Ovih su dana švicarska financijska grupacija UBS i konzultantska kuća PwC predstavili zajedničko dubinsko izvješće pod nazivom “Promjenjiva lica milijardera”, u kojoj se razmatra uloga žena u izgradnji trajnog financijskog nasljeđa te način očuvanja bogatstva kroz više generacija…
Nalazi izvješća, koji se nastavljaju na UBS-ov i PwC-ov izvještaj za 2015. o milijarderima „Glavni arhitekti velikog bogatstva i trajnog nasljeđa” objavljen prošle godine u svibnju, otkrivaju da broj žena milijardera sve više raste za razliku od njihovog broja među muškarcima.
Žene u prosjeku upravljaju većim bogatstvom od muškaraca i postaju sve utjecajnije u obiteljskim poduzećima, dobrotvornim organizacijama i upravi. U izvještaju se također ističe prolaznost velikog bogatstva jer je samo 126 milijardera iz 1995. godine, odnosno samo 44%, zadržalo taj status do danas. Također naglašava strategije koje su ti milijarderi primijenili da bi izgradili i očuvali svoja trajna nasljeđa.
“Porast broja žena milijardera i azijskih milijardera u posljednja dva desetljeća stvara potpuno novu demografsku sliku milijardera, a ne vide se nikakve naznake da će se taj trend usporiti. Iako ne postoji tipični milijarder, gotovo svi su usredotočeni na izgradnju trajnog nasljeđa za buduće generacije. Postizanje tog cilja zahtjeva strateško promišljanje i dugoročno planiranje”, komentirao je Josef Stadler, globalni voditelj usluga za osobe s izrazito velikim osobnim kapitalom pri UBS-u.
“Izvješće ukazuje na to da trebamo ponovno razmisliti o staroj izreci da prva generacija izgradi poslovanje, druga ga učini uspješnim, a treća ga uništi. Naši nalazi otkrivaju da je zapravo druga generacija ta koja previše često potkopa vrijednost poslovanja koje je izgradila prva generacija. Da bi se to spriječilo, donošenje poslovnih odluka mora se prebaciti iz blagovaonice u sobu za sastanke”, kaže Michael Spellacy, globalni lider za usluge upravljanja bogatstvom pri PwC SAD.
Broj žena milijardera raste više od broja milijardera, povećavajući se 6,6 puta u posljednja dva desetljeća u usporedbi s povećanjem od 5,2 puta kod muškaraca. Pri tome se azijske poduzetnice ističu kao glavni pokretači tog razvojnog kretanja. U Aziji se bilježi najveći rast broja žena milijardera u posljednjih 10 godina. Za njih se bilježi faktor rasta od 8,8, odnosno povećao im se broj s 3 na 25. To je usporedivo s faktorom rasta od 2,7 (s 21 na 57) u Europi i faktorom rasta od 1,7 (s 37 na 63) u SAD-u.
Na milijarderke u Aziji otpada gotovo jedna petina žena milijardera, a u pravilu su mlađe od žena milijardera u ostalim dijelovima svijeta. Nasuprot tome, milijarderke u Europi i Americi potječu iz multigeneracijskih obitelji milijardera (93% u Europi odnosno 81% u SAD-u); međutim, preuzimaju znatno veće uloge u svojim obiteljima za razliku od žena iz prijašnjih generacija.
Izvještaj pokazuje da je veliko bogatstvo vrlo nestalno, što pokazuje činjenica da je polovica milijardera iz 1995. godine ispala s popisa u posljednjih 20 godina. No oni koji su opstali značajno su povećali svoje bogatstvo. Najzastupljeniji sektori na koje otpadaju dvije trećine ukupnog bogatstva milijardera koji opstaju jesu roba široke potrošnje i maloprodaja, tehnologija i financijske usluge. Milijarderi koji najduže opstaju posebice rade u sektoru tehnologije, dok milijarderi čije je bogatstvo nestalnije rade u sektoru industrije, nekretnina i zdravstva.
U izvještaju iz 1995. godine navodi se 289 milijardera. Od te skupine samo 126 opstalo je do danas, dok su ostali ispali s popisa milijardera zbog smrti, raspršivanja obitelji ili poslovnog neuspjeha. U istom je razdoblju nastao 1221 novi milijarder, što znači da je 2014. godine postojalo 1347 milijardera.
Sto dvadeset i šest milijardera koji su opstali stvorili su bogatstvo od 1 bilijun USD, a u istom su razdoblju otprilike 21% tog iznosa stvorili svi svjetski milijarderi. Do 2014. godine prosječno bogatstvo preostalih milijardera poraslo je s 2,9 milijardi USD (1995.) na 11 milijardi USD. To znači da je faktor rasta njihove imovine bio 3,8, odnosno veći od faktora rasta globalnog BDP-a od samo 2,5.
