Unatoč radu na prevenciji, obrazovanju, dizanju svijesti i velikim kaznama, broj prometnih nesreća u BiH povećan je u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima nadležnih institucija, tijekom 2016. godine dogodilo se ukupno 39.543 prometne nesreće, od kojih je 7.716 s poginulim i ozlijeđenim osobama.
Kako se navodi u BIHAMK-ovom izvješću o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedicama u BiH, prošle godine je poginula 321 osoba, a ozlijeđeno ih je teže ili lakše 11.188.
Za razliku od Federacije BiH i Republike Srpske u kojima je zabilježen porast broja prometnih nesreća, Brčko distrikt bilježi smanjenje tog broja.
U odnosu na 2015. godinu, u prošloj godini je broj nesreća povećan za 2,29 posto, a broj nesreća sa smrtnim ishodom je povećan za 1,17 posto. Najveći broj nesreća i dalje ima Županija Sarajevo, potom Zeničko-dobojska županija i Županija Središnja Bosna.
Kad je riječ o nesrećama sa smrtnim ishodom, na prvom je mjestu Tuzlanska županija.
Gledajući podatke u entitetima, smrtnost je veća u RS-u nego u Federaciji BiH.
U izvješću se upozorava kako zabrinjava porast prometnih nesreća u Županiji Središnja Bosna, Hercegovačko-neretvanskoj i Tuzlanskoj županiji.
"Veliki broj prometnih nesreća na našim prometnicama rezultat je nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na prometnicama najčešći su uzroci izazivanja prometnih nesreća (oko 32,7 posto). Slijede nesreće koje su rezultat radnji vozilom u prometu, zatim nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – rastojanju između vozila. Najveći broj prometnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju (49,2 posto), a zatim na magistralnim cestama (23,8 posto), slijede lokalne (9,1 posto), pa regionalne prometnice(7,6 posto), itd", stoji u izvješću BIHAMK-a.
Na kraju se zaključuje kako je nakon razdoblja od 2003. do 2008. godine kad je bio povećan broj nesreća, a potom je uslijedila stagnacija, u zadnje tri godine ponovno uočen porast broja prometnih nesreća što je svakako zabrinjavajuće.
Prema podacima nadležnih institucija, tijekom 2016. godine dogodilo se ukupno 39.543 prometne nesreće, od kojih je 7.716 s poginulim i ozlijeđenim osobama.
Kako se navodi u BIHAMK-ovom izvješću o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedicama u BiH, prošle godine je poginula 321 osoba, a ozlijeđeno ih je teže ili lakše 11.188.
Za razliku od Federacije BiH i Republike Srpske u kojima je zabilježen porast broja prometnih nesreća, Brčko distrikt bilježi smanjenje tog broja.
U odnosu na 2015. godinu, u prošloj godini je broj nesreća povećan za 2,29 posto, a broj nesreća sa smrtnim ishodom je povećan za 1,17 posto. Najveći broj nesreća i dalje ima Županija Sarajevo, potom Zeničko-dobojska županija i Županija Središnja Bosna.
Kad je riječ o nesrećama sa smrtnim ishodom, na prvom je mjestu Tuzlanska županija.
Gledajući podatke u entitetima, smrtnost je veća u RS-u nego u Federaciji BiH.
U izvješću se upozorava kako zabrinjava porast prometnih nesreća u Županiji Središnja Bosna, Hercegovačko-neretvanskoj i Tuzlanskoj županiji.
"Veliki broj prometnih nesreća na našim prometnicama rezultat je nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na prometnicama najčešći su uzroci izazivanja prometnih nesreća (oko 32,7 posto). Slijede nesreće koje su rezultat radnji vozilom u prometu, zatim nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – rastojanju između vozila. Najveći broj prometnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju (49,2 posto), a zatim na magistralnim cestama (23,8 posto), slijede lokalne (9,1 posto), pa regionalne prometnice(7,6 posto), itd", stoji u izvješću BIHAMK-a.
Na kraju se zaključuje kako je nakon razdoblja od 2003. do 2008. godine kad je bio povećan broj nesreća, a potom je uslijedila stagnacija, u zadnje tri godine ponovno uočen porast broja prometnih nesreća što je svakako zabrinjavajuće.
