U rujnu 2008. godine otpočeo je s radom Odsjek za invazivnu kardiologiju SKB-a Mostar, koji je svojevrsno srce Kliničkoga odjela za kardiologiju Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prenosi Večernji list BiH. Od tada do danas bilježi se evidentan razvoj i uspjeh, kako po pitanju opreme i kadra tako i po onome što je bio i ostao jedini cilj - spašavati ljudske živote.
Funkcioniranje timova
Na Odjelu su zaposlena četiri invazivna i dva opća kardiologa te dva internista, a u procesu subspecijalizacije su još dva kardiologa. Odjel za kardiologiju broji sveukupno 30 medicinskih sestara, kao i ostalo stručno osoblje. - Laboratorij za kateterizaciju srca osnovan je prije nešto više od 10 godina i naslonjen je na Odjel invazivne kardiologije i koronarnu jedinicu te funkcioniraju kao jedna cjelina.
Četiri su liječnika kardiologa s dodatnom izobrazbom iz invazivne kardiologije koji vode navedene odsjeke i laboratorij. Koronarna jedinica skrbi o akutno bolesnim kardiološkim bolesnicima uključujući i koronarne dok odsjek invazivne kardiologije uglavnom skrbi o pacijentima koji dolaze na elektivne invazivne kardiološke zahvate. Sestre rade u tzv. turnusima, 10 na odsjeku invazivne kardiologije, 12 u koronarnoj jedinici i pet sestara instrumentarki u laboratoriju za kateterizaciju srca. Unatrag osam godina organizirana je 24-satna pripravnost za invazivne kardiologe, a vezana uz akutna stanja u kardiologiji koja se uglavnom odnose na srčane infarkte. Koliko sam upoznat, za sada jedino SKB Mostar u BiH ima 24-satnu pripravnost vezano za primarnu PCI - piše za Glas zdravlja mr. sc.
Darko Markota, dr. med. Služba je organizirana u ekipe koje čine invazivni kardiolog, dvije sestre instrumentarke i inženjer medicinske radiologije. - Ekipa dolazi na poziv dežurnog liječnika naše bolnice, odnosno preko telefonskog broja pripravnosti kontaktirju ih strane kolege u bolnicama koje su naslonjene na našu. Godišnje imamo oko 150 dolazaka na pripravnost nakon radnog vremena (radi se uglavnom o infarktu s elevacijom ST spojnice) te još oko 150 hitnih intervencija tijekom radnog vremena (uglavnom nestabilna angina pektoris i infarkt bez elevacije ST spojnice). Ostale intervencije su elektivne (oko 200). U 2018. godini uradili smo ukupno 1150 koronarografija.
U laboratoriju za invazivnu kardiološku dijagnostiku i terapiju vrši se i implantacija srčanih elektrostimulatora svih tipova te implantacija kardioverter defibrilatora, kao i funkcionalna invazivna kardiološka dijagnostika - kateterizacija srčanih šupljina i praćenje hemodinamike. U sklopu elektroterapije kod poremećaja srčanog ritma neobično je važna terapija elektrostimulacijom. Prošle godine implantirano je oko 100 elektrostimulatora srca (engl. pacemaker) i 10 ICD-a (eng. Implantable cardioverter defibrillator). Intervenciju izvodi invazivni kardiolog koji prati i daljnju kompletnu skrb o bolesnicima - objašnjava Markota.
Uvođenje novih metoda
Tijekom 2019. godine planiraju uvesti dvije nove dijagnostičke i jednu terapijsku metodu u laboratorij. Radi se o intravaskularnom ultarzvuku, FFR metodi te o rotablaciji. Odjel kardiologije opremit će se dodatno s novom telemetrijom, a u procesu nabave su dva UZV uređaja i spiroergometar.
U tijeku su i pripreme, u suradnji s našim radiolozima, za uvođenje nove metode - magnetne rezonancije srca. Osim toga, ono na čemu se već kontinuirano radi su edukacije i pripreme vezane za transplantaciju srca, koja će se uskoro, vjerujem, i obaviti u Mostaru.
- Da posao invazivnog kardiologa jest sve, samo nije lagan, govori i činjenica da u BiH sveukupno radi 25 invazivnih kardiologa, što je znatno ispod potrebe ovoga stanovništva.
Spašavati ljudski život, gdje je svaka sekunda bitna, izloženost ionizirajućem zračenju neminovnost, vješta ruka i znanje nužnost, a rezultat neizvjestan, nosi jedan poseban osjećaj koji se teško može objasniti. Iz te nemoći da slovima opišem što i kako radimo na našem Odjelu, smatram da je najpoštenije to prepustiti glasu naših pacijenta i njihovih obitelji - zaključio je dr. Markota u tekstu koji je objavljen u novinama SKB-a Mostar Glas zdravlja.
