Iz sudskog registara u RS i FBiH od 2009. do lipnja ove godine izbrisana je 151 politička stranka. Brisanje iz registara od sudova zatražilo je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, a kao razlog brisanja navelo je što stranke već duže razdoblje nisu podnosile financijske izvještaje i nisu se prijavljivale za sudjelovanje na izborima.
”Odredbama zakona o političkim organizacijama u RS i Brčko Distriktu i Zakona o političkim organizacijama u FBiH propisano je da “politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u razdoblju dužem od jedne godine”. istaknuli su u SIP-u.
Dodali su da zbog toga SIP smatra da su za političke stranke koje ne dostavljaju financijske izvještaje i ne prijavljuju se za sudjelovanje na izborima, odnosno ne obavljaju djelatnost, ispunjeni uvjeti za brisanje iz sudskog registra, prenosi Glas Srpske.
SIP je zbog toga od srpnja 2009. do siječnja 2015. godine nadležnim sudovima u BiH uputilo prijedloge za brisanje 158 političkih stranaka, a sudovi su do lipnja ove godine iz registra izbrisali 151 stranku, od kojih je 85 u RS. U istom razdoblju, sudovi su ugasili još deset stranaka koje su same podnijele zahtjev za brisanje iz
sudskog registra.
To su Demokratska Srpska stranka, Penzionerski demokratski savez, Hrvatski kršćanski domovinski preporod, Demokratski pokret Srpske – DEPOS, SDU 2002, Hrvatski demokršćani, Hrvatsko zajedništvo Herceg-Bosne, Stranka hrvatskog prava, Demokratska stranka naroda Srpske i Ujedinjena Hrvatska stranka prava dr Ante Starčević – Pravaši 21 stoljeća.
Politikolog Vlade Simović rekao je da stranke nastaju jer postoje građani koji su nezadovoljni postojećim strankama ali da ima i onih koji osnivaju stranke jer ih vide kao biznis.
”Pokazalo se da je politika postala jedan od najunosnijih biznisa. Plaće političara su visoke u odnosu na većinu građana, postoji mogućnost donošenja odluka i raspoređivanja materijalnih dobara što omogućava materijalno blagostanje onima koji imaju kapacitet da ostvare moć kroz politiku ”, rekao je Simović.
Dodao je da postoje i oni koji ulaze u osnivanje stranaka iz avanturizma, kako bi vidjeli kako izgleda svijet politike, ali da je takvih vrlo malo.
”Pitanje je je li na tržištu previše stranaka. Previše je neozbiljnih, a premalo ozbiljnih stranaka. To je problem. Imamo svega tri, četiri stranke koje ozbiljnije djeluju i one ulaze u parlament, a mnogo je malih stranaka koje neozbiljno shvaćaju stranački organiziranost , reprezentaciju, mlade u stranci…”, istaknuo je Simović.
”Odredbama zakona o političkim organizacijama u RS i Brčko Distriktu i Zakona o političkim organizacijama u FBiH propisano je da “politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u razdoblju dužem od jedne godine”. istaknuli su u SIP-u.
Dodali su da zbog toga SIP smatra da su za političke stranke koje ne dostavljaju financijske izvještaje i ne prijavljuju se za sudjelovanje na izborima, odnosno ne obavljaju djelatnost, ispunjeni uvjeti za brisanje iz sudskog registra, prenosi Glas Srpske.
SIP je zbog toga od srpnja 2009. do siječnja 2015. godine nadležnim sudovima u BiH uputilo prijedloge za brisanje 158 političkih stranaka, a sudovi su do lipnja ove godine iz registra izbrisali 151 stranku, od kojih je 85 u RS. U istom razdoblju, sudovi su ugasili još deset stranaka koje su same podnijele zahtjev za brisanje iz
sudskog registra.
To su Demokratska Srpska stranka, Penzionerski demokratski savez, Hrvatski kršćanski domovinski preporod, Demokratski pokret Srpske – DEPOS, SDU 2002, Hrvatski demokršćani, Hrvatsko zajedništvo Herceg-Bosne, Stranka hrvatskog prava, Demokratska stranka naroda Srpske i Ujedinjena Hrvatska stranka prava dr Ante Starčević – Pravaši 21 stoljeća.
Politikolog Vlade Simović rekao je da stranke nastaju jer postoje građani koji su nezadovoljni postojećim strankama ali da ima i onih koji osnivaju stranke jer ih vide kao biznis.
”Pokazalo se da je politika postala jedan od najunosnijih biznisa. Plaće političara su visoke u odnosu na većinu građana, postoji mogućnost donošenja odluka i raspoređivanja materijalnih dobara što omogućava materijalno blagostanje onima koji imaju kapacitet da ostvare moć kroz politiku ”, rekao je Simović.
Dodao je da postoje i oni koji ulaze u osnivanje stranaka iz avanturizma, kako bi vidjeli kako izgleda svijet politike, ali da je takvih vrlo malo.
”Pitanje je je li na tržištu previše stranaka. Previše je neozbiljnih, a premalo ozbiljnih stranaka. To je problem. Imamo svega tri, četiri stranke koje ozbiljnije djeluju i one ulaze u parlament, a mnogo je malih stranaka koje neozbiljno shvaćaju stranački organiziranost , reprezentaciju, mlade u stranci…”, istaknuo je Simović.
