Danas se navršava tužna, 31. godišnjica pokolja nad Hrvatima sela Trusina u općini Konjic. Tog nesretnog 16. travnja 1993. godine, pripadnici bošnjačke Armije Republike BiH svirepo su ubili osam pripadnika HVO-a i šesnaest civila.
Selo Trusina se nalazi u općini Konjic u BiH, a u njemu je prema popisu iz 1991. godine živjelo 155 Hrvata, koji su činili više od 50 % stanovništva.
Bilo je to u petak 16. travnja 1993. godine, između 8 i 9 sati ujutro, kada su počele borbe između Armije BiH i HVO. Nakon prvih nekoliko sati postrojba Armije BiH pod zapovjedništvom Zulfikara Ališpage probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila hrvatske bojovnike. Osam pripadnika HVO-a je postrojeno i strijeljano, a 16 civila je ubijeno na raznim lokacijama. Preostali civili, uglavnom žene i djeca, bili su zatočeni u nekoliko privatnih kuća, a poslije su pušteni da odu iz sela.
Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje su se promptno pojavili UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.
Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.
2004. godine je izgrađen skromni spomenik, no bez ikakve naznake da se radi o osobama koje su ubijene zato što su Hrvati.
Na kraju kažimo i to kako prema popisu stanovništva koji je u BiH napravljen 2013. godine u selu Trusina živi ravno 0 (nula) Hrvata.
Podsjećamo, Ališpago je godinama izbjegavao sudski postupak zbog zločina u Trusini. Postupak protiv njega razdvojen je 2014. godine u odnosu na ostakle optužene u predmetu da bi tek u veljači ove godine bio zakazan ponovni početak suđenje. Ališpago je koncem ožujka tražio i izuzeće predsjedateljice sudskog vijeća Željke Marenić, no nije mu udovoljeno zahtjevu.
Selo Trusina se nalazi u općini Konjic u BiH, a u njemu je prema popisu iz 1991. godine živjelo 155 Hrvata, koji su činili više od 50 % stanovništva.
Bilo je to u petak 16. travnja 1993. godine, između 8 i 9 sati ujutro, kada su počele borbe između Armije BiH i HVO. Nakon prvih nekoliko sati postrojba Armije BiH pod zapovjedništvom Zulfikara Ališpage probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila hrvatske bojovnike. Osam pripadnika HVO-a je postrojeno i strijeljano, a 16 civila je ubijeno na raznim lokacijama. Preostali civili, uglavnom žene i djeca, bili su zatočeni u nekoliko privatnih kuća, a poslije su pušteni da odu iz sela.
Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje su se promptno pojavili UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.
Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.
2004. godine je izgrađen skromni spomenik, no bez ikakve naznake da se radi o osobama koje su ubijene zato što su Hrvati.
Na kraju kažimo i to kako prema popisu stanovništva koji je u BiH napravljen 2013. godine u selu Trusina živi ravno 0 (nula) Hrvata.
Podsjećamo, Ališpago je godinama izbjegavao sudski postupak zbog zločina u Trusini. Postupak protiv njega razdvojen je 2014. godine u odnosu na ostakle optužene u predmetu da bi tek u veljači ove godine bio zakazan ponovni početak suđenje. Ališpago je koncem ožujka tražio i izuzeće predsjedateljice sudskog vijeća Željke Marenić, no nije mu udovoljeno zahtjevu.
