Većina nas voli snimati selfije (fotografirati samoga sebe s mobitelom), no ako vam na pamet padne da za selfi, recimo, pozirate na samom rubu litice, dok pilotirate avionom ili dok u rukama držite napunjenu pušku, razmislite još jednom. Naime, prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Family Medicine and Primary Care, od listopada 2011. do studenog 2017. godine, 259 osoba diljem svijeta umrlo je prilikom slikanja selfija, javlja CNN.
Najviše stradaju muškarci
Znanstvenici iz instituta All India Institute of Medical Sciences, u svom su istraživanju uočili da se najveći broj smrti uzrokovanih selfijima događa u Indiji, zatim u Rusiji pa u SAD-u i Pakistanu. Mada su žene sklonije toj formi samo-prezentacije na društvenim mrežama, većina žrtava ipak su muškarci (oko 72%) mlađi od 30 godina. Istraživači to objašnjavaju činjenicom da je muški spol u prosjeku skloniji riskirati i staviti se u opasne situacije kako bi "uhvatio" impresivnu fotografiju.
Pretpostavlja se da je mnogobrojnost stanovnika Indije, pa time i veliki broj mlade populacije ispod trideset godina starosti, glavni razlog što se više od polovice prijavljenih smrtnih slučajeva tog tipa događa upravo u toj zemlji.
Utapanje – najčešći oblik smrti uzrokovane selfijem
Prema navedenom istraživanju, utapanje je najčešći oblik smrti uzrokovane selfijem, nakon toga slijede smrt prilikom nesreća povezanih s nekom vrstom prijevoza; poput pogibanja koje se dogodi kada se netko fotografira ispred nadolazećeg vlaka koji se približava u punoj brzini.
Treći najčešći razlog uključuje rukovanje vatrenim oružjem i pad s velikih visina. SAD prednjači u broju smrti prilikom snimanja selfija koje su uzrokovane oružjem: taj tip nesreća često se događa kada ljudi poziraju s napunjenom puškom.
Problem je još veći
Znanstvenici napominju da je taj problem još veći i rasprostranjeniji, nego što to pokazuje samo istraživanje. Naime, mnoge smrti u prometnim nesrećama kojima je uzrok zapravo fotografiranje samoga sebe tijekom upravljanja vozilom, ne kvalificiraju se na taj način u policijskim izvješćima, već se navodi da se radi o automobilskoj nesreći. Dodatno, u nekim zemljama u razvoju, takve nesreće ne dopiru u medije pa se o njima ne mogu ni prikupiti pouzdane informacije.
Zona „zabranjenih selfija“
Autori studije predlažu da se u turističkim mjestima uvedu zone gdje je zbog opasnosti po život zabranjeno slikati selfije; na vrhuncima planina, pored vodenih površina, na vrhu visokih zgrada i slično. Naime, tom tipu nesreća podosta su podložni turisti jer se znaju prilikom svojih putovanja fotografirati na vrlo opasnim lokacijama kako bi se mogli na društvenim mrežama pohvaliti sa svojom najnovijom avanturom, objašnjavaju znanstvenici.
Najviše stradaju muškarci
Znanstvenici iz instituta All India Institute of Medical Sciences, u svom su istraživanju uočili da se najveći broj smrti uzrokovanih selfijima događa u Indiji, zatim u Rusiji pa u SAD-u i Pakistanu. Mada su žene sklonije toj formi samo-prezentacije na društvenim mrežama, većina žrtava ipak su muškarci (oko 72%) mlađi od 30 godina. Istraživači to objašnjavaju činjenicom da je muški spol u prosjeku skloniji riskirati i staviti se u opasne situacije kako bi "uhvatio" impresivnu fotografiju.
Pretpostavlja se da je mnogobrojnost stanovnika Indije, pa time i veliki broj mlade populacije ispod trideset godina starosti, glavni razlog što se više od polovice prijavljenih smrtnih slučajeva tog tipa događa upravo u toj zemlji.
Utapanje – najčešći oblik smrti uzrokovane selfijem
Prema navedenom istraživanju, utapanje je najčešći oblik smrti uzrokovane selfijem, nakon toga slijede smrt prilikom nesreća povezanih s nekom vrstom prijevoza; poput pogibanja koje se dogodi kada se netko fotografira ispred nadolazećeg vlaka koji se približava u punoj brzini.
Treći najčešći razlog uključuje rukovanje vatrenim oružjem i pad s velikih visina. SAD prednjači u broju smrti prilikom snimanja selfija koje su uzrokovane oružjem: taj tip nesreća često se događa kada ljudi poziraju s napunjenom puškom.
Problem je još veći
Znanstvenici napominju da je taj problem još veći i rasprostranjeniji, nego što to pokazuje samo istraživanje. Naime, mnoge smrti u prometnim nesrećama kojima je uzrok zapravo fotografiranje samoga sebe tijekom upravljanja vozilom, ne kvalificiraju se na taj način u policijskim izvješćima, već se navodi da se radi o automobilskoj nesreći. Dodatno, u nekim zemljama u razvoju, takve nesreće ne dopiru u medije pa se o njima ne mogu ni prikupiti pouzdane informacije.
Zona „zabranjenih selfija“
Autori studije predlažu da se u turističkim mjestima uvedu zone gdje je zbog opasnosti po život zabranjeno slikati selfije; na vrhuncima planina, pored vodenih površina, na vrhu visokih zgrada i slično. Naime, tom tipu nesreća podosta su podložni turisti jer se znaju prilikom svojih putovanja fotografirati na vrlo opasnim lokacijama kako bi se mogli na društvenim mrežama pohvaliti sa svojom najnovijom avanturom, objašnjavaju znanstvenici.
