Tomo Soldo (31) iz Knešpolja, sela “naslonjena” na Široki Brijeg, ostao je zaprepašten kada je u petak oko 9 sati došao nahraniti i napojiti svoja dva konja – ponija.
''Konji su bili smješteni u oboru – ogradi, ni 150 metara od obiteljske kuće, isto toliko od magistralne ceste Široki Brijeg – Mostar. Kad sam prišao, nisam mogao vjerovati.
Jedan od konja ležao je raskomadan, drugi je stajao blizu, uplašen, ali nedirnut'', rekao je Tomo, veliki zaljubljenik u životinje, posebice konje, za Večernji list.
Dva ponija nabavio je u lipnju, a najviše su razočarana Tomina dvojica sinova Andrija (4) i Tihomir (2), kao i ostala djeca iz susjedstva.
''Odmah se vidjelo da je konj bio žrtva vuka, a što su potvrdili i susjedi lovci. Naime, vuku je svojstveno najprije pojesti jetra, srce i druge iznutrice, a to je baš učinjeno mom poniju. Valjda mu je to bilo nedovoljno, pa je pojeo i dio butine.
Budući da je na lešini krv bila još svježa, moglo se zaključiti da je poni zaklan 2 – 3 sata prije nego sam ga našao. Da su bili u pitanju psi lutalice, kako sam u jednom trenutku pretpostavio, sigurno bi zaklali i drugog konja.
Nedavno je u selu Ljubotići vuk pojeo psa, također u “pol bijela dana”. Vuku je to bio lako jer pas je bio vezan i nije mogao bježati. Ne mogu nakon svega doći sebi.
Stradao je muški poni , kobila je preživjela. Još su bili premladi za reprodukciju, stari su samo 14 mjeseci. Pokušat ću nabaviti novog ponija – mužjaka jer planiram uzgojiti mlade''. kaže Tomo za Večernji list.
Na pitanje namjerava li tražiti kakvu odštetu kaže: ''A od koga? Raspitivao sam se. Dobiti odštetu od lovačkog društva teoretski je moguće, ali to je preduga, mučna i jako složena procedura.
Dakle, trebao sam mjesto događaja izvesti policiju, veterinara, predstavnika lovaca, sve snimiti, dokumentirati, podnijeti tužbu, platiti odvjetnika... Uvjerili su me kako bi sve moglo potrajati predugo. Zato sam odustao i zakopao ostatke životinje'', zaključuje Tomo.
''Konji su bili smješteni u oboru – ogradi, ni 150 metara od obiteljske kuće, isto toliko od magistralne ceste Široki Brijeg – Mostar. Kad sam prišao, nisam mogao vjerovati.
Jedan od konja ležao je raskomadan, drugi je stajao blizu, uplašen, ali nedirnut'', rekao je Tomo, veliki zaljubljenik u životinje, posebice konje, za Večernji list.
Dva ponija nabavio je u lipnju, a najviše su razočarana Tomina dvojica sinova Andrija (4) i Tihomir (2), kao i ostala djeca iz susjedstva.
''Odmah se vidjelo da je konj bio žrtva vuka, a što su potvrdili i susjedi lovci. Naime, vuku je svojstveno najprije pojesti jetra, srce i druge iznutrice, a to je baš učinjeno mom poniju. Valjda mu je to bilo nedovoljno, pa je pojeo i dio butine.
Budući da je na lešini krv bila još svježa, moglo se zaključiti da je poni zaklan 2 – 3 sata prije nego sam ga našao. Da su bili u pitanju psi lutalice, kako sam u jednom trenutku pretpostavio, sigurno bi zaklali i drugog konja.
Nedavno je u selu Ljubotići vuk pojeo psa, također u “pol bijela dana”. Vuku je to bio lako jer pas je bio vezan i nije mogao bježati. Ne mogu nakon svega doći sebi.
Stradao je muški poni , kobila je preživjela. Još su bili premladi za reprodukciju, stari su samo 14 mjeseci. Pokušat ću nabaviti novog ponija – mužjaka jer planiram uzgojiti mlade''. kaže Tomo za Večernji list.
Na pitanje namjerava li tražiti kakvu odštetu kaže: ''A od koga? Raspitivao sam se. Dobiti odštetu od lovačkog društva teoretski je moguće, ali to je preduga, mučna i jako složena procedura.
Dakle, trebao sam mjesto događaja izvesti policiju, veterinara, predstavnika lovaca, sve snimiti, dokumentirati, podnijeti tužbu, platiti odvjetnika... Uvjerili su me kako bi sve moglo potrajati predugo. Zato sam odustao i zakopao ostatke životinje'', zaključuje Tomo.
