Pretjerano konzumiranje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050., upozorio je u četvrtak europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zloupotrebe antibiotika… Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zloupotrebe antibiotika, istaknuo je Robb Butler, voditelj Odjela za zarazne bolesti. UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez žurne intervencije, antibiotska rezistencija mogla prouzročiti do 10 milijuna smrti godišnje do 2050.
Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i središnjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto), prenosi Hina.
Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često prouzročeni virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju, stoji u priopćenju. Trećina osoba u BiH uzima antibiotike bez recepta. Prema izvješću, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.
U nekim je zemljama više od 40 posto antibiotika dobiveno bez liječničkog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022. Za SZO je pogoršanje ekonomske nejednakosti još jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.
Ovo posljednje “jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti, istaknuo je Butler. On ističe kako je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.
Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zloupotrebe antibiotika… Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zloupotrebe antibiotika, istaknuo je Robb Butler, voditelj Odjela za zarazne bolesti. UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez žurne intervencije, antibiotska rezistencija mogla prouzročiti do 10 milijuna smrti godišnje do 2050.
Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i središnjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto), prenosi Hina.
Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često prouzročeni virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju, stoji u priopćenju. Trećina osoba u BiH uzima antibiotike bez recepta. Prema izvješću, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.
U nekim je zemljama više od 40 posto antibiotika dobiveno bez liječničkog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022. Za SZO je pogoršanje ekonomske nejednakosti još jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.
Ovo posljednje “jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti, istaknuo je Butler. On ističe kako je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.
