Iako je ove godine za dva i po mjeseca u BiH uvezena nešto veća količina žitarica nego prošle godine u istom periodu, njena vrijednost je veća za preko 12,2 milijuna KM.
Podaci su ovo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u kojima je navedno da je od početka godine pa do 11. ožujka u BiH uvezeno 87.801.906 kilograma žitarica u vrijednosti od 61,6 milijun KM
"Lani je uvoz za prva tri mjeseca iznosio 86.229.283 kilograma u vrijednosti od 49,4 milijuna KM", kazali su iz UIO BiH.
Što se tiče izvoza, BiH je u ovoj godini izvezla 5.379.436 kilograma žitarica u ukupnoj vrijednosti većoj od 3,7 milijuna maraka.
"Najviše smo žitarica ove godine izvezli u Hrvatsku, potom Italiju i Srbiju", kazali su iz UIO BiH i dodali da je prošle godine ukupan izvoz žitarica iz BiH iznosio 16.740.897 kilograma u vrijednosti od 7,15 milijuna KM.
Da se svake godine uvoze skoro iste količine žitarica nije iznenađenje za bh. poljoprivrednike, koji kažu da je BiH zemlja koja bi mogla da bude nezavisna o uvozu žitarica, barem, kako navode, pšenice.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da ne čudi da je vrijednost uvezenih žitarica povećana, jer se bilježi rekordna vrijednost na burzama.
"Ono što se kod nas sada bilježi su nešto veće površine koje su zasijene pšenicom, ali s obzirom na visoke cijene mineralnog đubriva u vrijeme prihrane i njihov određeni nedostatak, postavlja se pitanje kakav ćemo imati prinos", kazao je Marinković.
Ističe da je BiH sigurno zemlja koja može proizvesti dovoljne količine pšenice za vlastite potreba, ali i skoro svih ostalih vrsta žitarica.
"Treba aktivirati robne rezerve u njihovom punom kapacitetu i treba da bude domaćinski odnos prema poljoprivedi, odnosno da osiguramo prehrambenu sigurnost vlastitog stanovništva", kazao je Marinković.
Ističe da je BiH zemlja koja je orijentirana na uvoz, te je, kako kaže, ova kriza idealna prilika da se nadležni dozovu pameti i da se pokrenu neke konkretne akcije što se tiče poljoprivrede.
"Ranijih godina smo izvozili i to malo što smo mogli, po jako niskim cijenana, a uvozili po dosta višim", ističe Marinković. Dodao je da BiH nema nikakav plan, nikave strategije, te poljoprivrednici ne samo da su nezadovoljni, nego ih to i direktno pogađa. "Svjedoci smo u kakvom nam je stanju agrar kada je u pitanju šteta koja je prouzrokovana lošim Vanjskotrgovinskim poslovanjem", ističe Marinković.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kazali su da je vrijednost izvoza žitarica lani iznosila 24,3 milijuna KM, što je za 33,6 posto više od izvoza u 2020. godini, kada je iznosio 18,2 milijuna KM.
"Vrijednost uvoza žitarica u 2021. iznosila je 222,3 millijuna KM, što je za 6,7 odsto više od uvoza u 2020. godini, kada je iznosio 207,8 mil. KM", kazali su iz Vanjskotrovinske komore BiH.
Podaci su ovo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u kojima je navedno da je od početka godine pa do 11. ožujka u BiH uvezeno 87.801.906 kilograma žitarica u vrijednosti od 61,6 milijun KM
"Lani je uvoz za prva tri mjeseca iznosio 86.229.283 kilograma u vrijednosti od 49,4 milijuna KM", kazali su iz UIO BiH.
Što se tiče izvoza, BiH je u ovoj godini izvezla 5.379.436 kilograma žitarica u ukupnoj vrijednosti većoj od 3,7 milijuna maraka.
"Najviše smo žitarica ove godine izvezli u Hrvatsku, potom Italiju i Srbiju", kazali su iz UIO BiH i dodali da je prošle godine ukupan izvoz žitarica iz BiH iznosio 16.740.897 kilograma u vrijednosti od 7,15 milijuna KM.
Da se svake godine uvoze skoro iste količine žitarica nije iznenađenje za bh. poljoprivrednike, koji kažu da je BiH zemlja koja bi mogla da bude nezavisna o uvozu žitarica, barem, kako navode, pšenice.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da ne čudi da je vrijednost uvezenih žitarica povećana, jer se bilježi rekordna vrijednost na burzama.
"Ono što se kod nas sada bilježi su nešto veće površine koje su zasijene pšenicom, ali s obzirom na visoke cijene mineralnog đubriva u vrijeme prihrane i njihov određeni nedostatak, postavlja se pitanje kakav ćemo imati prinos", kazao je Marinković.
Ističe da je BiH sigurno zemlja koja može proizvesti dovoljne količine pšenice za vlastite potreba, ali i skoro svih ostalih vrsta žitarica.
"Treba aktivirati robne rezerve u njihovom punom kapacitetu i treba da bude domaćinski odnos prema poljoprivedi, odnosno da osiguramo prehrambenu sigurnost vlastitog stanovništva", kazao je Marinković.
Ističe da je BiH zemlja koja je orijentirana na uvoz, te je, kako kaže, ova kriza idealna prilika da se nadležni dozovu pameti i da se pokrenu neke konkretne akcije što se tiče poljoprivrede.
"Ranijih godina smo izvozili i to malo što smo mogli, po jako niskim cijenana, a uvozili po dosta višim", ističe Marinković. Dodao je da BiH nema nikakav plan, nikave strategije, te poljoprivrednici ne samo da su nezadovoljni, nego ih to i direktno pogađa. "Svjedoci smo u kakvom nam je stanju agrar kada je u pitanju šteta koja je prouzrokovana lošim Vanjskotrgovinskim poslovanjem", ističe Marinković.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kazali su da je vrijednost izvoza žitarica lani iznosila 24,3 milijuna KM, što je za 33,6 posto više od izvoza u 2020. godini, kada je iznosio 18,2 milijuna KM.
"Vrijednost uvoza žitarica u 2021. iznosila je 222,3 millijuna KM, što je za 6,7 odsto više od uvoza u 2020. godini, kada je iznosio 207,8 mil. KM", kazali su iz Vanjskotrovinske komore BiH.
