U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 milijuna aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milijun radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.
''To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele raditi, žive od pomoći države, doznaka iz inozemstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnosti'', kazao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Faktor.ba.
Podatci da je oko 1,4 milijun aktivnog i oko 1,5 milijun neaktivnog stanovništva navedeni su u posljednjoj anketi o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, a odnose se na četvrti kvartal 2020. godine. Podatci se, vjerojatno, do danas nisu mnogo promijenili.
Pojašnjenja radi, u aktivno stanovništvo spadaju i zaposleni i oni koji se nalaze na biroima za zapošljavanje.
Postavlja se pitanje zašto ovoliko ljudi ne traži posao.
''Kod osoba sa 50 i više godina to su uglavnom zdravstveni razlozi. Ali moram reći da je pogotovo veliki postotak mladih neaktivnih, koji se niti educiraju niti traže posao. Oni su samoizborom neaktivni. Prvo, percepcija mladih je da je za posao potrebna neka veza, a ni ne probaju. Dakle nemaš posao, žališ se, a ne radiš ništa da ga dobiješ jer kažeš da je svaka procedura sumnjiva'', stava je sociolog Amer Osmić.
Drugi problem je, dodao je, što mnogi mladi gledaju da napuste BiH pa onda odlažu traženje posla.
''Treća kategorija su oni koji su motivirani da ne rade. Spremni su, ali su roditelji protiv njihove radne aktivnosti u poslovima koji su manje plaćeni, za koje ne treba visoka razina obrazovanja'', istaknuo je Osmić.
Odgovor na pitanje zašto je ovoliko neaktivnih ljudi mogao bi se naći i u idućim podatcima:
Prema anketi o radnoj snazi, kada je riječ o starosti neaktivnog stanovništva, njih 36,6 posto su stariji od 65 godina, oko 26,5 posto su oni između 50 i 64 godine, dok je 18,8 posto onih između 25 i 49 godina, a ostatak od 18 posto su mladi od 15 do 24 godine.
Oko 47,7 posto neaktivnog stanovništva ima završenu samo osnovnu školu ili ni to, 46,3 posto ih je sa srednjom školom i specijalizacijom, a šest posto sa završenom višom školom, fakultetom, magistratom ili doktoratom.
Ono što je zabrinjavajuće je i to da 133.000 ili 56,5 posto nezaposlenih osoba, dakle onih koji su na birou, posao traži duže od dvije godine.
''Većinom su to nekvalificirane osobe, KV radnici i oni sa srednjom stručnom spremom, a to su teško zapošljive kategorije. Nekvalificirani imaju završenu samo osnovnu školu ili ni to. Među KV i onih sa srednjom školskom spremom ima puno starijih, iz bivšeg sustava gdje je industrija bila dominantna grana, a danas je ima manje. Uz to imate i novu tehnologiju i treba dodatna obuka. Ljudi su često obeshrabreni, a ima i onih koji su na biroima u FBiH zbog zdravstvene zaštite. RS i Brčko distrikt su razdvojili aktivne i neaktivne tražioce posla'', pojasnio je Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
''To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele raditi, žive od pomoći države, doznaka iz inozemstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnosti'', kazao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Faktor.ba.
Podatci da je oko 1,4 milijun aktivnog i oko 1,5 milijun neaktivnog stanovništva navedeni su u posljednjoj anketi o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, a odnose se na četvrti kvartal 2020. godine. Podatci se, vjerojatno, do danas nisu mnogo promijenili.
Pojašnjenja radi, u aktivno stanovništvo spadaju i zaposleni i oni koji se nalaze na biroima za zapošljavanje.
Postavlja se pitanje zašto ovoliko ljudi ne traži posao.
''Kod osoba sa 50 i više godina to su uglavnom zdravstveni razlozi. Ali moram reći da je pogotovo veliki postotak mladih neaktivnih, koji se niti educiraju niti traže posao. Oni su samoizborom neaktivni. Prvo, percepcija mladih je da je za posao potrebna neka veza, a ni ne probaju. Dakle nemaš posao, žališ se, a ne radiš ništa da ga dobiješ jer kažeš da je svaka procedura sumnjiva'', stava je sociolog Amer Osmić.
Drugi problem je, dodao je, što mnogi mladi gledaju da napuste BiH pa onda odlažu traženje posla.
''Treća kategorija su oni koji su motivirani da ne rade. Spremni su, ali su roditelji protiv njihove radne aktivnosti u poslovima koji su manje plaćeni, za koje ne treba visoka razina obrazovanja'', istaknuo je Osmić.
Odgovor na pitanje zašto je ovoliko neaktivnih ljudi mogao bi se naći i u idućim podatcima:
Prema anketi o radnoj snazi, kada je riječ o starosti neaktivnog stanovništva, njih 36,6 posto su stariji od 65 godina, oko 26,5 posto su oni između 50 i 64 godine, dok je 18,8 posto onih između 25 i 49 godina, a ostatak od 18 posto su mladi od 15 do 24 godine.
Oko 47,7 posto neaktivnog stanovništva ima završenu samo osnovnu školu ili ni to, 46,3 posto ih je sa srednjom školom i specijalizacijom, a šest posto sa završenom višom školom, fakultetom, magistratom ili doktoratom.
Ono što je zabrinjavajuće je i to da 133.000 ili 56,5 posto nezaposlenih osoba, dakle onih koji su na birou, posao traži duže od dvije godine.
''Većinom su to nekvalificirane osobe, KV radnici i oni sa srednjom stručnom spremom, a to su teško zapošljive kategorije. Nekvalificirani imaju završenu samo osnovnu školu ili ni to. Među KV i onih sa srednjom školskom spremom ima puno starijih, iz bivšeg sustava gdje je industrija bila dominantna grana, a danas je ima manje. Uz to imate i novu tehnologiju i treba dodatna obuka. Ljudi su često obeshrabreni, a ima i onih koji su na biroima u FBiH zbog zdravstvene zaštite. RS i Brčko distrikt su razdvojili aktivne i neaktivne tražioce posla'', pojasnio je Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