Funkcioniranje timova
Na Odjelu su zaposlena četiri invazivna i dva opća kardiologa te dva internista, a u procesu subspecijalizacije su još dva kardiologa. Odjel za kardiologiju broji sveukupno 30 medicinskih sestara, kao i ostalo stručno osoblje. - Laboratorij za kateterizaciju srca osnovan je prije nešto više od 10 godina i naslonjen je na Odjel invazivne kardiologije i koronarnu jedinicu te funkcioniraju kao jedna cjelina.
Četiri su liječnika kardiologa s dodatnom izobrazbom iz invazivne kardiologije koji vode navedene odsjeke i laboratorij. Koronarna jedinica skrbi o akutno bolesnim kardiološkim bolesnicima uključujući i koronarne dok odsjek invazivne kardiologije uglavnom skrbi o pacijentima koji dolaze na elektivne invazivne kardiološke zahvate. Sestre rade u tzv. turnusima, 10 na odsjeku invazivne kardiologije, 12 u koronarnoj jedinici i pet sestara instrumentarki u laboratoriju za kateterizaciju srca. Unatrag osam godina organizirana je 24-satna pripravnost za invazivne kardiologe, a vezana uz akutna stanja u kardiologiji koja se uglavnom odnose na srčane infarkte. Koliko sam upoznat, za sada jedino SKB Mostar u BiH ima 24-satnu pripravnost vezano za primarnu PCI - piše za Glas zdravlja mr. sc.
Darko Markota, dr. med. Služba je organizirana u ekipe koje čine invazivni kardiolog, dvije sestre instrumentarke i inženjer medicinske radiologije. - Ekipa dolazi na poziv dežurnog liječnika naše bolnice, odnosno preko telefonskog broja pripravnosti kontaktirju ih strane kolege u bolnicama koje su naslonjene na našu. Godišnje imamo oko 150 dolazaka na pripravnost nakon radnog vremena (radi se uglavnom o infarktu s elevacijom ST spojnice) te još oko 150 hitnih intervencija tijekom radnog vremena (uglavnom nestabilna angina pektoris i infarkt bez elevacije ST spojnice). Ostale intervencije su elektivne (oko 200). U 2018. godini uradili smo ukupno 1150 koronarografija.
U laboratoriju za invazivnu kardiološku dijagnostiku i terapiju vrši se i implantacija srčanih elektrostimulatora svih tipova te implantacija kardioverter defibrilatora, kao i funkcionalna invazivna kardiološka dijagnostika - kateterizacija srčanih šupljina i praćenje hemodinamike. U sklopu elektroterapije kod poremećaja srčanog ritma neobično je važna terapija elektrostimulacijom. Prošle godine implantirano je oko 100 elektrostimulatora srca (engl. pacemaker) i 10 ICD-a (eng. Implantable cardioverter defibrillator). Intervenciju izvodi invazivni kardiolog koji prati i daljnju kompletnu skrb o bolesnicima - objašnjava Markota.
Uvođenje novih metoda
Tijekom 2019. godine planiraju uvesti dvije nove dijagnostičke i jednu terapijsku metodu u laboratorij. Radi se o intravaskularnom ultarzvuku, FFR metodi te o rotablaciji. Odjel kardiologije opremit će se dodatno s novom telemetrijom, a u procesu nabave su dva UZV uređaja i spiroergometar.
U tijeku su i pripreme, u suradnji s našim radiolozima, za uvođenje nove metode - magnetne rezonancije srca. Osim toga, ono na čemu se već kontinuirano radi su edukacije i pripreme vezane za transplantaciju srca, koja će se uskoro, vjerujem, i obaviti u Mostaru.
- Da posao invazivnog kardiologa jest sve, samo nije lagan, govori i činjenica da u BiH sveukupno radi 25 invazivnih kardiologa, što je znatno ispod potrebe ovoga stanovništva.
Spašavati ljudski život, gdje je svaka sekunda bitna, izloženost ionizirajućem zračenju neminovnost, vješta ruka i znanje nužnost, a rezultat neizvjestan, nosi jedan poseban osjećaj koji se teško može objasniti. Iz te nemoći da slovima opišem što i kako radimo na našem Odjelu, smatram da je najpoštenije to prepustiti glasu naših pacijenta i njihovih obitelji - zaključio je dr. Markota u tekstu koji je objavljen u novinama SKB-a Mostar Glas zdravlja.
