Svjetska banka BiH predviđa brži razvoj nego ostalim zemljama regije. Ali na reformskom putu treba nastaviti podršku malim i srednjim poduzećima, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Svake godine, na osnovu Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, BiH troši oko 14 milijardi maraka proračunskog novca. Značajan dio potrošnje ide na plaće i naknade zaposlenih u javnoj upravi. Uprkos reformskim mjerama vlade za očuvanje fiskalne stabilnosti neminovna su nova zaduženja.
Prema izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Europu prošle godine BiH je zabilježila ekonomski rast od 2,8 posto. Na to je, kao i u regiji, utjecao porast izvoza i investicija. Ove godine taj rast prema prognozama mogao bi dostići tri posto uz pretpostavku da reforme budu nastavljene.
U Svjetskoj banci zamjeraju bankarskom sektoru u BiH nedostatnu potporu malim i srednjim poduzećima.
"Zapazili smo da u radu s malim i srednjim poduzećima, iako postoji likvidnost bankarskog sektora, banke nisu spremne davati kredite malim i srednjim poduzećima. Smatramo da je jedan zdrav bankarski sektor treba davati dovoljno podsticajnih sredstava za razvoj zdravih biznisa", kazala je za federalnu televiziju Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH.
Bankari odgovaraju da razloge treba tražiti u velikim rizicima poslovanja zbog kreditnog rejtinga, političke situacije, nejedinstvenog tržišta i neharmoniziranih zakona.
"Spoznaja da je loših kredita preko 14 posto govori da ima rizika i da banke moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti. Kreditna aktivnost je izuzetno niska i jedva se održava s 2-3 posto. To je jako loše", kaže za FTV Mijo Mišić, tajnik udruge banaka u BiH.
U izvještaju Svjetske banke izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u regiji ocijenjena je neprihvatljivom. BiH s 27 posto nezaposlenih prednjači, najviše onih na biroima za zapošljavanje su mladi.
"Treba raditi na tome da se stopa nezaposlenosti smanji. Svi koji rade moraju biti i formalno registrirani. Važno je raditi i na tome da se BiH integrira u regionalni, ali i prostor EU-a", poručila je Sandra Hlivnjak, ekonomista u Svjetskoj banci u BiH.
Procjene ekonomista su da ekonomskog rasta nema bez smanjenja deficita, većih investicija kao i smanjenja nezaposlenosti.
"Nama bi najviše odgovarale stope rasta BDP-a od 10% BDP-a, što odgovara ekonomijama koje su u razvoju. Međutim, očito je da ne možemo očekivati tako brz rast BDP-a niti investicijske potrošnje ni u javnom ni privatnom sektoru", pojašnjava za federalni javni servis Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Da bi ekonomski rast BiH bio nastavljen, preporuke Svjetske banke su poboljšanje produktivnosti i strukturalnih reformi, eliminiranje barijera za formalno zapošljavanje što je preduvjet i za unapređenje poslovne klime.
Svake godine, na osnovu Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, BiH troši oko 14 milijardi maraka proračunskog novca. Značajan dio potrošnje ide na plaće i naknade zaposlenih u javnoj upravi. Uprkos reformskim mjerama vlade za očuvanje fiskalne stabilnosti neminovna su nova zaduženja.
Prema izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Europu prošle godine BiH je zabilježila ekonomski rast od 2,8 posto. Na to je, kao i u regiji, utjecao porast izvoza i investicija. Ove godine taj rast prema prognozama mogao bi dostići tri posto uz pretpostavku da reforme budu nastavljene.
U Svjetskoj banci zamjeraju bankarskom sektoru u BiH nedostatnu potporu malim i srednjim poduzećima.
"Zapazili smo da u radu s malim i srednjim poduzećima, iako postoji likvidnost bankarskog sektora, banke nisu spremne davati kredite malim i srednjim poduzećima. Smatramo da je jedan zdrav bankarski sektor treba davati dovoljno podsticajnih sredstava za razvoj zdravih biznisa", kazala je za federalnu televiziju Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH.
Bankari odgovaraju da razloge treba tražiti u velikim rizicima poslovanja zbog kreditnog rejtinga, političke situacije, nejedinstvenog tržišta i neharmoniziranih zakona.
"Spoznaja da je loših kredita preko 14 posto govori da ima rizika i da banke moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti. Kreditna aktivnost je izuzetno niska i jedva se održava s 2-3 posto. To je jako loše", kaže za FTV Mijo Mišić, tajnik udruge banaka u BiH.
U izvještaju Svjetske banke izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u regiji ocijenjena je neprihvatljivom. BiH s 27 posto nezaposlenih prednjači, najviše onih na biroima za zapošljavanje su mladi.
"Treba raditi na tome da se stopa nezaposlenosti smanji. Svi koji rade moraju biti i formalno registrirani. Važno je raditi i na tome da se BiH integrira u regionalni, ali i prostor EU-a", poručila je Sandra Hlivnjak, ekonomista u Svjetskoj banci u BiH.
Procjene ekonomista su da ekonomskog rasta nema bez smanjenja deficita, većih investicija kao i smanjenja nezaposlenosti.
"Nama bi najviše odgovarale stope rasta BDP-a od 10% BDP-a, što odgovara ekonomijama koje su u razvoju. Međutim, očito je da ne možemo očekivati tako brz rast BDP-a niti investicijske potrošnje ni u javnom ni privatnom sektoru", pojašnjava za federalni javni servis Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Da bi ekonomski rast BiH bio nastavljen, preporuke Svjetske banke su poboljšanje produktivnosti i strukturalnih reformi, eliminiranje barijera za formalno zapošljavanje što je preduvjet i za unapređenje poslovne klime.
