Tko su zapravo Kurdi i zašto ih Turska napada? Evo nekoliko činjenica o ovom velikom narodu koji nikada nije stekao vlastitu državu.
Odigrali su izuzetno važnu ulogu u borbi protiv terorista Islamske države, a i sad drže zarobljene tisuće ovih radikalnih islamista na sjeveru Sirije, baš tamo gdje ih sada Turska napada, piše "CNN".
Kurdi su uglavnom bili nomadski narod do kraja Prvog svjetskog rata i do raspada Osmanskog carstva. Kurdi čine oko 10% stanovništva Sirije, 19% stanovništva Turske, 15-20% Iraka i drugi su po veličini u Iranu.
Pešmerga su njihovi borci i ima ih više od 100.000. Nacionalna su vojna sila koja štiti irački dio Kurdistana, a uključuje i ženske borce .
Tko su dakle, Kurdi?
Kurdi su etnička manjinska grupa koja većinom zauzima planinsko područje i prostire se u južnim dijelovima Turske, sjevernim dijelovima Iraka i Sirije sjever Irana i dijelu Jermenije. Iako su manjina, na tom području zapravo živi oko 25 do 30 milijuna Kurda, a svima su zajednički rasa, kultura i kurdski jezik. Većina Kurda su sunitski muslimani.
Prije Prvog svjetskog rata, tradicionalni Kurdi živjeli su nomadskim načinom života do raspada Osmanskog Carstva, što im je oduzelo slobodu i podijelilo ih na nove nacionalne države.
Kurdi su se borili da zadrže svoj identitet, ali ih u Turskoj zovu i 'planinskim Turcima' a bilo im je zabranjeno da nose tradicionalnu kurdsku odjeću, svoj jezik smjeli su da govore samo kod kuće, nisu ga učili ni u školama. I danas se suočavaju s diskriminacijom i politikom progona. Iako su Kurdi najveća etnička manjina u Turskoj, i tamo čine oko 20% stanovništva, oni u Turskoj i dalje nemaju status manjinske grupe.
Gdje žive Kurdi?
Danas Kurdistan čini pet različitih regija: jugoistočna Turska, sjeveroistočna Sirija, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadna Jermenija.
Početkom 20. stoljeća Kurdi su počeli raditi na stvaranju vlastite države poznate kao Kurdistan. Godine 1920. potpisan je Sevreski ugovor - jedan u nizu ugovora koje su sile Osovine potpisale nakon njihovog poraza u Prvom svjetskom ratu. Označio je konačni raspad Osmanskog carstva i pozvao na autonomni Kurdistan.
Tri godine kasnije, nakon završetka rata, zapadni saveznici odustali su od zahtjeva za nezavisnom kurdskom državom i kurdska regija je podijeljena među nekoliko zemalja.
Šta o tome kaže Turska?
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan uvijek je zauzimao čvrst stav prema kurdskom nacionalizmu. On je jasno stavio do znanja da je njegov krajnji cilj uklanjanje Kurdistanske radničke partije (PKK), kurdske krajnje lijeve militantne i političke organizacije sa sjedištem u Turskoj i Iraku koja se borila protiv turske države više od tri desetljeća.
Time je stvoren duboki jaz između Turaka i Kurda. U 2016. zatvorile su se prokurdske medijske kuće, više od 11.000 učitelja je otpušteno ili suspendirano zbog navodnih veza s PKK-om, a najmanje 24 turska vladina dužnosnika zamijenila su kurdske gradonačelnike u raznim gradovima Turske.
Turska je dugo nezadovoljna snažnom kurdskom prisutnošću na sjeveroistoku Sirije u blizini turske granice. Vojska zemlje već se preselila u dijelove područja koja su ranije držale Sirijske demokratske snage (SDF) koje su predvodili Kurdi i SAD, ali sada je u tijeku njihov dugogodišnji plan za stvaranje tampon zone na sjeveru Sirije.
Dva su cilja:
1.otjerati Kurde od njihove granice i
2. iskoristiti ovo područje za doseljavanje oko 2 miliona sirijskih izbjeglica.
Zašto ih Turska napada baš sada?
Još u siječnju je američki predsjednik Donald Trump rekao da će Sjedinjene Države početi da povlače trupe iz Sirije i "polako" ih slati kućama.