U izvještaju je utvrđeno da je većina multigeneracijskih milijardera stvorila trajna nasljeđa time što se u potpunosti posvetila osnovnoj djelatnosti ili njezinim dijelovima. Sektor industrije često diktira stupanj do kojeg se može baviti samo osnovnom djelatnošću. Primjerice, najbolja strategija za očuvanje bogatstva za milijardere koji su se obogatili u sektoru robe široke potrošnje i maloprodaje jest trajno ostvarivati vrijednost od osnovne djelatnosti. S druge strane, financijski milijarderi ostvaruju najviše koristi kombinacijom očuvanja osnovne djelatnosti i usvajanja hibridne strategije.
Dvije trećine milijardera starije je od 60 godina i čekaju ih ključne odluke o prijenosu bogatstva. Više od tri četvrtine današnjih milijardera ima dvoje ili više djece. Kako bi se izbjeglo raspršivanje bogatstva među direktnim nasljednicima i sve većim brojem nasljednika u sljedećim generacijama, potrebno je uspostaviti jasnu strategiju očuvanja bogatstva kako bi se osiguralo stvaranje dugoročnog i trajnog nasljeđa.
Zaštita nasljeđa milijardera podrazumijeva i borbu s vanjskim utjecajima. Politička klima usmjerena protiv bogatstva, porast poreza i sve stroži globalni propisi predstavljaju najveće prijetnje bogatstvu milijardera koji se oko njih brinu više nego oko mogućih gospodarskih kriza. To pokazuje važnost postojanog stručnog kadra za poreze i pravo koji se može nositi s tim izazovima, navode autori izvješća.
Dio je toga i jasna upravljačka struktura, kao što se vidi iz izvještaja, koja je potrebna da se bogatstvo očuva i raste kroz buduće generacije. Kako bi se osigurao dugoročni uspjeh, stručnost uprave mora prevladati nad obiteljskim vezama. Međutim, održavanje čvrstog identiteta pokazalo se ključnim za dugovječne dinastije milijardera. Uz uspostavljanje čvrste upravljačke strukture i dobro kadroviranog obiteljskog ureda, to je ključni čimbenik za izgradnju trajnih nasljeđa, zaključuje se u priopćenju
Nalazi izvješća, koji se nastavljaju na UBS-ov i PwC-ov izvještaj za 2015. o milijarderima „Glavni arhitekti velikog bogatstva i trajnog nasljeđa” objavljen prošle godine u svibnju, otkrivaju da broj žena milijardera sve više raste za razliku od njihovog broja među muškarcima.
Žene u prosjeku upravljaju većim bogatstvom od muškaraca i postaju sve utjecajnije u obiteljskim poduzećima, dobrotvornim organizacijama i upravi. U izvještaju se također ističe prolaznost velikog bogatstva jer je samo 126 milijardera iz 1995. godine, odnosno samo 44%, zadržalo taj status do danas. Također naglašava strategije koje su ti milijarderi primijenili da bi izgradili i očuvali svoja trajna nasljeđa.
“Porast broja žena milijardera i azijskih milijardera u posljednja dva desetljeća stvara potpuno novu demografsku sliku milijardera, a ne vide se nikakve naznake da će se taj trend usporiti. Iako ne postoji tipični milijarder, gotovo svi su usredotočeni na izgradnju trajnog nasljeđa za buduće generacije. Postizanje tog cilja zahtjeva strateško promišljanje i dugoročno planiranje”, komentirao je Josef Stadler, globalni voditelj usluga za osobe s izrazito velikim osobnim kapitalom pri UBS-u.
“Izvješće ukazuje na to da trebamo ponovno razmisliti o staroj izreci da prva generacija izgradi poslovanje, druga ga učini uspješnim, a treća ga uništi. Naši nalazi otkrivaju da je zapravo druga generacija ta koja previše često potkopa vrijednost poslovanja koje je izgradila prva generacija. Da bi se to spriječilo, donošenje poslovnih odluka mora se prebaciti iz blagovaonice u sobu za sastanke”, kaže Michael Spellacy, globalni lider za usluge upravljanja bogatstvom pri PwC SAD.
