Zastupnici i izaslanici u Parlamentu BiH i članovi novog Vijeća ministara jesu sretni, a koliko će sreća potrajati, ovisi o njima samima.
Parlamentarci su sretni što je samo tri mjeseca nakon što su zasjeli Vijeće za vanjske polove Europske unije odlučilo da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan još prije sedam godina, pa se mogu sada malo “puhati“ iako ni oni ni njihovi prethodnici nisu za to nimalo zaslužni – zaslužne su Njemačka i Velika Britanija čiji je novi pristup BiH prihvatio EU.
I budući državni premijer i državni ministri, iako još nisu sjeli u fotelje, također, zbog odluke Vijeća za vanjsku politiku EU-a, mogu zadovoljno trljati ruke jer su sada BiH širom otvorena europska vrata.
Hoće li parlamentarci i članovi Vijeća ministara znati iskoristiti priliku svog političkog života danu građanima ove zemlje, tek će se vidjeti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i službeno će stupiti na snagu u lipnju i od tog trenutka morat će početi izvlačenje države iz provalije, a imat će na raspolaganju šest godina da provedu obveze iz tog dokumenta.
Usporedo s pokretanjem ekonomskih reformi, vlasti će se morati “hrvati” s korupcijom i organiziranim kriminalom koje su do sada uglavnom tolerirale i zbog osobnih interesa političkih moćnika. O čemu se radi?
Zemlja koja želi biti članica EU-a mora uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnim tekovinama Europske unije i sve je to “složeno” u 35 poglavlja. O svakom od njih se s EU-om pregovara i nijedno poglavlje ne može se završiti dok se sva ne zatvore.
Prema novoj praksi EU-a, ustanovljenoj 2012. godine, prioritet nad prioritetima su poglavlja 23 i 24 i ona uvjetuju sve ostale pregovore.
U najkraćem, usklađivanje bh. zakona u svim oblastima s legislativom EU-a je osnovna obveza prema članu 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ispunjavanje obveza iz poglavlja 23 i 24 je osnova za započinjanje pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
Ova dva poglavlja izravno se tiču sasijecanja korupcije i organiziranog kriminala koji su po pravilu proizvod zlouporaba političkih funkcija. Poglavlje 23 ima četiri zahtjeva – reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava i prava državljana EU-a. Poglavlje 24 podrazumijeva 11 obveza u isto toliko oblasti - vanjske granice i šengenski sustav, migracije, azil, vize, policijska suradnja, borba protiv organiziranog kriminala, protiv trgovine ljudima, protiv krijumčarenja i trgovine drogama, sudska i carinska suradnja.
Kada se zna da ekonomske reforme ostaju samo pusta želja i obično slovo na papiru, ako ih ne prati uništavanje korupcije i žestokog i učinkovitog udara na organizirani kriminal, jasno je zašto su poglavlja 23 i 24 prioritet svih prioriteta i zašto se u realizaciji obveza koje iz njih proizlaze ne može čekati službeno dobivanje kandidatskog statusa i početak pregovora BiH i EU-a o članstvu.
Iskustvo Hrvatske koja je 1. srpnja 2013. postala članica EU-a pokazuje da se ta država prvo riješila krupne korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini i procesuirala neke od ključnih aktera.
Europska unija ima čvrst stav – ne dopušta bilo kojoj državi da joj unosi svoju korupciju i kriminal jer bi se time, u konačnici, morao baviti Bruxelles. Sve to od bh. vlasti zahtijeva da odmah krenu u rat protiv korupcije i organiziranog kriminala uz obvezu da ga po bilo koju cijenu dobiju. EU će pažljivo, i slobodno se može reći, svakodnevno pratiti što se događa.
Drugim riječima, najkasnije od lipnja BiH mora konkretno pokazati da je u stanju sasjeći korupciju, sprječavati sukob interesa, izmijeniti sustav financiranja političkih stranaka, regulirati sustav javnih nabava i profesionalizirati državnu upravu, piše Dnevni list.
U prijevodu, to znači da treba razotkriti i procesuirati korumpirane političare što baš nije ni naporno ni komplicirano, a ni zahtjevno, jer se i golim okom može vidjeti tko su oni, poimenično.
Također, to podrazumijeva i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, ali i što je posebno važno, obvezna je i kontrola kaznenih prijava protiv političara i uopće dužnosnika koje su tužiteljstva na svim razinama odbacila, ali i obnavljanje sumnjivih sudskih postupaka protiv njih.
Potpora EU-a u razotkrivanju i procesuiranju aktera korupcije i organiziranog kriminala, bez obzira o kome se radilo, bit će maksimalna i o tome će ovisiti daljnji euroatlantski put BiH.
