Bosnu i Hercegovinu prošle godine napustilo je 16 tisuća osoba. S druge strane, 25 tisuća obitelji iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za povratak u našu zemljum, objavila je Federalna televizija.
Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i najbolji student na Fakultetu političkih nauka na dodiplomskom i master programu, Jasmin Hasanović 17 mjeseci je tražio posao. Odbijenice je dobijao i od domaćih i od međunarodnih institucija. Iako je imao mnogo prilika, nije otišao van zemlje u potrazi za poslom. Čekanje se na kraju isplatilo, pa od ovog semestra radi kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Studentima i mladima bez posla poručuje da se bore za zaposlenje u svojoj zemlji i u svojoj struci.
''Potreban je veliki trud, mladi ljudi se brzo obeshrabre. Ne prođe jednom, dvaput, triput. I onda odluče ići vani. Ne treba na to gledati kao na nešto savršeno - obično su to poslovi koje domaće stanovništvo ne želi raditi'', rekao je Hasanović za FTV.
Nemanja Koprivica pet godina je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, odlučio je svoje znanje iskoristiti u zemlji rođenja i trajno se vratiti u BiH.
''Otišao sam u Ameriku s namjerom da ostanem i radim u tamo. Poslije pet godina u Americi shvatio sam da je ovdje moj život, a prije svega zato što sam dobio odličnu poslovnu ponudu'', rekao je.
Želju za povratak u BiH imaju i oni koji su prije više od dvadeset godina napustili našu zemlju.
''U okviru regionalnog stambenog programa 25 tisuća obitelji iz zemalja regije želi se vratiti u BiH'', kažu iz Unije za održivi povratak.
Suočeni s negativnim migracijskim saldom, Unija krajem travnja pokreće kampanju u okviru koje će posjetiti 36 općina i 1.700 obitelji. Skupa s mjesnim zajednicama, lokalnim vlastima i međunarodnim organizacijama utvrđivat će stupanj ugroženosti tih obitelji.
''Ta ugroženost se najviše odnosi na ekonomsku ugroženost, ali postoje obitelji koje žive u lošim stambenim uvjetima, nemaju riješen socijalni ili zdravstveni status'', ističe Dženan Mašetić, koordinator aktivnosti Unije za održivi povratak.
Obitelji za koje se utvrdi da su ugrožene bit će uvrštene u domaće i međunarodne programe pomoći. Cilj je spriječiti daljnju emigraciju i povećati šanse za povratak.
Od oko 1,2 milijuna izbjeglica izvan BiH, tri četvrtine ih se vratilo. Preostalih 400 tisuća još je van BiH i uglavnom nemaju riješeno stambeno pitanje.
Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i najbolji student na Fakultetu političkih nauka na dodiplomskom i master programu, Jasmin Hasanović 17 mjeseci je tražio posao. Odbijenice je dobijao i od domaćih i od međunarodnih institucija. Iako je imao mnogo prilika, nije otišao van zemlje u potrazi za poslom. Čekanje se na kraju isplatilo, pa od ovog semestra radi kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Studentima i mladima bez posla poručuje da se bore za zaposlenje u svojoj zemlji i u svojoj struci.
''Potreban je veliki trud, mladi ljudi se brzo obeshrabre. Ne prođe jednom, dvaput, triput. I onda odluče ići vani. Ne treba na to gledati kao na nešto savršeno - obično su to poslovi koje domaće stanovništvo ne želi raditi'', rekao je Hasanović za FTV.
Nemanja Koprivica pet godina je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, odlučio je svoje znanje iskoristiti u zemlji rođenja i trajno se vratiti u BiH.
''Otišao sam u Ameriku s namjerom da ostanem i radim u tamo. Poslije pet godina u Americi shvatio sam da je ovdje moj život, a prije svega zato što sam dobio odličnu poslovnu ponudu'', rekao je.
Želju za povratak u BiH imaju i oni koji su prije više od dvadeset godina napustili našu zemlju.
''U okviru regionalnog stambenog programa 25 tisuća obitelji iz zemalja regije želi se vratiti u BiH'', kažu iz Unije za održivi povratak.
Suočeni s negativnim migracijskim saldom, Unija krajem travnja pokreće kampanju u okviru koje će posjetiti 36 općina i 1.700 obitelji. Skupa s mjesnim zajednicama, lokalnim vlastima i međunarodnim organizacijama utvrđivat će stupanj ugroženosti tih obitelji.
''Ta ugroženost se najviše odnosi na ekonomsku ugroženost, ali postoje obitelji koje žive u lošim stambenim uvjetima, nemaju riješen socijalni ili zdravstveni status'', ističe Dženan Mašetić, koordinator aktivnosti Unije za održivi povratak.
Obitelji za koje se utvrdi da su ugrožene bit će uvrštene u domaće i međunarodne programe pomoći. Cilj je spriječiti daljnju emigraciju i povećati šanse za povratak.
Od oko 1,2 milijuna izbjeglica izvan BiH, tri četvrtine ih se vratilo. Preostalih 400 tisuća još je van BiH i uglavnom nemaju riješeno stambeno pitanje.
