Europski sud pravde presudio je da se svim zaposlenima koji nemaju fiksno radno mjesto put do prvog radnog odredišta i put sa posljednjeg radnog zadatka u danu - ubrajaju u radno vrijeme.
Ova odluka odnosi se prvenstveno na poslove poput trgovačkih putnika, majstora i servisera ili patronažnih medicinskih sestara.
Sud je ovakvu presudu donio kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost zaposlenih. Presuda je donesena u slučaju španjolske tvrtke "Tyko", koja je još 2011. godine zatvorila svoje regionalne urede, pa su radnici bili prisiljeni trošiti mnogo vremena na putovanja do klijenata. Do sada im se putovanje na posao nije računalo u radno vrijeme.
U međuvremenu, Švedska je kao test uvela šestosatno radno vrijeme, što se odrazilo na povećanu produktivnost na poslu i bolje zdravlje radnika. Rezultati su potvrdili da je većina medicinskih sestara koje su radile šest sati bila produktivnija od kolegica koje su radile duže smjene.
Također, 68 medicinskih sestara iskoristilo je dvostruko manje dana bolovanja od grupe koja je radila "normalno" radno vrijeme. Medicinske sestre sa kraćim radnim vremenom bile su "dvadeset posto sretnije", te su zbog toga imale čak 64 odsto više aktivnosti sa pacijentima, navode švedski portali.
Ova odluka odnosi se prvenstveno na poslove poput trgovačkih putnika, majstora i servisera ili patronažnih medicinskih sestara.
Sud je ovakvu presudu donio kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost zaposlenih. Presuda je donesena u slučaju španjolske tvrtke "Tyko", koja je još 2011. godine zatvorila svoje regionalne urede, pa su radnici bili prisiljeni trošiti mnogo vremena na putovanja do klijenata. Do sada im se putovanje na posao nije računalo u radno vrijeme.
U međuvremenu, Švedska je kao test uvela šestosatno radno vrijeme, što se odrazilo na povećanu produktivnost na poslu i bolje zdravlje radnika. Rezultati su potvrdili da je većina medicinskih sestara koje su radile šest sati bila produktivnija od kolegica koje su radile duže smjene.
Također, 68 medicinskih sestara iskoristilo je dvostruko manje dana bolovanja od grupe koja je radila "normalno" radno vrijeme. Medicinske sestre sa kraćim radnim vremenom bile su "dvadeset posto sretnije", te su zbog toga imale čak 64 odsto više aktivnosti sa pacijentima, navode švedski portali.