Bljesak.info
Parlamentarci su sretni što je samo tri mjeseca nakon što su zasjeli Vijeće za vanjske polove Europske unije odlučilo da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan još prije sedam godina, pa se mogu sada malo “puhati“ iako ni oni ni njihovi prethodnici nisu za to nimalo zaslužni – zaslužne su Njemačka i Velika Britanija čiji je novi pristup BiH prihvatio EU.
I budući državni premijer i državni ministri, iako još nisu sjeli u fotelje, također, zbog odluke Vijeća za vanjsku politiku EU-a, mogu zadovoljno trljati ruke jer su sada BiH širom otvorena europska vrata.
Hoće li parlamentarci i članovi Vijeća ministara znati iskoristiti priliku svog političkog života danu građanima ove zemlje, tek će se vidjeti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i službeno će stupiti na snagu u lipnju i od tog trenutka morat će početi izvlačenje države iz provalije, a imat će na raspolaganju šest godina da provedu obveze iz tog dokumenta.
Usporedo s pokretanjem ekonomskih reformi, vlasti će se morati “hrvati” s korupcijom i organiziranim kriminalom koje su do sada uglavnom tolerirale i zbog osobnih interesa političkih moćnika. O čemu se radi?
Zemlja koja želi biti članica EU-a mora uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnim tekovinama Europske unije i sve je to “složeno” u 35 poglavlja. O svakom od njih se s EU-om pregovara i nijedno poglavlje ne može se završiti dok se sva ne zatvore.
Prema novoj praksi EU-a, ustanovljenoj 2012. godine, prioritet nad prioritetima su poglavlja 23 i 24 i ona uvjetuju sve ostale pregovore.
U najkraćem, usklađivanje bh. zakona u svim oblastima s legislativom EU-a je osnovna obveza prema članu 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ispunjavanje obveza iz poglavlja 23 i 24 je osnova za započinjanje pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
Ova dva poglavlja izravno se tiču sasijecanja korupcije i organiziranog kriminala koji su po pravilu proizvod zlouporaba političkih funkcija. Poglavlje 23 ima četiri zahtjeva – reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava i prava državljana EU-a. Poglavlje 24 podrazumijeva 11 obveza u isto toliko oblasti - vanjske granice i šengenski sustav, migracije, azil, vize, policijska suradnja, borba protiv organiziranog kriminala, protiv trgovine ljudima, protiv krijumčarenja i trgovine drogama, sudska i carinska suradnja.
Kada se zna da ekonomske reforme ostaju samo pusta želja i obično slovo na papiru, ako ih ne prati uništavanje korupcije i žestokog i učinkovitog udara na organizirani kriminal, jasno je zašto su poglavlja 23 i 24 prioritet svih prioriteta i zašto se u realizaciji obveza koje iz njih proizlaze ne može čekati službeno dobivanje kandidatskog statusa i početak pregovora BiH i EU-a o članstvu.
Iskustvo Hrvatske koja je 1. srpnja 2013. postala članica EU-a pokazuje da se ta država prvo riješila krupne korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini i procesuirala neke od ključnih aktera.
Europska unija ima čvrst stav – ne dopušta bilo kojoj državi da joj unosi svoju korupciju i kriminal jer bi se time, u konačnici, morao baviti Bruxelles. Sve to od bh. vlasti zahtijeva da odmah krenu u rat protiv korupcije i organiziranog kriminala uz obvezu da ga po bilo koju cijenu dobiju. EU će pažljivo, i slobodno se može reći, svakodnevno pratiti što se događa.
Drugim riječima, najkasnije od lipnja BiH mora konkretno pokazati da je u stanju sasjeći korupciju, sprječavati sukob interesa, izmijeniti sustav financiranja političkih stranaka, regulirati sustav javnih nabava i profesionalizirati državnu upravu, piše Dnevni list.
U prijevodu, to znači da treba razotkriti i procesuirati korumpirane političare što baš nije ni naporno ni komplicirano, a ni zahtjevno, jer se i golim okom može vidjeti tko su oni, poimenično.
Također, to podrazumijeva i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, ali i što je posebno važno, obvezna je i kontrola kaznenih prijava protiv političara i uopće dužnosnika koje su tužiteljstva na svim razinama odbacila, ali i obnavljanje sumnjivih sudskih postupaka protiv njih.
Potpora EU-a u razotkrivanju i procesuiranju aktera korupcije i organiziranog kriminala, bez obzira o kome se radilo, bit će maksimalna i o tome će ovisiti daljnji euroatlantski put BiH.
Bljesak.info
