Iako se radi od jednostavnih sastojaka – brašna, malo octa, soli i vode, štrudla je delikatna slastica. U svakom zalogaju krije savršenu mješavinu hrskave korice te idealno mekog tijesta pomiješanog sa sočnim nadjevom
Teško da i jedan desert uspije izazvati takvo oduševljenje kao savršeno hrskava, mirisna štrudla. To je slasni zalogaj koji nitko ne odbija, a neke od najslađih uspomena iz djetinjstva skrivaju upravo trenutke kada u prstima držimo komad tople, sočne štrudle i uživamo u svakom zalogaju, piše Tportal.hr.
U pravu domaću, tradicionalnu štrudlu utkana je ljubav naših baka, a iza naizgled jednostavnog recepta leži priča o trudu, upornosti i vještini koja se prenosi s koljena na koljeno.
Štrudla krije fascinantnu povijest koja seže u austrougarske kuhinje iz 18. stoljeća, dok neki tvrde da se korijeni mogu pronaći u slojevitim slasticama iz Turske. Međutim, štrudla je u Austriji postigla svoj renomirani status. Bečani su usavršili umijeće izrade tankog tijesta koje se rasteže u nevjerojatno tanke slojeve. Tijesto se tradicionalno ručno razvlačilo dok nije bilo dovoljno tanko da se preko njega pročita ljubavno pismo. Ovo fino tijesto bilo je punjeno raznim sastojcima poput jabuka, višanja i sira. Popularnost bečke štrudle s vremenom se proširila Europom, postavši omiljena slastica u brojnim zemljama, svaka danas ima varijacije, ali osnovni koncept ostaje isti – tanko tijesto ispunjeno slatkim nadjevom.
A što štrudlu čini istovremeno tako hrskavom, mekom i sočnom? Jesu li to sastojci, ili proces izrade, ili možda određene tehnike pečenja? Naše bake bi rekle sve to, uz dodatak velike količine ljubavi i malo šećera u prahu. A upravo tijesto tanko kao papir definira pravu domaću štrudlu.
Štrudla se priprema od jednostavnih sastojaka – brašna, malo octa, soli i vode, i u tome se krije sva ljepota tradicionalnih recepata. Iako su koraci do savršene štrudle u osnovi laki, tijesto za štrudle ima reputaciju poprilično izazovnog za izradu. Riječ je o postupku koji osim tradicionalne recepture zahtjeva vještinu i iskustvo.
Prilikom izrade tijesta, važno je ne dodati svu tekućinu (mlijeko, vodu ili kombinaciju oba) odjednom. Sačuvajte sa strane otprilike 10 posto tekućine te dodajte po malo i po potrebi. Tako ćete izbjeći da tijesto bude gnjecavo i prevlažno te da se teško razvlači.
Tijesto je preporučljivo napraviti dan ranije, a zatim ga zamotati u foliju i ostaviti da odstoji preko noći u hladnjaku. Dobro je da tijesto odstoji najmanje 18 sati, a ako je moguće čak i 24 sata. Najvažnije je da tijesto bude super tanko. Koliko tanko? Toliko da možete čitati knjigu ispod njega!
Prema tradicionalnoj recepturi tijesto se pažljivo izrađuje i polako razvlači sa svih strana dok ne postane velika tanka kora. Pažljivo razvučeno tijesto se zatim premaže željenim nadjevom, a zatim se pomoću pobrašnjenog stolnjaka na kojem je tijesto razvučeno namota i stavi u plitku posudu za pečenje u pećnici.
No, osim samog ručno vučenog tijesta, kvaliteta i svježina sastojaka za nadjev imaju veliki utjecaj na okus štrudle. Tradicionalne kombinacije nadjeva uključuju naribane jabuke s grožđicama i cimetom, sira ili višanja pomiješanih s krušnim mrvicama, piše Tportal.hr.
A koji god recept slijedili, ono što vrijedi za svaku domaću štrudlu je da ćete se morati potruditi. U ovom slučaju nećete moći posegnuti za prečacima i trikovima. Ako želite uživati u dobrom poznatom mirisu i okusu i ukućane oduševiti pravom štrudlom, onom kakve su radile naše bake potrebno je uložiti vremena, truda i puno ljubavi.
