Teretni promet na svim graničnim prijelazima u BiH je od svibnja do lipnja u silaznoj putanji, dok je na prijelazima u ostalim zemljama u regiiji obujam teretnog sprometa u porastu, navedeno je na stranici Delegacije EU u Beogradu, citirajući izvještaj Tajništva Transportne zajednice u Beogradu.
Na stranici su navedeni podaci za putnički i teretni promet u regiji, ali zanimljivo je da su samo za granične prelaze u BiH naveli da je obujamm teretnog prometa u opadanju. U srijedu su novinari tim povodom uputili e-mail da im pojasne odakle potiču ti podaci, ali do objavljivanja teksta novinari "Nezavisnih" nisu dobili nikakav odgovor.
Jedino BiH izvukla deblji kraj
U izvještaju na koji se pozivaju također stoji podatak da je BiH jedina izvukla deblji kraj kad je u pitanju broj kamiona koji su prošli kroz njene granične prelaze.
"Mada bi podatke trebalo uzeti s oprezom i da uzmemo moguće objašnjenje da je dio prijevoznika možda svoje rute preusmjerio na druge točke prijelaza, ipak treba reći da su svi drugi regionalni partneri zabilježili slabi, ali postojan rast teretnog prometa u periodu od svibnja do lipnja, navedeno je u ovom izvještaju.
U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH kažu za "Nezavisne" da je točno da je obim teretnog prometa niži ako se usporedi s istim periodom prošle godine, ali iz njihovih podataka se može zaključiti da je, barem kada je vrijednost robe u pitanju, obujamm u porastu u periodu od svibnja do lipnja ove godine.
Iz njihovih podataka se može vidjeti da je u svibnju 2019. godine vrijednost uvoza robe u BiH iznosila 1,8 milijardi maraka, a u maju ove godine 1,2 milijarde, što je 65 posto u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu izvezeno je robe u vrijednosti 758,6 milijardi maraka, što je 71 posto manje nego prošle godine.
Uzeti u obzir i osobni uvoz
Kako proizlazi iz podataka UNO BiH, u lipnju prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti od 1,6 milijardi maraka, odnosno 88 posto vrijednosti uvezene robe prošle godine u istom periodu. U tom periodu izvezeno je 906 milijuna maraka robe, odnosno 88 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Kada je u pitanju srpanj, izvezeno je 1,55 milijardi maraka vrijednosti robe, ili 87 posto u odnosu na 2019, odnosno uvezeno je robe u vrijednosti 905 milijuna maraka ili 86 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Razlika koja se može uočiti ne mora značiti da su podaci Transportne zajednice pogrešni, jer treba uzeti u obzir da se veliki dio robe uvozi tako da građani osobno prijavljuju robu, kao kada, recimo, uvoze privatne automobile kupljene u inozemstvu.
Čekanja na granicama
Uz podatke Transportne zajednice objavljene su i dvije mape koje pokazuju broj kamiona i period od svibnja do kraja lipnja, a iz kojih se vidi da je teretni promet u oba smjera u opadanju. Primjera radi, oni tvrde da je 13. svibnja kroz Gradišku prošlo oko 800 kamiona, a kroz Šamac nešto više od 600. Već krajem maja kroz Gradišku je prošlo oko 450 kamiona, a kroz Šamac oko 420, dok je početkom lipnja u Gradišci registrirano oko 410 kamiona, koliko i u Šamcu. Krajem lipnja u Gradišci je zabilježen prolaz samo 300 kamiona, a u Šamcu 400.
U podacima Transportne zajednice navedeni su i oni za prosječno trajanje čekanja prolaska granice za putnička vozila. Kada je u pitanju BiH, najduže se čekalo u travnju u Gradišci, s ukupnim vremenom na obje strane granice i u oba smjera od čak 150 minuta.
Krajnji regionalni "rekorder" po dužini čekanja je Batrovci - Bajakovo, u kojem se u svibnju na prelazak granice čekalo čak 230 minuta. Što se tiče BiH, u Gradišci se u maju čekalo 100 minuta, a u lipnju i srpnju po 52 minute. U Šamcu se na prelazak granice najviše čekalo u srpnju, i to oko sat.
