U Kninu će se u četvrtak 4. i petak, 5. kolovoza biti svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 21. obljetnica vojno-redarstvene akcije "Oluja", a na središnjoj proslavi očekuje se oko 100 tisuća posjetitelja.
Na današnji dan prije 21 godinu počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.
Istodobno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.
U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi
Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.
U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.
"Između ostalog, rekli su da je 'Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba'. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene 'Krajine' u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik 'Krajine'. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a", stoji u Kronologiji.
Žrtve na obje strane
Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo" dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije 'Oluja' ubijeno je 667 civila.
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.
Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.
U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.
Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.
Program obilježavanja 21. obljetnice
Obilježavanje započinje u četvrtak kada će se na platou ispred galerije na Kninskoj tvrđavi u 20 sati upriličiti prijem za ratne zapovjednike iz Oluje nakon čega su predviđena prigodna obraćanja sve do 21.30 sati.
Središnja svečanost održat će se dan kasnije, u petak kada će sve započeti u 8 sati budnicom ulicama Knina u čemu će sudjelovati Orkestar Oružanih snaga. U 9.20 sati će se na Kninskoj tvrđavi podići državna zastava, a uslijedit će prelet vojnih zrakoplova, ispaljivanje počasnih plotuna i nastup akrobatske letačke grupe "Krila Oluje".
Svečani mimohod Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, državnih i vojnih uzvanika, branitelja i građana započet će u 10 sati od Kninske tvrđeve do Trga dr. Ante Starčevića na kojem će se u 10.30 sati polagati vijenci i paliti svijeće kod Spomenika Hrvatske Pobjede "Oluja 95".
Od 10 do 10.15 sati na trgu kod Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" te od 13.30 do 13.45 sati u parku u Ulici dr. Franje Tuđmana predviđen je vojno-akrobatski program Počasno-zaštitne bojne.
Dužnosnici i uzvanici će od 11 do 11.25 sati hodati od Spomenika Hrvatske Pobjede "Oluja 95" do crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta i to Trgom dr. Ante Starčevića-Ulicom dr. Franje Tuđmana-Trgom Oluje-Ulicom Kralja Tomislava-Ulicom IV. Brigade do crkve gdje će se održati sveta misa za Domovinu.
Točno u podne građani i posjetitelji Knina dobit će vojnički grah, u 13 sati je predviđen obilazak braniteljskih zadruga, zatim u 17.30 sati malonogometni turnir djece hrvatskih branitelja "Oluja 95", dok će u 18 sati biti smotra folklora. Izložbeni štand MORH- a na kojem će biti predstavljen program civilno-vojnog školovanja za vojne pilote sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, kao i dragovoljno vojno osposobljavanje održavat će se od 8 do 16 sati.
Koncertom "Pobjeda za heroje" u 21 sat završava proslava, a posjetitelje će među ostalim zabavljati orkestar i klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj", Tamburaški orkestar HRT-a i Marko Perković Thompson. Tijekom koncerta od 21 sat će biti aktivan pozivni centar za obnovu vodotornja u Vukovaru, a cijela ceremonija će završiti u 23.30 sati vatrometom.
Na današnji dan prije 21 godinu počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.
Istodobno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.
U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi
Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.
U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.
"Između ostalog, rekli su da je 'Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba'. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene 'Krajine' u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik 'Krajine'. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a", stoji u Kronologiji.
Žrtve na obje strane
Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo" dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije 'Oluja' ubijeno je 667 civila.
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.
Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.
U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.
Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.
Program obilježavanja 21. obljetnice
Obilježavanje započinje u četvrtak kada će se na platou ispred galerije na Kninskoj tvrđavi u 20 sati upriličiti prijem za ratne zapovjednike iz Oluje nakon čega su predviđena prigodna obraćanja sve do 21.30 sati.
Središnja svečanost održat će se dan kasnije, u petak kada će sve započeti u 8 sati budnicom ulicama Knina u čemu će sudjelovati Orkestar Oružanih snaga. U 9.20 sati će se na Kninskoj tvrđavi podići državna zastava, a uslijedit će prelet vojnih zrakoplova, ispaljivanje počasnih plotuna i nastup akrobatske letačke grupe "Krila Oluje".
Svečani mimohod Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, državnih i vojnih uzvanika, branitelja i građana započet će u 10 sati od Kninske tvrđeve do Trga dr. Ante Starčevića na kojem će se u 10.30 sati polagati vijenci i paliti svijeće kod Spomenika Hrvatske Pobjede "Oluja 95".
Od 10 do 10.15 sati na trgu kod Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" te od 13.30 do 13.45 sati u parku u Ulici dr. Franje Tuđmana predviđen je vojno-akrobatski program Počasno-zaštitne bojne.
Dužnosnici i uzvanici će od 11 do 11.25 sati hodati od Spomenika Hrvatske Pobjede "Oluja 95" do crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta i to Trgom dr. Ante Starčevića-Ulicom dr. Franje Tuđmana-Trgom Oluje-Ulicom Kralja Tomislava-Ulicom IV. Brigade do crkve gdje će se održati sveta misa za Domovinu.
Točno u podne građani i posjetitelji Knina dobit će vojnički grah, u 13 sati je predviđen obilazak braniteljskih zadruga, zatim u 17.30 sati malonogometni turnir djece hrvatskih branitelja "Oluja 95", dok će u 18 sati biti smotra folklora. Izložbeni štand MORH- a na kojem će biti predstavljen program civilno-vojnog školovanja za vojne pilote sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, kao i dragovoljno vojno osposobljavanje održavat će se od 8 do 16 sati.
Koncertom "Pobjeda za heroje" u 21 sat završava proslava, a posjetitelje će među ostalim zabavljati orkestar i klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj", Tamburaški orkestar HRT-a i Marko Perković Thompson. Tijekom koncerta od 21 sat će biti aktivan pozivni centar za obnovu vodotornja u Vukovaru, a cijela ceremonija će završiti u 23.30 sati vatrometom.
