Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH usvojio je odluku o održavanju prosvjedne šetnje 24. lipnja. Prosvjed će početi ispred sjedišta Udruge poslodavaca, a završiti ispred sjedišta Vlade FBiH.
Sindikati su iznijeli pet zahtjeva.
Prvi je usvajanje Zakona o minimalnoj plaći u FBiH kojim će se zajamčiti minimalna plaća u FBiH u iznosu od 1000 KM, drugi usvajanje izmjene i dopune Zakona o radu u tekstu koji je predložio Savez samostalnih sindikata BiH, a koji su podržala dva povjerenstva Parlamenta FBiH. Treći zahtjev su pristupi, u skladu sa Zakonom o radu, potpisivanju granskih kolektivnih ugovora. Četvrti je uvezivanje radnog staža svim radnicima kojima to do sada nije učinjeno i peti je provedba Zakona o zaštiti na radu FBiH da se radnicima omoguće sigurna radna mjesta.
Daleko iza Europske unije
Početkom srpnja prošle godine na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH postignut je konsenzus o povećanju minimalne plaće u ovom dijelu BiH, koja već pet godina iznosi 406 KM. I na tome je sve stalo. Gotovo godinu nakon navodno postignutog dogovora socijalnih partnera, minimalna plaća ostala je ista. U međuvremenu cijene usluga, hrane, energenata rastu i pravo je pitanje koliko se dana, a ne cijeli mjesec, može živjeti od 406 KM.
Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jest loš socioekonomski status radnika. Usporedbe radi, prosječan minimalac na istoku Europe je oko 700 eura, dok je na sjeverozapadu EU-a iznad 1500, prema podacima 21 članice EU-a koje imaju određenu minimalnu zaradu. Mjesečna minimalna zarada u zemljama EU-a kreće se od 332 eura u Bugarskoj do 2202 eura u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata za siječanj 2021. Minimalna zarada u 10 država EU-a bila je ispod 700 eura: Bugarska (332), Mađarska (442), Rumunjska (458), Latvija (500), Hrvatska (563), Češka (579), Estonija (584), Poljska (614), Slovačka (623) i Litva 642 eura. U pet zemalja minimalne zarade su u rasponu od 700 do 1100 eura: Grčka (758), Portugal (776), Malta (785), Slovenija (1024) i Španjolska (1108). Najveći minimalac primaju građani Francuske - 1555, Njemačke 1614, Belgije 1626, Nizozemske 1685, Irske 1724 i Luksemburga 2202 eura.
Zaustaviti odlazak
Niske plaće i stalni rast troškova života mnoge su prisilili na iseljavanje. Minimalna plaća od 1000 maraka zasigurno bi dio njih nagnala da promijene odluku o odlasku. - Ne želim otići odavde, ali sve teže preživljavanje prisilit će me na to. Supruga i ja radimo i imamo troje djece, mjesečna primanja su nam oko 1700 - 1800 KM i s tim novcem mi samo preživljavamo. Djeca rastu, kao i njihove potrebe koje više ne možemo financirati. Ako se do kraja godine ništa ne promijeni, odlučio sam ići u Njemačku pa bih, kad se snađem, poveo i njih”, kazao nam je Mostarac zaposlen u ugostiteljstvu, piše Večernji list.
Istraživanje Fondacije “Friedrich Ebert” BiH pokazalo je da čak ni minimalna plaća od 1000 KM ne bi zaustavila iseljavanje. Prema njima, tek ako bi kvalificirani radnik u BiH imao neto plaću od 1500 KM, uz ostale fer uvjete rada, bio bi zadovoljan i vjerojatno ne bi razmišljao o odlasku.
Sindikati su iznijeli pet zahtjeva.
Prvi je usvajanje Zakona o minimalnoj plaći u FBiH kojim će se zajamčiti minimalna plaća u FBiH u iznosu od 1000 KM, drugi usvajanje izmjene i dopune Zakona o radu u tekstu koji je predložio Savez samostalnih sindikata BiH, a koji su podržala dva povjerenstva Parlamenta FBiH. Treći zahtjev su pristupi, u skladu sa Zakonom o radu, potpisivanju granskih kolektivnih ugovora. Četvrti je uvezivanje radnog staža svim radnicima kojima to do sada nije učinjeno i peti je provedba Zakona o zaštiti na radu FBiH da se radnicima omoguće sigurna radna mjesta.
Daleko iza Europske unije
Početkom srpnja prošle godine na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH postignut je konsenzus o povećanju minimalne plaće u ovom dijelu BiH, koja već pet godina iznosi 406 KM. I na tome je sve stalo. Gotovo godinu nakon navodno postignutog dogovora socijalnih partnera, minimalna plaća ostala je ista. U međuvremenu cijene usluga, hrane, energenata rastu i pravo je pitanje koliko se dana, a ne cijeli mjesec, može živjeti od 406 KM.
Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jest loš socioekonomski status radnika. Usporedbe radi, prosječan minimalac na istoku Europe je oko 700 eura, dok je na sjeverozapadu EU-a iznad 1500, prema podacima 21 članice EU-a koje imaju određenu minimalnu zaradu. Mjesečna minimalna zarada u zemljama EU-a kreće se od 332 eura u Bugarskoj do 2202 eura u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata za siječanj 2021. Minimalna zarada u 10 država EU-a bila je ispod 700 eura: Bugarska (332), Mađarska (442), Rumunjska (458), Latvija (500), Hrvatska (563), Češka (579), Estonija (584), Poljska (614), Slovačka (623) i Litva 642 eura. U pet zemalja minimalne zarade su u rasponu od 700 do 1100 eura: Grčka (758), Portugal (776), Malta (785), Slovenija (1024) i Španjolska (1108). Najveći minimalac primaju građani Francuske - 1555, Njemačke 1614, Belgije 1626, Nizozemske 1685, Irske 1724 i Luksemburga 2202 eura.
Zaustaviti odlazak
Niske plaće i stalni rast troškova života mnoge su prisilili na iseljavanje. Minimalna plaća od 1000 maraka zasigurno bi dio njih nagnala da promijene odluku o odlasku. - Ne želim otići odavde, ali sve teže preživljavanje prisilit će me na to. Supruga i ja radimo i imamo troje djece, mjesečna primanja su nam oko 1700 - 1800 KM i s tim novcem mi samo preživljavamo. Djeca rastu, kao i njihove potrebe koje više ne možemo financirati. Ako se do kraja godine ništa ne promijeni, odlučio sam ići u Njemačku pa bih, kad se snađem, poveo i njih”, kazao nam je Mostarac zaposlen u ugostiteljstvu, piše Večernji list.
Istraživanje Fondacije “Friedrich Ebert” BiH pokazalo je da čak ni minimalna plaća od 1000 KM ne bi zaustavila iseljavanje. Prema njima, tek ako bi kvalificirani radnik u BiH imao neto plaću od 1500 KM, uz ostale fer uvjete rada, bio bi zadovoljan i vjerojatno ne bi razmišljao o odlasku.
