Prema istraživanju koje je provela firma Kolektiv, većina kompanija (73 posto) tvrdi da su digitalne vještine veoma važne ili presudne za njihovo poslovanje, ali većina njih (49 posto) nije osigurala nijednu edukaciju za digitalne vještine za svoje zaposlene u zadnjih godinu dana, dok 55 posto zaposlenih nije imalo niti jednu edukaciju za digitalne vještine u kompaniji za koju rade.
''Promatrano po vrsti posla koju obavljaju i sektorima, najmanje se ulaže u digitalnu edukaciju zaposlenih u medijima, zdravstvu i proizvodnji. Vrlo je interesantno da čak 52 posto zaposlenih u ICT nije imalo niti jednu edukaciju za digitalne vještine na radnom mjestu'', kazala je voditeljica Odjela projekata u firmi Kolektiv Nermana Ajanović-Hajdarpašić na konferenciji za novinare u Sarajevu.
U istraživanju je sudjelovalo 1.900 ispitanika, zaposlenih i nezaposlenih osoba i sa druge strane sto kompanija. Preduvjet za sudjelovanje u istraživanju, kako je navela Ajanović-Hajdarpašić, bio je digitalna pismenost koja uključuje vještinu korištenja Interneta, tako da je uzorak obuhvatio samo građane BiH koji su digitalno pismeni. Podsjetila je da, prema posljednjem popisu stanovništva, 40 posto građana BiH nema niti osnovne vještine digitalne pismenosti.
Kada je riječ o utjecaju digitalnih vještina na karijeru i zapošljavanje, 23 posto sudionika smatra da zbog nedostatka digitalnih vještina nisu mogli pronaći posao, dok 30 posto zaposlenih da nedostatak digitalnih vještina utiče na obavljanje posla.
Među anketiranim 38 posto kompanija daju prednost ili isključivo zapošljavaju kandidate sa adekvatnim nivoom digitalnih vještina. Oni koji traže posao ili su zaposleni, njih 42 posto smatraju da su najvažnije digitalne vještine koje su potrebne za razvoj njihove karijere programski jezici i programiranje.
Istraživanje je otkrilo da generalno posjedujemo osnovne digitalne vještine potrebne svim kompanijama općenito. Značajan broj ispitanika ima vještine potrebne za korištenje programa specifičnih za pojedina zanimanja i industrije. Također, značajan broj ispitanika posjeduje ICT vještine ali na osnovnom nivou što, dodaje Ajanović-Hajdarpašić, može predstavljati dobru osnovu za nadogradnju.
Lošije stojimo sa naprednim ICT vještinama potrebnim za razvoj IT industrije i za digitalnu transfomaciju, odnosno za primjenu digitalnih tehnologija u poboljšanju učinka organizacija i njihovog dosega na tržištu.
U dijelu istraživanja postavljeno je pitanje koje digitalne vještine posjeduje radna snaga u BiH, a rezultati pokazuju da 80 posto ispitanika posjeduje digitalne vještine koje su potrebne radnoj snazi općenito (obrada teksta, tabelarne kalkulacije, kreiranje prezentacija i sl.). Vještine korištenja naprednih programa specifičnih za pojedine industrije ili pozicije ima 56 posto ispitanika, 39 posto ima ICT vještine na osnovnom nivou, a na naprednom njih 24 posto.
Bljesak.info
''Promatrano po vrsti posla koju obavljaju i sektorima, najmanje se ulaže u digitalnu edukaciju zaposlenih u medijima, zdravstvu i proizvodnji. Vrlo je interesantno da čak 52 posto zaposlenih u ICT nije imalo niti jednu edukaciju za digitalne vještine na radnom mjestu'', kazala je voditeljica Odjela projekata u firmi Kolektiv Nermana Ajanović-Hajdarpašić na konferenciji za novinare u Sarajevu.
U istraživanju je sudjelovalo 1.900 ispitanika, zaposlenih i nezaposlenih osoba i sa druge strane sto kompanija. Preduvjet za sudjelovanje u istraživanju, kako je navela Ajanović-Hajdarpašić, bio je digitalna pismenost koja uključuje vještinu korištenja Interneta, tako da je uzorak obuhvatio samo građane BiH koji su digitalno pismeni. Podsjetila je da, prema posljednjem popisu stanovništva, 40 posto građana BiH nema niti osnovne vještine digitalne pismenosti.
Kada je riječ o utjecaju digitalnih vještina na karijeru i zapošljavanje, 23 posto sudionika smatra da zbog nedostatka digitalnih vještina nisu mogli pronaći posao, dok 30 posto zaposlenih da nedostatak digitalnih vještina utiče na obavljanje posla.
Među anketiranim 38 posto kompanija daju prednost ili isključivo zapošljavaju kandidate sa adekvatnim nivoom digitalnih vještina. Oni koji traže posao ili su zaposleni, njih 42 posto smatraju da su najvažnije digitalne vještine koje su potrebne za razvoj njihove karijere programski jezici i programiranje.
Istraživanje je otkrilo da generalno posjedujemo osnovne digitalne vještine potrebne svim kompanijama općenito. Značajan broj ispitanika ima vještine potrebne za korištenje programa specifičnih za pojedina zanimanja i industrije. Također, značajan broj ispitanika posjeduje ICT vještine ali na osnovnom nivou što, dodaje Ajanović-Hajdarpašić, može predstavljati dobru osnovu za nadogradnju.
Lošije stojimo sa naprednim ICT vještinama potrebnim za razvoj IT industrije i za digitalnu transfomaciju, odnosno za primjenu digitalnih tehnologija u poboljšanju učinka organizacija i njihovog dosega na tržištu.
U dijelu istraživanja postavljeno je pitanje koje digitalne vještine posjeduje radna snaga u BiH, a rezultati pokazuju da 80 posto ispitanika posjeduje digitalne vještine koje su potrebne radnoj snazi općenito (obrada teksta, tabelarne kalkulacije, kreiranje prezentacija i sl.). Vještine korištenja naprednih programa specifičnih za pojedine industrije ili pozicije ima 56 posto ispitanika, 39 posto ima ICT vještine na osnovnom nivou, a na naprednom njih 24 posto.
Bljesak.info
