NASA-in svemirski teleskop James Webb, koji bi trebao omogućiti nove uvide u najranije faze svemira, stigao je na svoje odredište u orbiti oko Sunca, otprilike milijun i pol kilometara od Zemlje.
Točno mjesec dana nakon što je lansiran iz Francuske Gvajane, teleskop Webb je odradio posljednje manevre kako bi se stacionirao u solarnoj orbiti na položaju poznatom kao Lagrangeova točka broj dva, odnosno L2, objavila je američka svemirska agencija NASA.
Na tom položaju u svemiru, Webb će stalno biti poravnat sa Zemljom budući da će teleskop i planet zajedno kružiti oko Sunca, što će omogućiti neprekidnu radio komunikaciju.
Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kružio je oko Zemlje na udaljenosti od 550 kilometara, izlazeći i ulazeći u sjenu planeta svakih 90 minuta.
Zajednička gravitacija Zemlje i Sunca održavat će teleskop Webb u stabilnom položaju, pa će biti potrebno samo minimalno korištenje njegovog raketnog pogona kako bi održavao putanju, rekao je NASA-in znanstvenik Eric Smith.
Riječ je o revolucionarnom, devet milijarda dolara vrijednom infracrvenom teleskopu, koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Teleskop je 100 puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu, javlja Hina.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Rad u infracrvenom području znači i da će Webb bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.
Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.
Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.
Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.
Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.
Instrumenti na Jamesu Webbu omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana, javlja Hina.
Webb teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim “biomarkerima”, koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.
Sljedećih tjedana predstoji fino ugađanje instrumenata svemirskog teleskopa, a očekuje se da bi nakon nekoliko mjeseci trebao biti u potpunosti operativan.
Točno mjesec dana nakon što je lansiran iz Francuske Gvajane, teleskop Webb je odradio posljednje manevre kako bi se stacionirao u solarnoj orbiti na položaju poznatom kao Lagrangeova točka broj dva, odnosno L2, objavila je američka svemirska agencija NASA.
Na tom položaju u svemiru, Webb će stalno biti poravnat sa Zemljom budući da će teleskop i planet zajedno kružiti oko Sunca, što će omogućiti neprekidnu radio komunikaciju.
Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kružio je oko Zemlje na udaljenosti od 550 kilometara, izlazeći i ulazeći u sjenu planeta svakih 90 minuta.
Home, home on Lagrange! We successfully completed our burn to start #NASAWebb on its orbit of the 2nd Lagrange point (L2), about a million miles (1.5 million km) from Earth. It will orbit the Sun, in line with Earth, as it orbits L2. https://t.co/bsIU3vccAj #UnfoldTheUniverse pic.twitter.com/WDhuANEP5h
— NASA Webb Telescope (@NASAWebb) January 24, 2022
Zajednička gravitacija Zemlje i Sunca održavat će teleskop Webb u stabilnom položaju, pa će biti potrebno samo minimalno korištenje njegovog raketnog pogona kako bi održavao putanju, rekao je NASA-in znanstvenik Eric Smith.
Riječ je o revolucionarnom, devet milijarda dolara vrijednom infracrvenom teleskopu, koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Teleskop je 100 puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu, javlja Hina.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Rad u infracrvenom području znači i da će Webb bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.
.@NASAWebb is nearing L2! So, how does @NASA communicate with spacecraft that are thousands or even millions of miles from Earth?
— NASA Space Communications and Navigation (@NASASCaN) January 24, 2022
The Deep Space Network, that’s how! Operators at the #DSN precisely aim giant radio antennas at spacecraft and send commands using radio waves. pic.twitter.com/37vcxDAly4
Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.
Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.
Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.
Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.
Instrumenti na Jamesu Webbu omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana, javlja Hina.
Webb teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim “biomarkerima”, koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.
Sljedećih tjedana predstoji fino ugađanje instrumenata svemirskog teleskopa, a očekuje se da bi nakon nekoliko mjeseci trebao biti u potpunosti operativan.
