Nije samo covid zarazna bolest koja se širi po cijelom svijetu 2022. godine.
Osim covida, ove su se godine pojavile i majmunske boginje, parehovirus, a prošli je tjedan objavljeno da je u otpadnim vodama u New Yorku otkrivena dječja paraliza, odražavajući vrlo neobičan trend koji je u proljeće zabilježen u londonskim kanalizacijama.
Donosimo sedam faktora koji dovode do pojave epidemija različitih bolesti.
1. Ljudi i životinje imaju više bliskih kontakata
S obzirom na to da klimatske promjene mijenjaju način života ljudi, ali i životinja, a potrošnja mesa na globalnoj razini doseže najviše razine, ljudi puno češće nego prije dolaze u kontakt s najrazličitijim životinjama. “Pokvarena je interakcija između ljudi i životinja”, rekao je dr. Larry Brilliant, koji je pomogao u istrebljenju ospica.
Svjetska je zdravstvena organizacija 2014. godine procijenila da je 75 posto današnjih patogena potekla od životinja. Interakcijom ljudi i životinja i covid se počeo širiti među ljudima. Ebola, HIV, MERS, SARS, gripa i majmunske boginje mogu se naći i kod životinja. Kada bolest prijeđe sa životinja na ljude, uvijek postoji potencijal za novo izbijanje epidemije.
“Prvi čimbenik koji pokreće prijenos je sve veća interakcija između ljudi i životinja, u okruženjima koja nisu posve prirodna ili okruženjima koja se razlikuju od onih kakva su bila u prošlosti”, rekao je dr. Jay Varma, stručnjak za kontrolu i prevenciju bolesti.
Snažnu ulogu ima i krčenje šuma, uzgoj stoke i nedopuštena trgovina divljim životinjama. “Ljudska populacija je sada toliko ogromna da ćemo se infiltrirati u sve vrste ekosustava, gdje ćemo naići na nove organizme — organizme na koje nemamo previše prethodnog imuniteta”, dodao je zdravstveni stručnjak Madhukar Pai.
2. Tempo globalnih putovanja i migracija
Globalizirano i povezano moderno društvo najefikasnije dosad doprinosi širenju bolesti. Bilo koja zarazna bolest bilo gdje u svijetu od vas je udaljena samo jedan let, piše Business Insider.
“Svaki put kad se netko ukrca na avion, postoji maleni rizik da nose neku novu bolest. Što više ljudi putuje avionom, taj se rizik povećava”, rekao je dr. Eric Rubin, glavni urednik časopisa New England Journal of Medicine.
Uostalom, na taj su se način na druge kontinente proširile i majmunske boginje i dječja paraliza. Jednako je tako gripa nestala na godinu dana, kad su 2020. godine ukinuta sva putovanja.
3. Pogoršanje klimatske krize
U radu objavljenom u časopisu Nature 8. kolovoza stoji da će većina ljudskih patogena na Zemlji na neki način biti “pogoršana” klimatskim promjenama. Mnogi od njih već jesu.
“Bolesti koje prenose kukci doista mijenjaju svoje obrasce, jer kukci koji ih prenose sada imaju mnogo širi raspon”, rekao je Rubin, navodeći način na koji se zika, nekoć bolest koja je bila prisutna u Africi – proširila i na Aziju i na Amerike.
“Tropi su se preselili u Europu i Sjevernu Ameriku”, rekao je Varma.
4. Nedovoljno rutinskih cijepljenja djece
Tijekom pandemije stope cijepljenja su pale diljem svijeta i to na način koji desetljećima nije dokumentiran. WHO to naziva “najvećim kontinuiranim padom cijepljenja djece u približno 30 godina”.
Kad se tome doda i rast antivakserskog pokreta u mnogim bogatim zemljama, potaknutog dezinformacijama i oklijevanjem oko cijepljenja, bilo je neizbježno da će se dogoditi porast širenja bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, nakon što se ublaže mjere zatvaranja, socijalnog distanciranja i nošenja maski.
“Moramo se svi cijepiti ili ćemo se svi suočiti s rizicima”, rekao je Varma.
