Ratovi i prirodne katastrofe natjerali su u 2021. milijune ljudi da napuste svoj dom te je broj interno raseljenih dosegnuo rekord od gotovo 60 milijuna ljudi, stoji u studiji objavljenoj u četvrtak.
U 202. godini broj raseljenih, ljudi koji su napustili svoj dom i potražili sklonište unutar matične zemlje, dosegnuo je 59,1 milijun ljudi od kojih više od polovicu čine maloljetnici, navode nevladine udruge IDMC (Centar za praćenje unutarnjeg raseljavanja) te Norveško vijeće za izbjeglice (NRC), prenosi Hina.
Nikad nije bilo lošije
Iz godine u godinu ta brojka - a ona ne obuhvaća izbjeglice, dakle ljude koji pred katastrofama i ratovima bježe u inozemstvo - neprestano raste i očekuje se novi rekord u 2022. godini zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.
Prošla godina bila je druga s najvećim brojem interno raseljenih u deset godina, nakon 2020. kada je potvrđen rekord raseljavanja zbog prirodnih katastrofa.
"A godina 2022. bit će, po svemu sudeći, još teža", zbog rata u Ukrajini, upozorava direktorica IDMC-a Alexandra Bilak.
Više od osam milijuna ljudi bilo je raseljeno unutar Ukrajine dva mjeseca od početka ruske invazije, prema podacima UN-a.
"Stanje u svijetu nije nikada bilo lošije", kaže glavni tajnik NRC-a Jan Egeland i ocjenjuje "Svijet se raspada".
"Stanje je danas u stvarnosti mnogo gore od brojke koju iznosimo. Svjetski čelnici moraju nadljudskim naporima promijeniti način mišljenja kako bi izbjegli i riješili sukobe i prekinuli taj strelovit rast ljudske patnje", upozorava.
Subsaharska Afrika
Lani je u supsaharskoj Africi bio potvrđen najveći broj interno raseljenih ljudi (a brojni među njima sele se i više puta), od čega pet milijuna ljudi sao u Etiopiji, državi pogođenoj strašnom sušom te ratom od 2020. u pokrajini Tigray.
Brojke bez presedana potvrđene su u 2021. i u Demokratskoj Republici Kongo (DRK) te u Afganistanu gdje su povratak talibana na vlast i suša nagnali brojne stanovnike da napuste svoj dom.
U Mianmaru gdje je vojska preuzela vlast nakon udara u veljači 2021., broj raseljenih također je dosegnuo rekordnu razinu.
Bliski istok i Sjeverna Afrika, naprotiv, imali su najniže razine raseljavanja u deset proteklih godina jer su se sukobi u Siriji, Libiji i Iraku stišali, iako je ukupan broj raseljenih u toj regiji i dalje visok.
Tako Sirija još ima najveći broj raseljenih zbog rata - 6,7 milijuna stanovnika krajem 2021.
Slijede DRK s 5,3 milijuna, Kolumbija s 5,2 milijuna te Afganistan i Jemen, svaki s 4,3 milijuna raseljenih.
Prirodne katastrofe
Iako je broj raseljenih zbog rata impresivan, prirodne katastrofe bile su najveći uzročnik raseljavanja unutar zemlje u 2021. kada ih je bilo 23,7 milijuna.
Od toga, 94 posto raseljenih bilo je primorano napustiti svoj dom zbog meteoroloških katastrofa kao što su uragani, poplave i suše, a te su pojave sve učestalije zbog promjene klime.
Od interno raseljenih ljudi 70 posto u 2021. godini zabilježeno je u Kini, na Filipinima i u Indiji.
No sve više ratovi i prirodne katastrofe idu ruku pod ruku, upozorava Egeland.
U područjima kao što su Mozambik, Somalija i Južni Sudan u Africi te Mianmar u Aziji, krize se preklapaju i stvaraju nesigurnost hrane te čine milijune ljudi još ranjivijima.
U 202. godini broj raseljenih, ljudi koji su napustili svoj dom i potražili sklonište unutar matične zemlje, dosegnuo je 59,1 milijun ljudi od kojih više od polovicu čine maloljetnici, navode nevladine udruge IDMC (Centar za praćenje unutarnjeg raseljavanja) te Norveško vijeće za izbjeglice (NRC), prenosi Hina.
Nikad nije bilo lošije
Iz godine u godinu ta brojka - a ona ne obuhvaća izbjeglice, dakle ljude koji pred katastrofama i ratovima bježe u inozemstvo - neprestano raste i očekuje se novi rekord u 2022. godini zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.
Prošla godina bila je druga s najvećim brojem interno raseljenih u deset godina, nakon 2020. kada je potvrđen rekord raseljavanja zbog prirodnih katastrofa.
"A godina 2022. bit će, po svemu sudeći, još teža", zbog rata u Ukrajini, upozorava direktorica IDMC-a Alexandra Bilak.
Više od osam milijuna ljudi bilo je raseljeno unutar Ukrajine dva mjeseca od početka ruske invazije, prema podacima UN-a.
"Stanje u svijetu nije nikada bilo lošije", kaže glavni tajnik NRC-a Jan Egeland i ocjenjuje "Svijet se raspada".
"Stanje je danas u stvarnosti mnogo gore od brojke koju iznosimo. Svjetski čelnici moraju nadljudskim naporima promijeniti način mišljenja kako bi izbjegli i riješili sukobe i prekinuli taj strelovit rast ljudske patnje", upozorava.
Subsaharska Afrika
Lani je u supsaharskoj Africi bio potvrđen najveći broj interno raseljenih ljudi (a brojni među njima sele se i više puta), od čega pet milijuna ljudi sao u Etiopiji, državi pogođenoj strašnom sušom te ratom od 2020. u pokrajini Tigray.
Brojke bez presedana potvrđene su u 2021. i u Demokratskoj Republici Kongo (DRK) te u Afganistanu gdje su povratak talibana na vlast i suša nagnali brojne stanovnike da napuste svoj dom.
U Mianmaru gdje je vojska preuzela vlast nakon udara u veljači 2021., broj raseljenih također je dosegnuo rekordnu razinu.
Bliski istok i Sjeverna Afrika, naprotiv, imali su najniže razine raseljavanja u deset proteklih godina jer su se sukobi u Siriji, Libiji i Iraku stišali, iako je ukupan broj raseljenih u toj regiji i dalje visok.
Tako Sirija još ima najveći broj raseljenih zbog rata - 6,7 milijuna stanovnika krajem 2021.
Slijede DRK s 5,3 milijuna, Kolumbija s 5,2 milijuna te Afganistan i Jemen, svaki s 4,3 milijuna raseljenih.
Prirodne katastrofe
Iako je broj raseljenih zbog rata impresivan, prirodne katastrofe bile su najveći uzročnik raseljavanja unutar zemlje u 2021. kada ih je bilo 23,7 milijuna.
Od toga, 94 posto raseljenih bilo je primorano napustiti svoj dom zbog meteoroloških katastrofa kao što su uragani, poplave i suše, a te su pojave sve učestalije zbog promjene klime.
Od interno raseljenih ljudi 70 posto u 2021. godini zabilježeno je u Kini, na Filipinima i u Indiji.
No sve više ratovi i prirodne katastrofe idu ruku pod ruku, upozorava Egeland.
U područjima kao što su Mozambik, Somalija i Južni Sudan u Africi te Mianmar u Aziji, krize se preklapaju i stvaraju nesigurnost hrane te čine milijune ljudi još ranjivijima.
