Ukrajinski premijer rekao je za BBC da će doći do "Trećeg svjetskog rata" ako Ukrajina izgubi rat s Rusijom, pri čemu je apelirao na američki Kongres da usvoji zakon o inozemnoj pomoći s kojim odugovlači već mjesecima. Denis Šmihal izrazio je "oprezni optimizam" da će američki zakonodavci usvojiti žestoko osporavani zakon, koja predviđa 61 milijardu dolara američke pomoći Kijevu.
Zastupnički dom trebao bi glasati o paketu ove subote. Prijedlog uključuje financiranje za Izrael, kao i Indo-Pacifik.
"Novac nam je trebao jučer. Ne danas ili sutra"
Šmihal je, govoreći za BBC sinoć u Washingtonu, o američkoj sigurnosnoj pomoći rekao: "Trebamo taj novac jučer, ne sutra, ne danas."
"Ako se ne zaštitimo, Ukrajina će pasti", rekao je, pa dodao:. "Globalni sigurnosni bit će uništen i cijeli će svijet morati pronaći novi sustav sigurnosti. Ili će biti mnogo sukoba, mnogo takvih ratova, a na kraju dana to bi moglo dovesti do Trećeg svjetskog rata."
Ovo nije prvi put da je Ukrajina izdala alarmantno upozorenje o posljedicama svog potencijalnog poraza. Prošle je godine predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Rusija, ako pobijedi u ratu, mogla napasti Poljsku, što bi izazvalo Treći svjetski rat.
Kremlj je pak ismijao takve tvrdnje kao zastrašivanje Zapada. Prošlog mjeseca predsjednik Vladimir Putin odbacio je sugestije da bi Rusija jednog dana mogla napasti istočnu Europu kao "potpunu besmislicu". Isto je, doduše, tvrdio za Ukrajinu prije nego što je pokrenuo totalnu invaziju na tu zemlju.
"Dio republikanaca zaražen ruskom propagandom"
Rusija nikada nije napala zemlju unutar NATO-a, što uključuje i Poljsku. NATO-ov pakt o kolektivnoj obrani znači da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve.
U intervjuu za BBC novinari su pitali premijer Šmihala o nedavnoj tvrdnji republikanskog šefa odbora Zastupničkog doma za vanjske poslove, Michaela McCaula, koji je rekao da su članovi njegove stranke "zaraženi" ruskom propagandom.
"Trebamo razumjeti da dezinformacije i propaganda utječu ovdje u Sjedinjenim Državama na mnoge ljude, u Europskoj uniji na mnoge ljude, kao što je to slučaj u Ukrajini", rekao je Šmihal. Naime, desno krilo Republikanske stranke mjesecima blokira potencijalnu pomoć Ukrajini.
Neki od tih zakonodavaca usprotivili su se slanju desetaka milijardi dolara pomoći u inozemstvo, a da prethodno nisu odobrili sredstva za sigurnost granice između SAD-a i Meksika. Ti konzervativci također su odbacili kao klevetu svaku sugestiju da bi mogli biti prokremaljski raspoloženi.
Ukrajina se prisiljena povlačiti zbog izostanka pomoći
Predsjednik Joe Biden rekao je jučer će potpisati paket zakona odmah nakon što ga Kongres usvoji "kako bi poslao poruku svijetu: Mi stojimo uz naše prijatelje". Ukrajina je kritično ovisna o opskrbi oružjem iz SAD-a i sa Zapada kako bi nastavila borbu protiv Rusije, koja ima nadmoć u ljudstvu, ali i topničkom streljivu
Više mjesečno zastoj Kongresu već je uvelike utjecao na situaciju na bojišnici. Ukrajina se, naime, zbog toga našla u poziciji u kojoj je prisiljena na povlačenje zbog nestašice streljiva i pada morala.
"Umjetni manjak oružja"
U veljači se povukla iz Avdijivke, grada u okupiranom Donjecku, koji je držala od početka sukoba 2014. godine. Oleksandr Tarnavskji, general koji je nadgledao povlačenje, naveo je da Rusi imaju 10 puta više topničkog streljiva od Ukrajinaca, da dodavši je povlačenje nakon višemjesečnih borbi "jedino ispravno rješenje".