Sirijski Kurdi već tad su strahovali da bi američko povlačenje Turska mogla da iskoristi kao priliku za napad. Nakon Trumpove iznenadne najave povlačenja, u nedjelju naveče, ti su se strahovi ostvarili.
"Turska će uskoro krenuti u napad sa svojim dugo planiranim operacijama na sjeveru Sirije. Oružane snage Sjedinjenih Država neće podržati niti biti uključene u operaciju, a nakon poraza teritorijalnog kalifata Islamske države, više neće biti u neposrednom području", objavili su iz Bijele kuće.
Od prošlog mjeseca, Sjedinjene Države priopćile su da oko 1.000 američkih vojnika djeluje na sjeveroistoku Sirije. Ovaj potez ostavlja sirijske Kurde na milost i nemilost operacije koja ima za cilj njihovo uklanjanje i odlazak s turske granice.
"Operacija 'Proljeće mira' će neutralizirati terorističke prijetnje protiv Turske i dovesti do uspostavljanja sigurne zone, olakšavajući povratak sirijskih izbjeglica njihovim kućama. Očuvat ćemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi lokalne zajednice od terorista", oglasio se Erdogan u srijedu preko Twittera.
Hoće li napad na Kurde obnoviti Islamsku državu i 'kalifat'?
SDF, koalicija kurdskih i arapskih vojnika potpomognuta američkim, britanskim i francuskim specijalnim snagama, porazila je teroriste Islamske države i oslobodila istočnu Siriju u ožujke. SDF je priopćio da je izgubio 11.000 vođa i boraca dok se borio protiv Islamske države.
Dok ID praktično nema više teritorija, Sjedinjene Američke Države upozoravaju da se u Iraku i Siriji još uvijek kriju desetine tisuća boraca ove terorističke organizacije.
Sirijske demokratske snage (SDF), koju čine Kurdi, drže tisuće zarobljenih boraca Islamske države koje su slomili tijekom bitaka protiv ove terorističke grupe.
Svi ti borci trebali bi biti predati Turskoj. Dok se mnogi sirijski Kurdi pripremaju za borbu, a civili odlaze u suprotnom smjeru, tisuće zarobljenih terorista i logori u kojima su žene i djeca ID, ostat će bez nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik da bi se Islamska država mogla ponovo formirati, prenosi Express.hr.
Odigrali su izuzetno važnu ulogu u borbi protiv terorista Islamske države, a i sad drže zarobljene tisuće ovih radikalnih islamista na sjeveru Sirije, baš tamo gdje ih sada Turska napada, piše "CNN".
Kurdi su uglavnom bili nomadski narod do kraja Prvog svjetskog rata i do raspada Osmanskog carstva. Kurdi čine oko 10% stanovništva Sirije, 19% stanovništva Turske, 15-20% Iraka i drugi su po veličini u Iranu.
Pešmerga su njihovi borci i ima ih više od 100.000. Nacionalna su vojna sila koja štiti irački dio Kurdistana, a uključuje i ženske borce .
Tko su dakle, Kurdi?
Kurdi su etnička manjinska grupa koja većinom zauzima planinsko područje i prostire se u južnim dijelovima Turske, sjevernim dijelovima Iraka i Sirije sjever Irana i dijelu Jermenije. Iako su manjina, na tom području zapravo živi oko 25 do 30 milijuna Kurda, a svima su zajednički rasa, kultura i kurdski jezik. Većina Kurda su sunitski muslimani.
Prije Prvog svjetskog rata, tradicionalni Kurdi živjeli su nomadskim načinom života do raspada Osmanskog Carstva, što im je oduzelo slobodu i podijelilo ih na nove nacionalne države.
Kurdi su se borili da zadrže svoj identitet, ali ih u Turskoj zovu i 'planinskim Turcima' a bilo im je zabranjeno da nose tradicionalnu kurdsku odjeću, svoj jezik smjeli su da govore samo kod kuće, nisu ga učili ni u školama. I danas se suočavaju s diskriminacijom i politikom progona. Iako su Kurdi najveća etnička manjina u Turskoj, i tamo čine oko 20% stanovništva, oni u Turskoj i dalje nemaju status manjinske grupe.
Gdje žive Kurdi?
Danas Kurdistan čini pet različitih regija: jugoistočna Turska, sjeveroistočna Sirija, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadna Jermenija.