5. Cijeli svijet plaća cijenu za godine zanemarivanja širenja bolesti u zemljama u razvoju
“Sve su ove godine Afrikanci imali majmunske boginje i nitko nije ništa napravio, nitko im nije dao cjepiva. A sad, odjednom bogate nacije traže, i dobivaju cjepiva protiv majmunskih boginja?”, rekao je Pai.
Na kraju svi plaćamo cijenu za takvo “arhaično, parohijalno” i kratkoročno upravljanje bolestima.
“Da se u Africi bolje riješio problem majmunskih boginja, ne bi se proširile svijetom. Da se covid bolje riješio u siromašnim zemljama, ne bi se pojavile nove varijante. Da je ebola odmah bila ograničena u Zapadnoj Africi i da se nije proširila, ne bi stigla ni do SAD-a”, rekao je.
6. Naše promjenjiva percepcija prijetnji bolesti
Znanja i iskustva stečena u pandemiji moramo primijeniti i na zarazne bolesti o kojima sada čitamo. U nekim se slučajevima preburno reagira, kaže Pai. “Dogodi se neko malo širenje u nekom kutu neke tržnice u Kini i odjednom cijeli svijet poludi”, rekao je.
Znanstvenici danas imaju bolje alate uz pomoć kojih primijete što se događa, od sekvenciranja virusa do testiranja, što nisu imali ranijih godina.
“Covid je doista promijenio način na koji primjećujemo ove stvari. Svaki dan se negdje u svijetu pojavi neka bolest”, rekao je Rubin, dodavši a se to događa i zato što danas na to obraćamo puno više pozornosti nego ranije.
7. Još ne znamo kakav utjecaj izloženost covidu ima na naš imunitet
Prijetnje novim bolestima posebno su alarmantne upravo sada jer nam još nije jasno kakav bi učinak covid mogao imati na naš imunološki odgovor.
“Naučit ćemo u nadolazećim mjesecima i godinama ometa li covid do neke mjere imunološki sustav, što nas čini osjetljivijima”, rekao je Pai.
Već je, dodao je, zabrinut da bi pretjerana ovisnost liječnika o receptima za lijekove s kortikosteroidima i antibiotike tijekom pandemije mogla potaknuti više gljivičnih infekcija, superbakterija i otpornosti na bakterije, prenosi N1
Osim covida, ove su se godine pojavile i majmunske boginje, parehovirus, a prošli je tjedan objavljeno da je u otpadnim vodama u New Yorku otkrivena dječja paraliza, odražavajući vrlo neobičan trend koji je u proljeće zabilježen u londonskim kanalizacijama.
Donosimo sedam faktora koji dovode do pojave epidemija različitih bolesti.
1. Ljudi i životinje imaju više bliskih kontakata
S obzirom na to da klimatske promjene mijenjaju način života ljudi, ali i životinja, a potrošnja mesa na globalnoj razini doseže najviše razine, ljudi puno češće nego prije dolaze u kontakt s najrazličitijim životinjama. “Pokvarena je interakcija između ljudi i životinja”, rekao je dr. Larry Brilliant, koji je pomogao u istrebljenju ospica.
Svjetska je zdravstvena organizacija 2014. godine procijenila da je 75 posto današnjih patogena potekla od životinja. Interakcijom ljudi i životinja i covid se počeo širiti među ljudima. Ebola, HIV, MERS, SARS, gripa i majmunske boginje mogu se naći i kod životinja. Kada bolest prijeđe sa životinja na ljude, uvijek postoji potencijal za novo izbijanje epidemije.
“Prvi čimbenik koji pokreće prijenos je sve veća interakcija između ljudi i životinja, u okruženjima koja nisu posve prirodna ili okruženjima koja se razlikuju od onih kakva su bila u prošlosti”, rekao je dr. Jay Varma, stručnjak za kontrolu i prevenciju bolesti.
Snažnu ulogu ima i krčenje šuma, uzgoj stoke i nedopuštena trgovina divljim životinjama. “Ljudska populacija je sada toliko ogromna da ćemo se infiltrirati u sve vrste ekosustava, gdje ćemo naići na nove organizme — organizme na koje nemamo previše prethodnog imuniteta”, dodao je zdravstveni stručnjak Madhukar Pai.
