Sudionici ključnih pregovora UN-a nastoje oživiti Pariški sporazum o klimatskim promjenama te raspravljaju o tome kako podijeliti troškove ograničenja globalnog zagrijavanja. Cilj pregovora je do kraja godine postići dogovor o pravilima kojima se trebaju ojačati napori u ograničavanju globalnog zagrijavanja.
Pregovarači su do kraja subote namjeravali imati jednostavan nacrt spreman za ministarsku raspravu na visokoj razini, koja počinje u ponedjeljak. "Još uvijek imamo puno toga za obaviti", rekao je na konferenciji za novinare Michal Kurtyka, poljski predsjednik UN-ovih pregovora.
Zadaća je osigurati bilo kakav pravilnik
"Ima mnogo tehničkih detalja, vrlo je kompleksno, vrlo teško", rekao je. Uz donošenje pravilnika, u Katowicama namjeravaju razriješiti i duboko ukorijenjene napetosti zbog financiranja između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
"Sada smo u početnom razdoblju pa svi pokazuju zube. Još nije vrijeme za ustupke", rekao je sudionik pregovora koji je želio ostati anoniman. Sudionici su naveli da je veliki problem kako zemljama u razvoju pružiti sigurnost u pogledu budućeg financiranja iz proračuna bogatijih zemalja. "Na ovim pregovorima riječ je o pravilima za pravila: pravila akcije poput smanjenja emisije u zamjenu za pravila izvjesnosti financiranja zemalja u razvoju", rekao je Mohamed Adow iz kršćanske udruge za borbu protiv klimatskih promjena.
Postoji još oko 800 točaka neslaganja
Objasnio je da još uvijek postoji oko 800 "zagrada u samom tekstu", koje naznačuju točke neslaganja, no prije početka pregovora u Katowicama bilo ih je 3000. Teritorijalni problemi također otežavaju raspravu.
"Postoji mnogo neslaganja u izvješćivanju o emisijama i praćenju emisije, posebice u razmjeni podataka s drugim zemljama", rekao je jedan sudionik pregovora želeći ostati anoniman. Akutni su problemi, primjerice, čije su emisije na Krimu - ruske ili ukrajinske, a isto se odnosi i na izraelski i palestinski teritorij. Podjele su još veće u kontekstu globalno ponovno oživljenog populizma koji je zamijenio političko jedinstvo koje je iznjedrilo Pariški sporazum.
SAD je rekao da će se povući iz UN-ova procesa, a američki predsjednik Donald Trump u subotu se osvrnuo na nasilne demonstracije u Parizu zbog cijena goriva rekavši da ljudi ne žele plaćati za klimatske potrebe. "Pariški sporazum ne funkcionira tako dobro u Parizu. Prosvjedi i neredi širom Francuske", konstatirao je u tvitu.
Pregovarači su do kraja subote namjeravali imati jednostavan nacrt spreman za ministarsku raspravu na visokoj razini, koja počinje u ponedjeljak. "Još uvijek imamo puno toga za obaviti", rekao je na konferenciji za novinare Michal Kurtyka, poljski predsjednik UN-ovih pregovora.
Zadaća je osigurati bilo kakav pravilnik
"Ima mnogo tehničkih detalja, vrlo je kompleksno, vrlo teško", rekao je. Uz donošenje pravilnika, u Katowicama namjeravaju razriješiti i duboko ukorijenjene napetosti zbog financiranja između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
"Sada smo u početnom razdoblju pa svi pokazuju zube. Još nije vrijeme za ustupke", rekao je sudionik pregovora koji je želio ostati anoniman. Sudionici su naveli da je veliki problem kako zemljama u razvoju pružiti sigurnost u pogledu budućeg financiranja iz proračuna bogatijih zemalja. "Na ovim pregovorima riječ je o pravilima za pravila: pravila akcije poput smanjenja emisije u zamjenu za pravila izvjesnosti financiranja zemalja u razvoju", rekao je Mohamed Adow iz kršćanske udruge za borbu protiv klimatskih promjena.
Postoji još oko 800 točaka neslaganja
Objasnio je da još uvijek postoji oko 800 "zagrada u samom tekstu", koje naznačuju točke neslaganja, no prije početka pregovora u Katowicama bilo ih je 3000. Teritorijalni problemi također otežavaju raspravu.
"Postoji mnogo neslaganja u izvješćivanju o emisijama i praćenju emisije, posebice u razmjeni podataka s drugim zemljama", rekao je jedan sudionik pregovora želeći ostati anoniman. Akutni su problemi, primjerice, čije su emisije na Krimu - ruske ili ukrajinske, a isto se odnosi i na izraelski i palestinski teritorij. Podjele su još veće u kontekstu globalno ponovno oživljenog populizma koji je zamijenio političko jedinstvo koje je iznjedrilo Pariški sporazum.
SAD je rekao da će se povući iz UN-ova procesa, a američki predsjednik Donald Trump u subotu se osvrnuo na nasilne demonstracije u Parizu zbog cijena goriva rekavši da ljudi ne žele plaćati za klimatske potrebe. "Pariški sporazum ne funkcionira tako dobro u Parizu. Prosvjedi i neredi širom Francuske", konstatirao je u tvitu.
