Europska komisija danas je predložila nove mjere za koordinaciju napora u suzbijanju pandemije, pogotovo za sprečavanje širenja nove varijante virusa.
Još prošlog tjedna najavljena je uspostava "tamno crvenih zona". U ponedjeljak je kao kriterij za takve zone spomenut broj više od 500 zaraženih u posljednja dva tjedna na 100.000 stanovnika. Te zone ne moraju biti unutar državnih granica, nego mogu biti u različitim regijama.
Jedna druga mjera koju su neke države htjele, ona o zabrani putovanja, nije prošla. Umjesto toga, Europska komisija samo "snažno preporučuje da se ne putuje ako nije nužno", piše Jutarnji.hr.
Belgija je pokušala zabranu putovanja progurati kao odluku za cijelu EU, ali nakon što to nije prošlo, donijela je jednostranu odluku. Dosad je bila samo preporuka da se ne putuje ako nije nužno, ali to nije spriječilo ljude da idu na skijanje tijekom praznika, što je, prema pretpostavkama, dovelo i do širenja nove varijante virusa.
Novinari su postavili pitanje je li Belgija time prekršila načelo slobode kretanja, koja je zajamčena i ugovorima EU, pogotovo zato što je riječ o "ministarskom dekretu", a ne o odluci Parlamenta. No, iz Komisije su samo rekli da je riječ o mjeri kojoj je cilj zaštita zdravlja građana.
Ipak, velika je razlika između "zabrane putovanja" i preporuke da se "putovanje nikako ne preporučuje", što koristi EU. Iz Europske komisije su objasnili da se zabrana putovanja ne odnosi na novinare čija djelatnost također spada u esencijalne profesije. Komisija je zadovoljna što je Belgija uzela u obzir da su u Bruxellesu ključne europske institucije čije osoblje nije obuhvaćeno zabranom putovanja.
U Belgiji je takozvana britanska varijanta već dostigla razinu od 25 posto novozaraženih te stručnjaci pretpostavljaju da će taj soj, koji je zarazniji, vrlo brzo u Belgiji postati dominantan. Zbog toga Belgija nije u stanju ublažiti mjere iako je epidemiološka slika vrlo povoljna i broj hospitaliziranih relativno mali u odnosu na ranije.
Svim tim mjerama koje poduzima EU cilj je spriječiti širenje virusa u vrijeme kad se očekuje napredak u cijepljenju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je telefonom razgovarala s generalnim direktorom AstraZenece, jednog od proizvođača cjepiva protiv covida-19 koji je najavio da će isporučiti znatno manju količinu od očekivanog u prvom kvartalu ove godine. Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer rekao je da je Von der Leyen u tom razgovoru zatražila da proizvođač učini sve da cjepiva dostavi što je moguće prije. Podsjetila je da je i Europska unija uložila sredstva u povećanje kapaciteta za proizvodnju cjepiva.
Međutim, u Europskoj komisiji nisu htjeli potvrditi kakva pravna sredstva imaju na raspolaganju da bi prisilili proizvođače da poštuju sporazum. Prepustili su to državama članicama od kojih su neke najavile da će tužiti proizvođače.
Europska komisija putem zajedničke nabave naručila je doze cjepiva prema zahtjevima država članica. Ona su dogovorena za svih 27 država članica EU. Ali plan o dostavi cjepiva svaka država sama dogovora s proizvođačima.
U Europskoj komisiji ustraju na tome da su "izvrsno upravljali postupkom nabave cjepiva", upozorivši da su oni osigurali cjepiva za sve države članice podjednako, u isto vrijeme, što ne bi bilo moguće da je svaka država naručivala samo za sebe.
Danas je u Bruxellesu s predstavnicima farmaceutskih kompanija od kojih su naručena cjepiva održan i sastanak zajedničkog odbora EU na kojemu su uz predstavnike Europske komisije bili i oni iz država članica. Oni su zatražili od AstraZenece odgovore na mnoga pitanja kako bi doznali pravi razlog kašnjenja u dostavi cjepiva. Do kraja tjedna i cjepivo AstraZeneca trebalo bi biti odobreno od europske Agencije za lijekove do kraja ovog tjedna.
Zbog kašnjenja u isporuci cjepiva propao je i plan da se do početka ljeta cijepi 70 posto punoljetnog stanovništva u svim državama članicama Europske unije.
