U Hrvatskoj je prošle godine stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto, a najviša je kod osoba u dobi od 65 ili više godina, pogotovo žena, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
DZS je u petak objavio izvješće o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini, po kojem je stopa rizika od siromaštva iznosila jedan posto manje nego 2018., kada je bila 19,3 posto.
Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 32.520 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio 68.292 kune na godinu.
Stopa teške materijalne deprivacije lani je iznosila 7,3 posto.
No, ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 41 posto.
U istraživanju je Hrvatska podijeljena na Jadransku i Kontinentalnu, pri čemu je stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku iznosila 16,1 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 19,4 posto.
Stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1 posto. U toj je dobnoj skupini i razlika prema spolu najveća, jer je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6 posto, a muškaraca 24,9 posto.
Stopa rizika od siromaštva najviša za nezaposlene
Također, stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe, a iznosila je 45,3 posto.
Što se tiče materijalne deprivacije, odnosno pokazatelja koji utječu na kvalitetu života kućanstava, 51,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 48,6 posto osoba si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva.
Zbog financijskih poteškoća 15,7 posto osoba kasnilo je u zadnjih godinu dana s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita).
Zabilježeno je 7,9 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a 6,6 posto osoba si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Također, više od 35 posto osoba živi u kućanstvima koje vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem, pokazalo je istraživanje.
Među zemljama Europske unije najvišu stopu rizika od siromaštva lani je imala Rumunjska (23,8 posto), a najnižu Češka (10,1 posto).
DZS je u petak objavio izvješće o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini, po kojem je stopa rizika od siromaštva iznosila jedan posto manje nego 2018., kada je bila 19,3 posto.
Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 32.520 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio 68.292 kune na godinu.
Stopa teške materijalne deprivacije lani je iznosila 7,3 posto.
No, ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 41 posto.
U istraživanju je Hrvatska podijeljena na Jadransku i Kontinentalnu, pri čemu je stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku iznosila 16,1 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 19,4 posto.
Stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1 posto. U toj je dobnoj skupini i razlika prema spolu najveća, jer je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6 posto, a muškaraca 24,9 posto.
Stopa rizika od siromaštva najviša za nezaposlene
Također, stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe, a iznosila je 45,3 posto.
Što se tiče materijalne deprivacije, odnosno pokazatelja koji utječu na kvalitetu života kućanstava, 51,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 48,6 posto osoba si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva.
Zbog financijskih poteškoća 15,7 posto osoba kasnilo je u zadnjih godinu dana s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita).
Zabilježeno je 7,9 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a 6,6 posto osoba si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Također, više od 35 posto osoba živi u kućanstvima koje vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem, pokazalo je istraživanje.
Među zemljama Europske unije najvišu stopu rizika od siromaštva lani je imala Rumunjska (23,8 posto), a najnižu Češka (10,1 posto).