Domaća štrudla po tradicionalnom receptu zahtjeva i puno iskustva – izrada tijesta nije laka, krije puno malih trikova, a samo rolanje sa stolnjakom posebna je vještina za koju je potrebno vremena.
Teško da i jedan desert uspije izazvati takvo oduševljenje kao savršeno hrskava, mirisna štrudla. To je slasni zalogaj koji nitko ne odbija, a neke od najslađih uspomena iz djetinjstva skrivaju upravo trenutke kada u prstima držimo komad tople, sočne štrudle i uživamo u svakom zalogaju, piše Tportal.hr.
U pravu domaću, tradicionalnu štrudlu utkana je ljubav naših baka, a iza naizgled jednostavnog recepta leži priča o trudu, upornosti i vještini koja se prenosi s koljena na koljeno.
Štrudla krije fascinantnu povijest koja seže u austrougarske kuhinje iz 18. stoljeća, dok neki tvrde da se korijeni mogu pronaći u slojevitim slasticama iz Turske. Međutim, štrudla je u Austriji postigla svoj renomirani status. Bečani su usavršili umijeće izrade tankog tijesta koje se rasteže u nevjerojatno tanke slojeve. Tijesto se tradicionalno ručno razvlačilo dok nije bilo dovoljno tanko da se preko njega pročita ljubavno pismo. Ovo fino tijesto bilo je punjeno raznim sastojcima poput jabuka, višanja i sira. Popularnost bečke štrudle s vremenom se proširila Europom, postavši omiljena slastica u brojnim zemljama, svaka danas ima varijacije, ali osnovni koncept ostaje isti – tanko tijesto ispunjeno slatkim nadjevom.
A što štrudlu čini istovremeno tako hrskavom, mekom i sočnom? Jesu li to sastojci, ili proces izrade, ili možda određene tehnike pečenja? Naše bake bi rekle sve to, uz dodatak velike količine ljubavi i malo šećera u prahu. A upravo tijesto tanko kao papir definira pravu domaću štrudlu.
Štrudla se priprema od jednostavnih sastojaka – brašna, malo octa, soli i vode, i u tome se krije sva ljepota tradicionalnih recepata. Iako su koraci do savršene štrudle u osnovi laki, tijesto za štrudle ima reputaciju poprilično izazovnog za izradu. Riječ je o postupku koji osim tradicionalne recepture zahtjeva vještinu i iskustvo.
Prilikom izrade tijesta, važno je ne dodati svu tekućinu (mlijeko, vodu ili kombinaciju oba) odjednom. Sačuvajte sa strane otprilike 10 posto tekućine te dodajte po malo i po potrebi. Tako ćete izbjeći da tijesto bude gnjecavo i prevlažno te da se teško razvlači.
Tijesto je preporučljivo napraviti dan ranije, a zatim ga zamotati u foliju i ostaviti da odstoji preko noći u hladnjaku. Dobro je da tijesto odstoji najmanje 18 sati, a ako je moguće čak i 24 sata. Najvažnije je da tijesto bude super tanko. Koliko tanko? Toliko da možete čitati knjigu ispod njega!
Prema tradicionalnoj recepturi tijesto se pažljivo izrađuje i polako razvlači sa svih strana dok ne postane velika tanka kora. Pažljivo razvučeno tijesto se zatim premaže željenim nadjevom, a zatim se pomoću pobrašnjenog stolnjaka na kojem je tijesto razvučeno namota i stavi u plitku posudu za pečenje u pećnici.
No, osim samog ručno vučenog tijesta, kvaliteta i svježina sastojaka za nadjev imaju veliki utjecaj na okus štrudle. Tradicionalne kombinacije nadjeva uključuju naribane jabuke s grožđicama i cimetom, sira ili višanja pomiješanih s krušnim mrvicama, piše Tportal.hr.
A koji god recept slijedili, ono što vrijedi za svaku domaću štrudlu je da ćete se morati potruditi. U ovom slučaju nećete moći posegnuti za prečacima i trikovima. Ako želite uživati u dobrom poznatom mirisu i okusu i ukućane oduševiti pravom štrudlom, onom kakve su radile naše bake potrebno je uložiti vremena, truda i puno ljubavi.
Domaća štrudla po tradicionalnom receptu zahtjeva i puno iskustva – izrada tijesta nije laka, krije puno malih trikova, a samo rolanje sa stolnjakom posebna je vještina za koju je potrebno vremena.