Volodimir Zelenski okrivio je "umjetni manjak oružja" dok je hitno apelirao na dodatnu vojnu pomoć kako bi se izbjegla "katastrofalna" situacija. Američki predsjednik Biden je kao razlog za povlačenje naveo "smanjenje isporuka oružja kao rezultat nedjelovanja Kongresa".
Gubitak Avdijivke bio je najteži poraz Ukrajine otkako su njihovi vojnici povukli iz Bahmuta u svibnju 2023. Oba poraza su se dogodila nakon višemjesečnog iscrpljujućeg rata u kojem su ruske snage neumornim topničkim udarima sravnjivale zgrade s zemljom i slale valove vojnika na bojišnicu.
Britanski general: Ukrajina bi se ove godine mogla suočiti s porazom ako ne dobije oružje
General Sir Richard Barrons, bivši zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, nedavno je izjavio kako se boji da bi se Ukrajina ove godine mogla suočiti s porazom ako ne dobije oružje i streljivo koje je potrebno za osiguranje svojih linija.
"Vidimo Rusiju kako napada na prvoj crti, koristeći prednost pet prema jedan u topništvu, streljivu i ljudstvu", rekao je, pa dodao: "Ukrajina bi mogla osjetiti da ne može pobijediti. A kada dođe do te točke, zašto bi se ljudi htjeli boriti i umrijeti?"
Obje strane pretrpjele su teške gubitke u borbama, ali sve veći gubici ostavili su Ukrajinu, za razliku od Rusije, sa značajnim manjkom ljudstva. Vlada je ranije ovog mjeseca snizila dobnu granicu za regrutaciju s 27 na 25 godina u nastojanju da unovači stotine tisuća novih novaka.
Predsjednik Zelenski je rekao da je 31.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od 2022. Američki dužnosnici, međutim, vjeruju da ih je poginulo najmanje 70.000, a mnogo ih je više ozlijeđeno.
BBC je jučer potvrdio da je ubijeno najmanje 50.000 ruskih vojnika. Vjeruje se da su deseci tisuća ozlijeđeni.
Rusija je transformirala svoju industriju u ratnu. Moskva troše 40% svog proračuna na naoružanje, pri čemu je sklapala ugovore s Iranom i Sjevernom Korejom o nabavci streljiva, projektila i dronova.
Zastupnički dom trebao bi glasati o paketu ove subote. Prijedlog uključuje financiranje za Izrael, kao i Indo-Pacifik.
"Novac nam je trebao jučer. Ne danas ili sutra"
Šmihal je, govoreći za BBC sinoć u Washingtonu, o američkoj sigurnosnoj pomoći rekao: "Trebamo taj novac jučer, ne sutra, ne danas."
"Ako se ne zaštitimo, Ukrajina će pasti", rekao je, pa dodao:. "Globalni sigurnosni bit će uništen i cijeli će svijet morati pronaći novi sustav sigurnosti. Ili će biti mnogo sukoba, mnogo takvih ratova, a na kraju dana to bi moglo dovesti do Trećeg svjetskog rata."
Ovo nije prvi put da je Ukrajina izdala alarmantno upozorenje o posljedicama svog potencijalnog poraza. Prošle je godine predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Rusija, ako pobijedi u ratu, mogla napasti Poljsku, što bi izazvalo Treći svjetski rat.
Kremlj je pak ismijao takve tvrdnje kao zastrašivanje Zapada. Prošlog mjeseca predsjednik Vladimir Putin odbacio je sugestije da bi Rusija jednog dana mogla napasti istočnu Europu kao "potpunu besmislicu". Isto je, doduše, tvrdio za Ukrajinu prije nego što je pokrenuo totalnu invaziju na tu zemlju.
"Dio republikanaca zaražen ruskom propagandom"
Rusija nikada nije napala zemlju unutar NATO-a, što uključuje i Poljsku. NATO-ov pakt o kolektivnoj obrani znači da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve.
U intervjuu za BBC novinari su pitali premijer Šmihala o nedavnoj tvrdnji republikanskog šefa odbora Zastupničkog doma za vanjske poslove, Michaela McCaula, koji je rekao da su članovi njegove stranke "zaraženi" ruskom propagandom.
