Države svijeta trenutno planiraju više nego udvostručiti proizvodnju uglja, nafte i plina, što nije u skladu sa planovima ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 celzijevih stupnjeva, objavile su u srijedu Ujedinjene nacije.
Deset dana prije klimatskog summita koji se smatra ključnim za održivost temperaturnih ciljeva Pariškog sporazuma, iz UN-ovog Programa za okoliš navode da su planovi država oko proizvodnje fosilnih goriva u ovom desetljeću "opasno neusklađeni" sa potrebnim smanjenjem emisija, prenosi AFP.
Iz UN-a navode da se emisije moraju smanjiti za gotovo 50 posto do 2030. godine i na nulu do sredine stoljeća kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 celzijevih stupnjeva iznad razine predindustrijskog doba.
No, izvještaj o proizvodnji otkrio je da će se ukupna proizvodnja fosilnih goriva vjerojatno povećati barem do 2040.
''Rezultati istraživanja su jasni: globalna proizvodnja uglja, nafte i plina mora početi padati odmah i to prilično naglo kako bi bila u skladu s ograničavanjem dugoročnog zagrijavanja'', rekao je Ploy Achakulwisut, vodeći autor izvještaja sa Instituta za okoliš u Stockholmu.
Dogovorom iz Pariza iz 2015. godine, zemlje su se obvezale ograničiti zagrijavanje na između 1,5 i 2 celzijeva stupnja kroz značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Deset dana prije klimatskog summita koji se smatra ključnim za održivost temperaturnih ciljeva Pariškog sporazuma, iz UN-ovog Programa za okoliš navode da su planovi država oko proizvodnje fosilnih goriva u ovom desetljeću "opasno neusklađeni" sa potrebnim smanjenjem emisija, prenosi AFP.
Iz UN-a navode da se emisije moraju smanjiti za gotovo 50 posto do 2030. godine i na nulu do sredine stoljeća kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 celzijevih stupnjeva iznad razine predindustrijskog doba.
No, izvještaj o proizvodnji otkrio je da će se ukupna proizvodnja fosilnih goriva vjerojatno povećati barem do 2040.
''Rezultati istraživanja su jasni: globalna proizvodnja uglja, nafte i plina mora početi padati odmah i to prilično naglo kako bi bila u skladu s ograničavanjem dugoročnog zagrijavanja'', rekao je Ploy Achakulwisut, vodeći autor izvještaja sa Instituta za okoliš u Stockholmu.
Dogovorom iz Pariza iz 2015. godine, zemlje su se obvezale ograničiti zagrijavanje na između 1,5 i 2 celzijeva stupnja kroz značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