Na stranici su navedeni podaci za putnički i teretni promet u regiji, ali zanimljivo je da su samo za granične prelaze u BiH naveli da je obujamm teretnog prometa u opadanju. U srijedu su novinari tim povodom uputili e-mail da im pojasne odakle potiču ti podaci, ali do objavljivanja teksta novinari "Nezavisnih" nisu dobili nikakav odgovor.
Jedino BiH izvukla deblji kraj
U izvještaju na koji se pozivaju također stoji podatak da je BiH jedina izvukla deblji kraj kad je u pitanju broj kamiona koji su prošli kroz njene granične prelaze.
"Mada bi podatke trebalo uzeti s oprezom i da uzmemo moguće objašnjenje da je dio prijevoznika možda svoje rute preusmjerio na druge točke prijelaza, ipak treba reći da su svi drugi regionalni partneri zabilježili slabi, ali postojan rast teretnog prometa u periodu od svibnja do lipnja, navedeno je u ovom izvještaju.
U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH kažu za "Nezavisne" da je točno da je obim teretnog prometa niži ako se usporedi s istim periodom prošle godine, ali iz njihovih podataka se može zaključiti da je, barem kada je vrijednost robe u pitanju, obujamm u porastu u periodu od svibnja do lipnja ove godine.
Iz njihovih podataka se može vidjeti da je u svibnju 2019. godine vrijednost uvoza robe u BiH iznosila 1,8 milijardi maraka, a u maju ove godine 1,2 milijarde, što je 65 posto u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu izvezeno je robe u vrijednosti 758,6 milijardi maraka, što je 71 posto manje nego prošle godine.
Uzeti u obzir i osobni uvoz
Kako proizlazi iz podataka UNO BiH, u lipnju prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti od 1,6 milijardi maraka, odnosno 88 posto vrijednosti uvezene robe prošle godine u istom periodu. U tom periodu izvezeno je 906 milijuna maraka robe, odnosno 88 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Kada je u pitanju srpanj, izvezeno je 1,55 milijardi maraka vrijednosti robe, ili 87 posto u odnosu na 2019, odnosno uvezeno je robe u vrijednosti 905 milijuna maraka ili 86 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Razlika koja se može uočiti ne mora značiti da su podaci Transportne zajednice pogrešni, jer treba uzeti u obzir da se veliki dio robe uvozi tako da građani osobno prijavljuju robu, kao kada, recimo, uvoze privatne automobile kupljene u inozemstvu.
Čekanja na granicama
Uz podatke Transportne zajednice objavljene su i dvije mape koje pokazuju broj kamiona i period od svibnja do kraja lipnja, a iz kojih se vidi da je teretni promet u oba smjera u opadanju. Primjera radi, oni tvrde da je 13. svibnja kroz Gradišku prošlo oko 800 kamiona, a kroz Šamac nešto više od 600. Već krajem maja kroz Gradišku je prošlo oko 450 kamiona, a kroz Šamac oko 420, dok je početkom lipnja u Gradišci registrirano oko 410 kamiona, koliko i u Šamcu. Krajem lipnja u Gradišci je zabilježen prolaz samo 300 kamiona, a u Šamcu 400.
U podacima Transportne zajednice navedeni su i oni za prosječno trajanje čekanja prolaska granice za putnička vozila. Kada je u pitanju BiH, najduže se čekalo u travnju u Gradišci, s ukupnim vremenom na obje strane granice i u oba smjera od čak 150 minuta.
Krajnji regionalni "rekorder" po dužini čekanja je Batrovci - Bajakovo, u kojem se u svibnju na prelazak granice čekalo čak 230 minuta. Što se tiče BiH, u Gradišci se u maju čekalo 100 minuta, a u lipnju i srpnju po 52 minute. U Šamcu se na prelazak granice najviše čekalo u srpnju, i to oko sat.
