Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim izazovima, dok farme propadaju, a uvoz mesa u zemlji je čak 15 puta veći od izvoza.
Prema podacima Večernjeg lista BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1384 KM, dok je sindikalna potrošačka košarica za lipanj iznosila 2964,10 KM. S obzirom na to, postavlja se pitanje kako građani preživljavaju u ovim uvjetima.
Inflacija koja je posljednjih godina zahvatila BiH, prema tvrdnjama ekonomista, uvelike je uvezena. BiH je zemlja koja je izrazito ovisna o uvozu, posebno hrane, s procjenama da čak 80% prehrambenih proizvoda dolazi iz inozemstva. Ova situacija je posebno zabrinjavajuća s obzirom na izvanredne uvjete koje BiH ima za proizvodnju hrane, uključujući plodno tlo, povoljne klimatske uvjete i bogate vodne resurse.
Unatoč tim prednostima, domaći poljoprivrednici, osobito stočari, bore se za opstanak zbog prekomjernog uvoza mesa iz inozemstva. U prvih šest mjeseci ove godine, uvoz mesa u BiH iznosio je blizu 38.000 tona, čija je vrijednost dosegla 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći proizvođači uspjeli su izvesti tek 4000 tona mesa, uglavnom piletine, u vrijednosti od 18,35 milijuna KM.
Prošle godine BiH je izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je povećanje od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je rast od 20,28% u usporedbi s 2022. godinom. Količinski je zabilježen rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, posebno u Tursku, te povećanje izvoza mesa peradi i kobasica. Međutim, izvoza svinjskog mesa gotovo da nije bilo, s padom od 93%.
Ovi podaci jasno pokazuju da se BiH suočava s ozbiljnim problemima u poljoprivrednom sektoru, dok je ovisnost o uvozu hrane sve izraženija, unatoč potencijalu za domaću proizvodnju.
Prema podacima Večernjeg lista BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1384 KM, dok je sindikalna potrošačka košarica za lipanj iznosila 2964,10 KM. S obzirom na to, postavlja se pitanje kako građani preživljavaju u ovim uvjetima.
Inflacija koja je posljednjih godina zahvatila BiH, prema tvrdnjama ekonomista, uvelike je uvezena. BiH je zemlja koja je izrazito ovisna o uvozu, posebno hrane, s procjenama da čak 80% prehrambenih proizvoda dolazi iz inozemstva. Ova situacija je posebno zabrinjavajuća s obzirom na izvanredne uvjete koje BiH ima za proizvodnju hrane, uključujući plodno tlo, povoljne klimatske uvjete i bogate vodne resurse.
Unatoč tim prednostima, domaći poljoprivrednici, osobito stočari, bore se za opstanak zbog prekomjernog uvoza mesa iz inozemstva. U prvih šest mjeseci ove godine, uvoz mesa u BiH iznosio je blizu 38.000 tona, čija je vrijednost dosegla 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći proizvođači uspjeli su izvesti tek 4000 tona mesa, uglavnom piletine, u vrijednosti od 18,35 milijuna KM.
Prošle godine BiH je izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je povećanje od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je rast od 20,28% u usporedbi s 2022. godinom. Količinski je zabilježen rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, posebno u Tursku, te povećanje izvoza mesa peradi i kobasica. Međutim, izvoza svinjskog mesa gotovo da nije bilo, s padom od 93%.
Ovi podaci jasno pokazuju da se BiH suočava s ozbiljnim problemima u poljoprivrednom sektoru, dok je ovisnost o uvozu hrane sve izraženija, unatoč potencijalu za domaću proizvodnju.