2. Tempo globalnih putovanja i migracija
Globalizirano i povezano moderno društvo najefikasnije dosad doprinosi širenju bolesti. Bilo koja zarazna bolest bilo gdje u svijetu od vas je udaljena samo jedan let, piše Business Insider.
“Svaki put kad se netko ukrca na avion, postoji maleni rizik da nose neku novu bolest. Što više ljudi putuje avionom, taj se rizik povećava”, rekao je dr. Eric Rubin, glavni urednik časopisa New England Journal of Medicine.
Uostalom, na taj su se način na druge kontinente proširile i majmunske boginje i dječja paraliza. Jednako je tako gripa nestala na godinu dana, kad su 2020. godine ukinuta sva putovanja.
3. Pogoršanje klimatske krize
U radu objavljenom u časopisu Nature 8. kolovoza stoji da će većina ljudskih patogena na Zemlji na neki način biti “pogoršana” klimatskim promjenama. Mnogi od njih već jesu.
“Bolesti koje prenose kukci doista mijenjaju svoje obrasce, jer kukci koji ih prenose sada imaju mnogo širi raspon”, rekao je Rubin, navodeći način na koji se zika, nekoć bolest koja je bila prisutna u Africi – proširila i na Aziju i na Amerike.
“Tropi su se preselili u Europu i Sjevernu Ameriku”, rekao je Varma.
4. Nedovoljno rutinskih cijepljenja djece
Tijekom pandemije stope cijepljenja su pale diljem svijeta i to na način koji desetljećima nije dokumentiran. WHO to naziva “najvećim kontinuiranim padom cijepljenja djece u približno 30 godina”.
Kad se tome doda i rast antivakserskog pokreta u mnogim bogatim zemljama, potaknutog dezinformacijama i oklijevanjem oko cijepljenja, bilo je neizbježno da će se dogoditi porast širenja bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, nakon što se ublaže mjere zatvaranja, socijalnog distanciranja i nošenja maski.
“Moramo se svi cijepiti ili ćemo se svi suočiti s rizicima”, rekao je Varma.
5. Cijeli svijet plaća cijenu za godine zanemarivanja širenja bolesti u zemljama u razvoju
“Sve su ove godine Afrikanci imali majmunske boginje i nitko nije ništa napravio, nitko im nije dao cjepiva. A sad, odjednom bogate nacije traže, i dobivaju cjepiva protiv majmunskih boginja?”, rekao je Pai.
Na kraju svi plaćamo cijenu za takvo “arhaično, parohijalno” i kratkoročno upravljanje bolestima.
“Da se u Africi bolje riješio problem majmunskih boginja, ne bi se proširile svijetom. Da se covid bolje riješio u siromašnim zemljama, ne bi se pojavile nove varijante. Da je ebola odmah bila ograničena u Zapadnoj Africi i da se nije proširila, ne bi stigla ni do SAD-a”, rekao je.
6. Naše promjenjiva percepcija prijetnji bolesti
Znanja i iskustva stečena u pandemiji moramo primijeniti i na zarazne bolesti o kojima sada čitamo. U nekim se slučajevima preburno reagira, kaže Pai. “Dogodi se neko malo širenje u nekom kutu neke tržnice u Kini i odjednom cijeli svijet poludi”, rekao je.
Znanstvenici danas imaju bolje alate uz pomoć kojih primijete što se događa, od sekvenciranja virusa do testiranja, što nisu imali ranijih godina.
“Covid je doista promijenio način na koji primjećujemo ove stvari. Svaki dan se negdje u svijetu pojavi neka bolest”, rekao je Rubin, dodavši a se to događa i zato što danas na to obraćamo puno više pozornosti nego ranije.
7. Još ne znamo kakav utjecaj izloženost covidu ima na naš imunitet
Prijetnje novim bolestima posebno su alarmantne upravo sada jer nam još nije jasno kakav bi učinak covid mogao imati na naš imunološki odgovor.
“Naučit ćemo u nadolazećim mjesecima i godinama ometa li covid do neke mjere imunološki sustav, što nas čini osjetljivijima”, rekao je Pai.
Već je, dodao je, zabrinut da bi pretjerana ovisnost liječnika o receptima za lijekove s kortikosteroidima i antibiotike tijekom pandemije mogla potaknuti više gljivičnih infekcija, superbakterija i otpornosti na bakterije, prenosi N1