Početkom 20. stoljeća Kurdi su počeli raditi na stvaranju vlastite države poznate kao Kurdistan. Godine 1920. potpisan je Sevreski ugovor - jedan u nizu ugovora koje su sile Osovine potpisale nakon njihovog poraza u Prvom svjetskom ratu. Označio je konačni raspad Osmanskog carstva i pozvao na autonomni Kurdistan.
Tri godine kasnije, nakon završetka rata, zapadni saveznici odustali su od zahtjeva za nezavisnom kurdskom državom i kurdska regija je podijeljena među nekoliko zemalja.
Šta o tome kaže Turska?
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan uvijek je zauzimao čvrst stav prema kurdskom nacionalizmu. On je jasno stavio do znanja da je njegov krajnji cilj uklanjanje Kurdistanske radničke partije (PKK), kurdske krajnje lijeve militantne i političke organizacije sa sjedištem u Turskoj i Iraku koja se borila protiv turske države više od tri desetljeća.
Time je stvoren duboki jaz između Turaka i Kurda. U 2016. zatvorile su se prokurdske medijske kuće, više od 11.000 učitelja je otpušteno ili suspendirano zbog navodnih veza s PKK-om, a najmanje 24 turska vladina dužnosnika zamijenila su kurdske gradonačelnike u raznim gradovima Turske.
Turska je dugo nezadovoljna snažnom kurdskom prisutnošću na sjeveroistoku Sirije u blizini turske granice. Vojska zemlje već se preselila u dijelove područja koja su ranije držale Sirijske demokratske snage (SDF) koje su predvodili Kurdi i SAD, ali sada je u tijeku njihov dugogodišnji plan za stvaranje tampon zone na sjeveru Sirije.
Dva su cilja:
1.otjerati Kurde od njihove granice i
2. iskoristiti ovo područje za doseljavanje oko 2 miliona sirijskih izbjeglica.
Zašto ih Turska napada baš sada?
Još u siječnju je američki predsjednik Donald Trump rekao da će Sjedinjene Države početi da povlače trupe iz Sirije i "polako" ih slati kućama.
Sirijski Kurdi već tad su strahovali da bi američko povlačenje Turska mogla da iskoristi kao priliku za napad. Nakon Trumpove iznenadne najave povlačenja, u nedjelju naveče, ti su se strahovi ostvarili.
"Turska će uskoro krenuti u napad sa svojim dugo planiranim operacijama na sjeveru Sirije. Oružane snage Sjedinjenih Država neće podržati niti biti uključene u operaciju, a nakon poraza teritorijalnog kalifata Islamske države, više neće biti u neposrednom području", objavili su iz Bijele kuće.
Od prošlog mjeseca, Sjedinjene Države priopćile su da oko 1.000 američkih vojnika djeluje na sjeveroistoku Sirije. Ovaj potez ostavlja sirijske Kurde na milost i nemilost operacije koja ima za cilj njihovo uklanjanje i odlazak s turske granice.
"Operacija 'Proljeće mira' će neutralizirati terorističke prijetnje protiv Turske i dovesti do uspostavljanja sigurne zone, olakšavajući povratak sirijskih izbjeglica njihovim kućama. Očuvat ćemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi lokalne zajednice od terorista", oglasio se Erdogan u srijedu preko Twittera.
Hoće li napad na Kurde obnoviti Islamsku državu i 'kalifat'?
SDF, koalicija kurdskih i arapskih vojnika potpomognuta američkim, britanskim i francuskim specijalnim snagama, porazila je teroriste Islamske države i oslobodila istočnu Siriju u ožujke. SDF je priopćio da je izgubio 11.000 vođa i boraca dok se borio protiv Islamske države.
Dok ID praktično nema više teritorija, Sjedinjene Američke Države upozoravaju da se u Iraku i Siriji još uvijek kriju desetine tisuća boraca ove terorističke organizacije.
Sirijske demokratske snage (SDF), koju čine Kurdi, drže tisuće zarobljenih boraca Islamske države koje su slomili tijekom bitaka protiv ove terorističke grupe.
Svi ti borci trebali bi biti predati Turskoj. Dok se mnogi sirijski Kurdi pripremaju za borbu, a civili odlaze u suprotnom smjeru, tisuće zarobljenih terorista i logori u kojima su žene i djeca ID, ostat će bez nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik da bi se Islamska država mogla ponovo formirati, prenosi Express.hr.