Broj žena milijardera raste više od broja milijardera, povećavajući se 6,6 puta u posljednja dva desetljeća u usporedbi s povećanjem od 5,2 puta kod muškaraca. Pri tome se azijske poduzetnice ističu kao glavni pokretači tog razvojnog kretanja. U Aziji se bilježi najveći rast broja žena milijardera u posljednjih 10 godina. Za njih se bilježi faktor rasta od 8,8, odnosno povećao im se broj s 3 na 25. To je usporedivo s faktorom rasta od 2,7 (s 21 na 57) u Europi i faktorom rasta od 1,7 (s 37 na 63) u SAD-u.
Na milijarderke u Aziji otpada gotovo jedna petina žena milijardera, a u pravilu su mlađe od žena milijardera u ostalim dijelovima svijeta. Nasuprot tome, milijarderke u Europi i Americi potječu iz multigeneracijskih obitelji milijardera (93% u Europi odnosno 81% u SAD-u); međutim, preuzimaju znatno veće uloge u svojim obiteljima za razliku od žena iz prijašnjih generacija.
Izvještaj pokazuje da je veliko bogatstvo vrlo nestalno, što pokazuje činjenica da je polovica milijardera iz 1995. godine ispala s popisa u posljednjih 20 godina. No oni koji su opstali značajno su povećali svoje bogatstvo. Najzastupljeniji sektori na koje otpadaju dvije trećine ukupnog bogatstva milijardera koji opstaju jesu roba široke potrošnje i maloprodaja, tehnologija i financijske usluge. Milijarderi koji najduže opstaju posebice rade u sektoru tehnologije, dok milijarderi čije je bogatstvo nestalnije rade u sektoru industrije, nekretnina i zdravstva.
U izvještaju iz 1995. godine navodi se 289 milijardera. Od te skupine samo 126 opstalo je do danas, dok su ostali ispali s popisa milijardera zbog smrti, raspršivanja obitelji ili poslovnog neuspjeha. U istom je razdoblju nastao 1221 novi milijarder, što znači da je 2014. godine postojalo 1347 milijardera.
Sto dvadeset i šest milijardera koji su opstali stvorili su bogatstvo od 1 bilijun USD, a u istom su razdoblju otprilike 21% tog iznosa stvorili svi svjetski milijarderi. Do 2014. godine prosječno bogatstvo preostalih milijardera poraslo je s 2,9 milijardi USD (1995.) na 11 milijardi USD. To znači da je faktor rasta njihove imovine bio 3,8, odnosno veći od faktora rasta globalnog BDP-a od samo 2,5.
U izvještaju je utvrđeno da je većina multigeneracijskih milijardera stvorila trajna nasljeđa time što se u potpunosti posvetila osnovnoj djelatnosti ili njezinim dijelovima. Sektor industrije često diktira stupanj do kojeg se može baviti samo osnovnom djelatnošću. Primjerice, najbolja strategija za očuvanje bogatstva za milijardere koji su se obogatili u sektoru robe široke potrošnje i maloprodaje jest trajno ostvarivati vrijednost od osnovne djelatnosti. S druge strane, financijski milijarderi ostvaruju najviše koristi kombinacijom očuvanja osnovne djelatnosti i usvajanja hibridne strategije.
Dvije trećine milijardera starije je od 60 godina i čekaju ih ključne odluke o prijenosu bogatstva. Više od tri četvrtine današnjih milijardera ima dvoje ili više djece. Kako bi se izbjeglo raspršivanje bogatstva među direktnim nasljednicima i sve većim brojem nasljednika u sljedećim generacijama, potrebno je uspostaviti jasnu strategiju očuvanja bogatstva kako bi se osiguralo stvaranje dugoročnog i trajnog nasljeđa.
Zaštita nasljeđa milijardera podrazumijeva i borbu s vanjskim utjecajima. Politička klima usmjerena protiv bogatstva, porast poreza i sve stroži globalni propisi predstavljaju najveće prijetnje bogatstvu milijardera koji se oko njih brinu više nego oko mogućih gospodarskih kriza. To pokazuje važnost postojanog stručnog kadra za poreze i pravo koji se može nositi s tim izazovima, navode autori izvješća.
Dio je toga i jasna upravljačka struktura, kao što se vidi iz izvještaja, koja je potrebna da se bogatstvo očuva i raste kroz buduće generacije. Kako bi se osigurao dugoročni uspjeh, stručnost uprave mora prevladati nad obiteljskim vezama. Međutim, održavanje čvrstog identiteta pokazalo se ključnim za dugovječne dinastije milijardera. Uz uspostavljanje čvrste upravljačke strukture i dobro kadroviranog obiteljskog ureda, to je ključni čimbenik za izgradnju trajnih nasljeđa, zaključuje se u priopćenju
