Vijeće ministara BiH sutra će razmatrati Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i ništa ne bi bilo sporno da se ne radi o izmjenama koje su urađene još prije četiri godine i koje, gotovo je sigurno, neće dobiti podršku ministara.
Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, rekao je da nije upoznat sa zakonom koji će se naći na dnevnom redu sjednice, ali da ukoliko se radi o onim izmjenama iz 2015. godine, one nisu dobre i da je još ranije Europska unija na njih reagirala.
Kada je u pitanju zakon o kojem će sutra raspravljati ministri u Vijeću ministara BiH, nacrt je Ministarstvo pravde BiH sačinilo još u rujnu 2015. godine i uputilo ga Vijeću ministara. U suštini, najznačajnije izmjene odnose se na to da tajnici i pomoćnici ministara, kao i glavni inspektori, više neće biti državni službenici, kao što je propisano sadašnjim Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH, već bi bili imenovani na mandatni period. Vijeće ministara BiH tada je odgodio izjašnjavanje o tom zakonu, a pojedine nevladine organizacije oštro su reagirale, tvrdeći da se na taj način još više politizira javna uprava i ministrima i politici daje veća moć.
"Nitko nas nije konzultirao prilikom izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, i uopće ne znamo šta će biti na dnevnom redu Vijeća ministara. Inače, Vijeće ministara ima negativnu praksu i ne konzultira Sindikat kod usvajanja i donošenja propisa koji se odnose na status zaposlenih. Nisam imala uvid u taj materijal koji je na dnevnom redu", rekla je Lejla Čopelj, predsjednica Samostalnog sindikata državnih i policijskih službenika i namještenika u institucijama BiH.
Podsjećanja radi, o izmjenama Zakona o državnim službenicima priča se od 2015. godine, tačnije od donošenja Reformske agende, kojom je predviđeno i usvajanje novih zakona o radu. Sve razine vlasti imale su obavezu da nakon novih zakona o radu izrade nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, sve to je trebalo da urade uz pomoć Svjetske banke i SIGMA s ciljem da se olakša reforma javne uprave i uvede veća fleksibilnost kod zapošljavanja. Do sada samo je Republika Srpska usvojila izmjene Zakona o državnim službenicima i usuglasila ga s novim Zakonom o radu, dok je u FBiH takav zakon Ustavni sud FBiH stavio van snage.
Ustavni sud FBiH tada je utvrdio da Zakon o državnoj službi nije u skladu s međunarodnim pravom jer se njime krše ljudska prava i slobode, a to se prije svega odnosi na način popunjavanja radnih mjesta, jer svim građanima FBiH nije omogućeno da se u skladu s kvalifikacijama zapošljavaju u državnim organima, već samo pojedincima, prenose Nezavisne.
Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, rekao je da nije upoznat sa zakonom koji će se naći na dnevnom redu sjednice, ali da ukoliko se radi o onim izmjenama iz 2015. godine, one nisu dobre i da je još ranije Europska unija na njih reagirala.
Kada je u pitanju zakon o kojem će sutra raspravljati ministri u Vijeću ministara BiH, nacrt je Ministarstvo pravde BiH sačinilo još u rujnu 2015. godine i uputilo ga Vijeću ministara. U suštini, najznačajnije izmjene odnose se na to da tajnici i pomoćnici ministara, kao i glavni inspektori, više neće biti državni službenici, kao što je propisano sadašnjim Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH, već bi bili imenovani na mandatni period. Vijeće ministara BiH tada je odgodio izjašnjavanje o tom zakonu, a pojedine nevladine organizacije oštro su reagirale, tvrdeći da se na taj način još više politizira javna uprava i ministrima i politici daje veća moć.
"Nitko nas nije konzultirao prilikom izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, i uopće ne znamo šta će biti na dnevnom redu Vijeća ministara. Inače, Vijeće ministara ima negativnu praksu i ne konzultira Sindikat kod usvajanja i donošenja propisa koji se odnose na status zaposlenih. Nisam imala uvid u taj materijal koji je na dnevnom redu", rekla je Lejla Čopelj, predsjednica Samostalnog sindikata državnih i policijskih službenika i namještenika u institucijama BiH.
Podsjećanja radi, o izmjenama Zakona o državnim službenicima priča se od 2015. godine, tačnije od donošenja Reformske agende, kojom je predviđeno i usvajanje novih zakona o radu. Sve razine vlasti imale su obavezu da nakon novih zakona o radu izrade nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, sve to je trebalo da urade uz pomoć Svjetske banke i SIGMA s ciljem da se olakša reforma javne uprave i uvede veća fleksibilnost kod zapošljavanja. Do sada samo je Republika Srpska usvojila izmjene Zakona o državnim službenicima i usuglasila ga s novim Zakonom o radu, dok je u FBiH takav zakon Ustavni sud FBiH stavio van snage.
Ustavni sud FBiH tada je utvrdio da Zakon o državnoj službi nije u skladu s međunarodnim pravom jer se njime krše ljudska prava i slobode, a to se prije svega odnosi na način popunjavanja radnih mjesta, jer svim građanima FBiH nije omogućeno da se u skladu s kvalifikacijama zapošljavaju u državnim organima, već samo pojedincima, prenose Nezavisne.
