Hrvatska je iseljenička država cijelu svoju povijest. Kao rezultat toga, otprilike podjednak broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 3.855.641 stanovnika, a procjenjuje se da Hrvata i njihovih potomaka u inozemstvu ima preko 3.2 milijuna.
Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je bilo posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BIH.
Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.
Na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljen je popis zemalja i broj Hrvata i njihovih potomaka koji u njima žive:
Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000
Podaci su, kako piše na stranici, prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je bilo posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BIH.
Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.
Na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljen je popis zemalja i broj Hrvata i njihovih potomaka koji u njima žive:
Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000
Podaci su, kako piše na stranici, prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