"Trebamo razumjeti da dezinformacije i propaganda utječu ovdje u Sjedinjenim Državama na mnoge ljude, u Europskoj uniji na mnoge ljude, kao što je to slučaj u Ukrajini", rekao je Šmihal. Naime, desno krilo Republikanske stranke mjesecima blokira potencijalnu pomoć Ukrajini.
Neki od tih zakonodavaca usprotivili su se slanju desetaka milijardi dolara pomoći u inozemstvo, a da prethodno nisu odobrili sredstva za sigurnost granice između SAD-a i Meksika. Ti konzervativci također su odbacili kao klevetu svaku sugestiju da bi mogli biti prokremaljski raspoloženi.
Ukrajina se prisiljena povlačiti zbog izostanka pomoći
Predsjednik Joe Biden rekao je jučer će potpisati paket zakona odmah nakon što ga Kongres usvoji "kako bi poslao poruku svijetu: Mi stojimo uz naše prijatelje". Ukrajina je kritično ovisna o opskrbi oružjem iz SAD-a i sa Zapada kako bi nastavila borbu protiv Rusije, koja ima nadmoć u ljudstvu, ali i topničkom streljivu
Više mjesečno zastoj Kongresu već je uvelike utjecao na situaciju na bojišnici. Ukrajina se, naime, zbog toga našla u poziciji u kojoj je prisiljena na povlačenje zbog nestašice streljiva i pada morala.
"Umjetni manjak oružja"
U veljači se povukla iz Avdijivke, grada u okupiranom Donjecku, koji je držala od početka sukoba 2014. godine. Oleksandr Tarnavskji, general koji je nadgledao povlačenje, naveo je da Rusi imaju 10 puta više topničkog streljiva od Ukrajinaca, da dodavši je povlačenje nakon višemjesečnih borbi "jedino ispravno rješenje".
Volodimir Zelenski okrivio je "umjetni manjak oružja" dok je hitno apelirao na dodatnu vojnu pomoć kako bi se izbjegla "katastrofalna" situacija. Američki predsjednik Biden je kao razlog za povlačenje naveo "smanjenje isporuka oružja kao rezultat nedjelovanja Kongresa".
Gubitak Avdijivke bio je najteži poraz Ukrajine otkako su njihovi vojnici povukli iz Bahmuta u svibnju 2023. Oba poraza su se dogodila nakon višemjesečnog iscrpljujućeg rata u kojem su ruske snage neumornim topničkim udarima sravnjivale zgrade s zemljom i slale valove vojnika na bojišnicu.
Britanski general: Ukrajina bi se ove godine mogla suočiti s porazom ako ne dobije oružje
General Sir Richard Barrons, bivši zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, nedavno je izjavio kako se boji da bi se Ukrajina ove godine mogla suočiti s porazom ako ne dobije oružje i streljivo koje je potrebno za osiguranje svojih linija.
"Vidimo Rusiju kako napada na prvoj crti, koristeći prednost pet prema jedan u topništvu, streljivu i ljudstvu", rekao je, pa dodao: "Ukrajina bi mogla osjetiti da ne može pobijediti. A kada dođe do te točke, zašto bi se ljudi htjeli boriti i umrijeti?"
Obje strane pretrpjele su teške gubitke u borbama, ali sve veći gubici ostavili su Ukrajinu, za razliku od Rusije, sa značajnim manjkom ljudstva. Vlada je ranije ovog mjeseca snizila dobnu granicu za regrutaciju s 27 na 25 godina u nastojanju da unovači stotine tisuća novih novaka.
Predsjednik Zelenski je rekao da je 31.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od 2022. Američki dužnosnici, međutim, vjeruju da ih je poginulo najmanje 70.000, a mnogo ih je više ozlijeđeno.
BBC je jučer potvrdio da je ubijeno najmanje 50.000 ruskih vojnika. Vjeruje se da su deseci tisuća ozlijeđeni.
Rusija je transformirala svoju industriju u ratnu. Moskva troše 40% svog proračuna na naoružanje, pri čemu je sklapala ugovore s Iranom i Sjevernom Korejom o nabavci streljiva, projektila i dronova.
