Broj glasača u BiH na predstojećim općim izborima 2018. je povećan za oko 40.000 u odnosu na lokalne izbore 2016. godine, potvrđeno je u Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH, dok stručnjaci i analitičari smatraju da su birački popisi inače neuređeni.
"Broj birača u BiH upisanih u središnji birački popis za opće izbore 2018. godine, sa stanjem na dan 7. svibnja 2018. godine je 3.381.963", priopćili su u SIP-u i dodali da je ovaj broj za oko 40.000 veći nego na lokalnim izborima 2016.
Stevo Pašalić, profesor demografije, istaknuo je da je ključni problem neuređenost biračkih popisa.
"Biračko tijelo vam je broj od 80 posto od ukupnog broja stanovnika, što znači da je objektivno broj birača, punoljetnih građana u BiH, oko 2.800.000, što znači da mi na popisu imamo pola milijuna birača više", istaknuo je Pašalić za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, taj broj stanovnika BiH nema, te je riječ o svim osobama koje su nekad izvadile osobnu iskaznicu u BiH, a sada žive u inozemstvu, a, kako kaže, ima i onih koji su mrtvi, a nalaze se na biračkom popisu.
"Neuređenost biračkih popisa je paradoks, tako da imamo broj birača i stanovnika gotovo izjednačen, a nekad i više birača nego stanovnika. Ovo nam govori da se kod nas na biračkom popisu nalaze svi oni koji su ikad izvadili osobnu iskaznicu ovdje, a žive odavde do Amerike", ističe Pašalić.
Tanja Topić, politička analitičarka, kazala je da ima i onih građana BiH koji će prvi put glasati, ali da generalno postoji problem s biračkim popisima.
"Uvjerena sam da mi na biračkim popisima još imamo veliki broj umrlih, a smatram i da birački popisi nisu prečišćeni i nisu vjerodostojni", kazala je Topić.
Prema njenim riječima, bilo je primjera u prošlosti da su u nekim općinama birački popisi prečišćeni, ali, kako kaže, postojao je znatan broj umrlih koji nisu uklonjeni sa biračkih popisa. Naglasila je da nam ne preostaje druga mogućnost nego da vjerujemo SIP-u da je ova brojka stvarna.
"Ukoliko ova brojka nije stvarna, to ostavlja prostora za malverzacije. Ranije je bilo problema u svim segmentima kada je riječ o biračkim popisima i mislim da oni nisu otklonjeni, tako da mi u svake izbore ulazimo pod jednom određenom dozom sumnje", ocijenila je Topić za "Nezavisne" i dodala da se birački popisi moraju promatrati s jednim velikim upitnikom.
Vehid Šehić, predsjednik koalicije "Pod lupom", kazao je da postoji određen broj građana BiH koji su napunili 18 godina i stekli aktivno i pasivno biračko pravo.
"Po mom mišljenju, nije problem povećanje broja glasača jer smatram da su mnogi u posljednje dvije godine napunili 18 godina i ušli u središnji birački popis", kazao je Šehić.
Upozorio je da je neophodno ažurirati kako civilni registar građana, tako i središnji birački popis.
"Sigurno je i da ljudi umiru i problemi se događaju i zbog neažurnosti određenih institucija, koje bi trebalo obavještavati agenciju da su neki ljudi umrli ili izgubili državljanstvo BiH itd.", naveo je Šehić.
Kazao je da u BiH više ljudi umire nego što se rađa.
"Najrelevantniji podatak bi se mogao dati kada bi se znalo koliko ljudi je napunilo 18 godina u protekle dvije godine", istaknuo je Šehić.
"Broj birača u BiH upisanih u središnji birački popis za opće izbore 2018. godine, sa stanjem na dan 7. svibnja 2018. godine je 3.381.963", priopćili su u SIP-u i dodali da je ovaj broj za oko 40.000 veći nego na lokalnim izborima 2016.
Stevo Pašalić, profesor demografije, istaknuo je da je ključni problem neuređenost biračkih popisa.
"Biračko tijelo vam je broj od 80 posto od ukupnog broja stanovnika, što znači da je objektivno broj birača, punoljetnih građana u BiH, oko 2.800.000, što znači da mi na popisu imamo pola milijuna birača više", istaknuo je Pašalić za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, taj broj stanovnika BiH nema, te je riječ o svim osobama koje su nekad izvadile osobnu iskaznicu u BiH, a sada žive u inozemstvu, a, kako kaže, ima i onih koji su mrtvi, a nalaze se na biračkom popisu.
"Neuređenost biračkih popisa je paradoks, tako da imamo broj birača i stanovnika gotovo izjednačen, a nekad i više birača nego stanovnika. Ovo nam govori da se kod nas na biračkom popisu nalaze svi oni koji su ikad izvadili osobnu iskaznicu ovdje, a žive odavde do Amerike", ističe Pašalić.
Tanja Topić, politička analitičarka, kazala je da ima i onih građana BiH koji će prvi put glasati, ali da generalno postoji problem s biračkim popisima.
"Uvjerena sam da mi na biračkim popisima još imamo veliki broj umrlih, a smatram i da birački popisi nisu prečišćeni i nisu vjerodostojni", kazala je Topić.
Prema njenim riječima, bilo je primjera u prošlosti da su u nekim općinama birački popisi prečišćeni, ali, kako kaže, postojao je znatan broj umrlih koji nisu uklonjeni sa biračkih popisa. Naglasila je da nam ne preostaje druga mogućnost nego da vjerujemo SIP-u da je ova brojka stvarna.
"Ukoliko ova brojka nije stvarna, to ostavlja prostora za malverzacije. Ranije je bilo problema u svim segmentima kada je riječ o biračkim popisima i mislim da oni nisu otklonjeni, tako da mi u svake izbore ulazimo pod jednom određenom dozom sumnje", ocijenila je Topić za "Nezavisne" i dodala da se birački popisi moraju promatrati s jednim velikim upitnikom.
Vehid Šehić, predsjednik koalicije "Pod lupom", kazao je da postoji određen broj građana BiH koji su napunili 18 godina i stekli aktivno i pasivno biračko pravo.
"Po mom mišljenju, nije problem povećanje broja glasača jer smatram da su mnogi u posljednje dvije godine napunili 18 godina i ušli u središnji birački popis", kazao je Šehić.
Upozorio je da je neophodno ažurirati kako civilni registar građana, tako i središnji birački popis.
"Sigurno je i da ljudi umiru i problemi se događaju i zbog neažurnosti određenih institucija, koje bi trebalo obavještavati agenciju da su neki ljudi umrli ili izgubili državljanstvo BiH itd.", naveo je Šehić.
Kazao je da u BiH više ljudi umire nego što se rađa.
"Najrelevantniji podatak bi se mogao dati kada bi se znalo koliko ljudi je napunilo 18 godina u protekle dvije godine", istaknuo je Šehić.
