Ključni problem slovenskog gospodarstva je što Sloveniji nedostaje radne snage da bi održala visoke stope ekonomskog rasta kao posljednjih godina, istaknuo je ministar privrede Zdravko Počivalšek u razgovoru s čelnicima nekoliko kompanija u stranom vlasništvu.
Prema podacima državnog statističkog ureda, krajem prošle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.
Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (oko 42.000), a zatim iz Srbije (gotovo 11.000).
Slijede radnici iz Hrvatske, ali je razlika što Hrvatima za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole, s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.
Gotovo 7.100 zaposlenih u Sloveniji je sa Kosova, a blizu 6.000 iz Sjeverne Makedonije.
Zapošljavanje iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inostranstvu ili preko agencija za zapošljavanje, pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.
Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao, jer se građevinske i druge dozvole dobijaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da je i dalje za Sloveniju veliki problem nedostatak radne snage.
Zato je glavna briga sadašnje Vlade kako da osigura dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i da se ostane konkurentan kada se radi o plaćama zaposlenih, istaknuo je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra, prenosi Al Jazeera.
Pitanje dodatne radne snage, po ocjeni Počivalšeka, moglo bi se riješiti stimulativnim mjerama na području plaća, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom umirovljenika i privlačenjem nezaposlenih sa zavoda, ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja, pa i trećih država van EU-a, čega se ne treba bojati.
Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, ali često se radi o onima koje slovenske kompanije odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a, što u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u susjednim državama.
Tako u Austriji građevinski sindikati tvrde da je slovenska uobičajena praksa da se za poslane radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime njihove kompanije stiču konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima.
Prema podacima državnog statističkog ureda, krajem prošle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.
Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (oko 42.000), a zatim iz Srbije (gotovo 11.000).
Slijede radnici iz Hrvatske, ali je razlika što Hrvatima za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole, s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.
Gotovo 7.100 zaposlenih u Sloveniji je sa Kosova, a blizu 6.000 iz Sjeverne Makedonije.
Zapošljavanje iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inostranstvu ili preko agencija za zapošljavanje, pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.
Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao, jer se građevinske i druge dozvole dobijaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da je i dalje za Sloveniju veliki problem nedostatak radne snage.
Zato je glavna briga sadašnje Vlade kako da osigura dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i da se ostane konkurentan kada se radi o plaćama zaposlenih, istaknuo je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra, prenosi Al Jazeera.
Pitanje dodatne radne snage, po ocjeni Počivalšeka, moglo bi se riješiti stimulativnim mjerama na području plaća, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom umirovljenika i privlačenjem nezaposlenih sa zavoda, ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja, pa i trećih država van EU-a, čega se ne treba bojati.
Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, ali često se radi o onima koje slovenske kompanije odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a, što u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u susjednim državama.
Tako u Austriji građevinski sindikati tvrde da je slovenska uobičajena praksa da se za poslane radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime njihove kompanije stiču konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima.
