekt kardinal Gerhard Ludwig Müller, imali su dvojbi oko izvješća Povjerenstva i tražili su da članovi kongregacije budu upoznati i s drugačijim viđenjima situacije u Međugorju. Zato su na mjesečnom susretu kongregacije dobili i dokumentaciju koja iznosi drugačije zaključke. Papa je, međutim, kako je i rekao, tražio da mišljenja članova kongregacije budu poslana izravno njemu.
Nakon što ih je proučio, odlučio je imenovati nadbiskupa varšavskopraškog Henryka Hosera svojim posebnim izaslanikom za Međugorje koji treba analizirati pastoralnu situaciju.
Hoser će svoje izvješće predati do ovoga ljeta, a potom će Papa donijeti konačnu odluku o statusu Međugorja i tamošnjih ukazanja. Podsjetimo, ovo izvješće Papa je opisao kao “jako dobrim” u tiksovnoj konferenciji u zrakoplovu.
Podsjetimo, u Povjerenstvu je bilo nekoliko Hrvata: nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, isusovac Mijo Nikić, vlč. Franjo Topić te sestra dr. Veronika Nela Gašpar.
Povjerenstvo je djelovalo od 17. ožujka 2010. do 17. siječnja 2014. Susrelo se 17 puta. Pregledali su svu potrebnu dokumentaciju u svezi s Međugorjem, razgovarali s vidiocima i svim drugim zainteresiranim osobama, a u travnju 2012. posjetili su Međugorje