Još prošlog tjedna najavljena je uspostava "tamno crvenih zona". U ponedjeljak je kao kriterij za takve zone spomenut broj više od 500 zaraženih u posljednja dva tjedna na 100.000 stanovnika. Te zone ne moraju biti unutar državnih granica, nego mogu biti u različitim regijama.
Jedna druga mjera koju su neke države htjele, ona o zabrani putovanja, nije prošla. Umjesto toga, Europska komisija samo "snažno preporučuje da se ne putuje ako nije nužno", piše Jutarnji.hr.
Belgija je pokušala zabranu putovanja progurati kao odluku za cijelu EU, ali nakon što to nije prošlo, donijela je jednostranu odluku. Dosad je bila samo preporuka da se ne putuje ako nije nužno, ali to nije spriječilo ljude da idu na skijanje tijekom praznika, što je, prema pretpostavkama, dovelo i do širenja nove varijante virusa.
Novinari su postavili pitanje je li Belgija time prekršila načelo slobode kretanja, koja je zajamčena i ugovorima EU, pogotovo zato što je riječ o "ministarskom dekretu", a ne o odluci Parlamenta. No, iz Komisije su samo rekli da je riječ o mjeri kojoj je cilj zaštita zdravlja građana.
Ipak, velika je razlika između "zabrane putovanja" i preporuke da se "putovanje nikako ne preporučuje", što koristi EU. Iz Europske komisije su objasnili da se zabrana putovanja ne odnosi na novinare čija djelatnost također spada u esencijalne profesije. Komisija je zadovoljna što je Belgija uzela u obzir da su u Bruxellesu ključne europske institucije čije osoblje nije obuhvaćeno zabranom putovanja.
U Belgiji je takozvana britanska varijanta već dostigla razinu od 25 posto novozaraženih te stručnjaci pretpostavljaju da će taj soj, koji je zarazniji, vrlo brzo u Belgiji postati dominantan. Zbog toga Belgija nije u stanju ublažiti mjere iako je epidemiološka slika vrlo povoljna i broj hospitaliziranih relativno mali u odnosu na ranije.
Svim tim mjerama koje poduzima EU cilj je spriječiti širenje virusa u vrijeme kad se očekuje napredak u cijepljenju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je telefonom razgovarala s generalnim direktorom AstraZenece, jednog od proizvođača cjepiva protiv covida-19 koji je najavio da će isporučiti znatno manju količinu od očekivanog u prvom kvartalu ove godine. Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer rekao je da je Von der Leyen u tom razgovoru zatražila da proizvođač učini sve da cjepiva dostavi što je moguće prije. Podsjetila je da je i Europska unija uložila sredstva u povećanje kapaciteta za proizvodnju cjepiva.
Međutim, u Europskoj komisiji nisu htjeli potvrditi kakva pravna sredstva imaju na raspolaganju da bi prisilili proizvođače da poštuju sporazum. Prepustili su to državama članicama od kojih su neke najavile da će tužiti proizvođače.
Europska komisija putem zajedničke nabave naručila je doze cjepiva prema zahtjevima država članica. Ona su dogovorena za svih 27 država članica EU. Ali plan o dostavi cjepiva svaka država sama dogovora s proizvođačima.
U Europskoj komisiji ustraju na tome da su "izvrsno upravljali postupkom nabave cjepiva", upozorivši da su oni osigurali cjepiva za sve države članice podjednako, u isto vrijeme, što ne bi bilo moguće da je svaka država naručivala samo za sebe.
Danas je u Bruxellesu s predstavnicima farmaceutskih kompanija od kojih su naručena cjepiva održan i sastanak zajedničkog odbora EU na kojemu su uz predstavnike Europske komisije bili i oni iz država članica. Oni su zatražili od AstraZenece odgovore na mnoga pitanja kako bi doznali pravi razlog kašnjenja u dostavi cjepiva. Do kraja tjedna i cjepivo AstraZeneca trebalo bi biti odobreno od europske Agencije za lijekove do kraja ovog tjedna.
Zbog kašnjenja u isporuci cjepiva propao je i plan da se do početka ljeta cijepi 70 posto punoljetnog stanovništva u svim državama članicama Europske unije.
