Švedski dužnosnici upozoravaju građane da budu spremniji nego ikad na rat.
U svibnju 2022. Švedska i Finska, poznate po svojoj neutralnosti, najavile su da će se pridružiti NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Dok se Finska službeno pridružila savezu u travnju 2023., kandidatura Švedske naišla je na prepreke. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritizirao je navodnu neaktivnost nacije protiv islamofobije, nazivajući to "crvenom linijom". Mađarska je također izrazila zabrinutost oko švedskog članstva.
Erdoğan je kasnije dao odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u, iako Narodna skupština Turske još treba dati zeleno svjetlo. Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je krajem prošle godine da se njegovoj zemlji ne žuri odobriti kandidaturu Švedske.
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna za njemačku novinsku agenciju DPA da je Švedska učinila sve potrebne ustupke, predviđajući da će zemlja biti odobrena kao 32. članica NATO-a do sljedećeg summita, zakazanog za srpanj u Washingtonu.
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin u nedjelju je, tijekom godišnje konferencije u Sälenu, izdao upozorenje građanima.
"Pripremite se za rat"
"Tješiti se da smo nacija mira postalo je opasnije nego ikad", rekao je. "Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to učinim u službenom svojstvu, potpuno jasno: moglo bi doći do rata u Švedskoj."
Bohlin je rekao da njegove riječi nemaju za cilj izazvati strah, već stvoriti "svijest o situaciji". Istaknuo je kako su Ukrajinci vjerojatno mislili da su njihovi sukobi s Rusijom stvar prošlosti sve dok predsjednik Vladimir Putin nije odlučio ilegalno pripojiti Krim 2014., a zatim osam godina kasnije pokrenuo potpunu invaziju na zemlju.
"Društvena otpornost zahtijeva upravo to: svijest o situaciji - svijest među pojedinim građanima, zaposlenicima, poduzetnicima i donositeljima odluka u javnoj upravi", rekao je Bohlin. "Ali nije dovoljno samo razmišljati o tom pitanju. Civilna obrana nije primarno teoretska vježba. Svijest se mora prevesti u praktičnu akciju, mjere", dodao je.
"Svijet je postao opasniji"
Švedski ministar obrane Pål Jonson izdao je isto upozorenje tijekom govora u ponedjeljak u Sälenu. Rekao je da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da je "svijet postao opasniji nego što je bio prije samo godinu dana".
Također je naveo "nesigurnost" u pogledu smjera kojim će SAD ići nakon izbora 2024.
"Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku", rekao je Jonson. "Rat može doći i do nas. Ova ozbiljna vremena zahtijevaju jasnoću vizije, sposobnost djelovanja i upornost — jasnoću vizije da bismo razumjeli da je cilj Rusije i dalje iskorjenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje Europe u kojoj je 'moć ispravna' s tampon-državama i interesnim sferama.
To smo već doživjeli u prošlosti. Ne smijemo se vratiti tamo i dopustiti da naša djeca odrastaju u takvoj Europi", rekao je Jonson.
U svibnju 2022. Švedska i Finska, poznate po svojoj neutralnosti, najavile su da će se pridružiti NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Dok se Finska službeno pridružila savezu u travnju 2023., kandidatura Švedske naišla je na prepreke. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritizirao je navodnu neaktivnost nacije protiv islamofobije, nazivajući to "crvenom linijom". Mađarska je također izrazila zabrinutost oko švedskog članstva.
Erdoğan je kasnije dao odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u, iako Narodna skupština Turske još treba dati zeleno svjetlo. Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je krajem prošle godine da se njegovoj zemlji ne žuri odobriti kandidaturu Švedske.
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna za njemačku novinsku agenciju DPA da je Švedska učinila sve potrebne ustupke, predviđajući da će zemlja biti odobrena kao 32. članica NATO-a do sljedećeg summita, zakazanog za srpanj u Washingtonu.
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin u nedjelju je, tijekom godišnje konferencije u Sälenu, izdao upozorenje građanima.
"Pripremite se za rat"
"Tješiti se da smo nacija mira postalo je opasnije nego ikad", rekao je. "Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to učinim u službenom svojstvu, potpuno jasno: moglo bi doći do rata u Švedskoj."
Bohlin je rekao da njegove riječi nemaju za cilj izazvati strah, već stvoriti "svijest o situaciji". Istaknuo je kako su Ukrajinci vjerojatno mislili da su njihovi sukobi s Rusijom stvar prošlosti sve dok predsjednik Vladimir Putin nije odlučio ilegalno pripojiti Krim 2014., a zatim osam godina kasnije pokrenuo potpunu invaziju na zemlju.
"Društvena otpornost zahtijeva upravo to: svijest o situaciji - svijest među pojedinim građanima, zaposlenicima, poduzetnicima i donositeljima odluka u javnoj upravi", rekao je Bohlin. "Ali nije dovoljno samo razmišljati o tom pitanju. Civilna obrana nije primarno teoretska vježba. Svijest se mora prevesti u praktičnu akciju, mjere", dodao je.
"Svijet je postao opasniji"
Švedski ministar obrane Pål Jonson izdao je isto upozorenje tijekom govora u ponedjeljak u Sälenu. Rekao je da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da je "svijet postao opasniji nego što je bio prije samo godinu dana".
Također je naveo "nesigurnost" u pogledu smjera kojim će SAD ići nakon izbora 2024.
"Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku", rekao je Jonson. "Rat može doći i do nas. Ova ozbiljna vremena zahtijevaju jasnoću vizije, sposobnost djelovanja i upornost — jasnoću vizije da bismo razumjeli da je cilj Rusije i dalje iskorjenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje Europe u kojoj je 'moć ispravna' s tampon-državama i interesnim sferama.
To smo već doživjeli u prošlosti. Ne smijemo se vratiti tamo i dopustiti da naša djeca odrastaju u takvoj Europi", rekao je Jonson.
