Bosna i Hercegovina izdvaja samo 0,9 posto svog BDP-a za obranu, što je daleko od cilja od 2 posto koji NATO preporučuje svojim članicama.
Oružane snage BiH trenutno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih osoba, kao i oprema prema NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu pokretljivost.
Prema najnovijim podacima, većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je riječ o regiji, Srbija, koja poput BiH nije članica NATO saveza, prošle je godine potrošila samo 1,51 milijardu dolara na obranu.
To je oko 2 posto srbijanskog BDP-a, i to je najveći iznos u novijoj povijesti te zemlje koji je dodijeljen za obranu.
Izdvajanje BDP-a
Povećanjem izdvajanja BDP-a s trenutnih oko 0,9 na projektiranih 2 posto, stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan napredak Oružanih snaga BiH, povećavajući njihovu učinkovitost, sposobnost, profesionalizam, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama NATO i EU zemalja članica, ocijenjeno je u razgovoru Ministarstva obrane BiH s Fenom.
Što se tiče opreme (oružja i vojne opreme), Ministarstvo kaže kako je trenutno najviše nedostaje opreme prema NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu pokretljivost.
Nadalje, ističu da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredile potrebe za svoju buduću modernizaciju.
“U budućnosti očekujemo da će planirana financijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna, ili na raspolaganju Oružanim snagama BiH, kako bismo ih mogli ostvariti i poboljšati opremljenost komandi i jedinica Oružanih snaga BiH,” navode iz Ministarstva.
Dodaju i da prethodni trendovi i razina realizacije odobrenog proračuna nisu pratili dinamiku i razinu potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH, koja je, napominju, ispod razine financiranja oružanih snaga susjednih zemalja, ali i općenito međunarodnih trendova.
Oprema, donacije
Kako je dio opreme istrošen, a ista je naslijeđena od entitetskih vojski, dio opreme i resursa namijenjenih popuni komandi i jedinica Oružanih snaga BiH nabavljen je putem donacija.
Donacije i financijska pomoć Oružanim snagama BiH realiziraju se putem međunarodnih sporazuma, ugovora itd., koje potpisuje Ministarstvo obrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.
U tom smislu naglašavaju nabavke kroz program donacija s prijateljskim zemljama motornih vozila, opreme za jedinicu za uništavanje NUS-a i deminiranje, gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsuvremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, kao i potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljunsku grupu lakih pješadija.
Što se tiče uvođenja vojnog roka, odgovaraju da je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio učinkovitog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva obrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
“Eventualno uvođenje obveznog vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje, te bi se samo na temelju razrađenog plana moglo razgovarati o svim aspektima koji bi utjecali na takav složen proces kao što bi uvođenje vojnog roka bilo za državu BiH,” navode, dodajući da na temelju navedenog, Ministarstvo obrane BiH smatra da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za razradu ove teme.
Oružane snage BiH trenutno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih osoba, kao i oprema prema NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu pokretljivost.
Prema najnovijim podacima, većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je riječ o regiji, Srbija, koja poput BiH nije članica NATO saveza, prošle je godine potrošila samo 1,51 milijardu dolara na obranu.
To je oko 2 posto srbijanskog BDP-a, i to je najveći iznos u novijoj povijesti te zemlje koji je dodijeljen za obranu.
Izdvajanje BDP-a
Povećanjem izdvajanja BDP-a s trenutnih oko 0,9 na projektiranih 2 posto, stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan napredak Oružanih snaga BiH, povećavajući njihovu učinkovitost, sposobnost, profesionalizam, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama NATO i EU zemalja članica, ocijenjeno je u razgovoru Ministarstva obrane BiH s Fenom.
Što se tiče opreme (oružja i vojne opreme), Ministarstvo kaže kako je trenutno najviše nedostaje opreme prema NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu pokretljivost.
Nadalje, ističu da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredile potrebe za svoju buduću modernizaciju.
“U budućnosti očekujemo da će planirana financijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna, ili na raspolaganju Oružanim snagama BiH, kako bismo ih mogli ostvariti i poboljšati opremljenost komandi i jedinica Oružanih snaga BiH,” navode iz Ministarstva.
Dodaju i da prethodni trendovi i razina realizacije odobrenog proračuna nisu pratili dinamiku i razinu potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH, koja je, napominju, ispod razine financiranja oružanih snaga susjednih zemalja, ali i općenito međunarodnih trendova.
Oprema, donacije
Kako je dio opreme istrošen, a ista je naslijeđena od entitetskih vojski, dio opreme i resursa namijenjenih popuni komandi i jedinica Oružanih snaga BiH nabavljen je putem donacija.
Donacije i financijska pomoć Oružanim snagama BiH realiziraju se putem međunarodnih sporazuma, ugovora itd., koje potpisuje Ministarstvo obrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.
U tom smislu naglašavaju nabavke kroz program donacija s prijateljskim zemljama motornih vozila, opreme za jedinicu za uništavanje NUS-a i deminiranje, gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsuvremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, kao i potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljunsku grupu lakih pješadija.
Što se tiče uvođenja vojnog roka, odgovaraju da je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio učinkovitog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva obrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
“Eventualno uvođenje obveznog vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje, te bi se samo na temelju razrađenog plana moglo razgovarati o svim aspektima koji bi utjecali na takav složen proces kao što bi uvođenje vojnog roka bilo za državu BiH,” navode, dodajući da na temelju navedenog, Ministarstvo obrane BiH smatra da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za razradu ove teme.
