U BiH je, unatoč podizanju cijena cigareta i kampanja o štetnosti duhana, pušenje još uvijek vrlo rasprostranjeno.
Reklamiranje duhanskih proizvoda je zabranjeno, na pakiranjima cigareta upozorenja su o štetnosti za zdravlje, po školama se provode kampanje kojima je cilj upoznavanje najmlađih sa štetnostima ove navike, mediji prenose podatke o povećanom broju bolesti i smrti povezanih s pušenjem.
Poskupljenje cigareta nije, kao što se očekivalo, smanjilo broj pušača, ali je smanjilo legalnu prodaju istih, prenosi Večernji list. Oko 600.000 ljudi u zemljama bivše Jugoslavije kupuje duhanske proizvode na “crnom tržištu”, pokazali su rezultati istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Procjenjuju da to nanosi štetu poreznim prihodima od oko 306,7 mil. eura. Krijumčari i ilegalni prodavači duhana ostvare dobit od oko 200 milijuna eura godišnje u Sloveniji, RH, BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i S. Makedoniji, pokazalo je istraživanje Instituta. Najviše pušača koji se opskrbljuju na “crnom tržištu” ima BiH (254.890), slijede Srbija (138.361) i RH (87.703).
Legalno tržište duhanskih proizvoda u BiH od 2010. do 2020. palo je za više od 56%, što za posljedicu ima ogromne gubitke u svim proračunima. Svaka druga kupljena cigareta u BiH je s “crnog tržišta”.
Prema podacima UNO-a BiH, u prvih sedam mjeseci 2020. po osnovi trošarina na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je 430 mil. KM manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok, s druge strane, “crno tržište” rapidno raste i postalo je najveće u Europi.
''U sedam mjeseci 2020. prikupljena su 447,3 mil. KM, dok je u istom razdoblju 2019. prikupljeno 535,7 milijuna KM. To znači da je zabilježeni pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine iznosio 88,4 mil. KM'', kazao je za Faktor Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije UNO-a BiH.
Uprava, objašnjava Kovačević, u proteklih sedam mjeseci 2020. provela je brojne aktivnosti na terenu i oduzete su značajne količine cigareta i duhana koji su se prodavali bez trošarinskih maraka, koje izdaje UNO, što znači da se radi o nelegalnoj prodaji proizvoda na tržištu BiH.
''Ukupna vrijednost oduzete robe iznosila je oko 1,5 mil. KM, što je dvostruko više u odnosu na oduzeti duhan i cigarete u istom razdoblju 2019.'', kazao je.
Trošarine na duhan i duhanske proizvode počele su se uvoditi u BiH 2009. Da nešto ne štima, jasno je bilo već 2013. kada prvi put od 2009. dolazi do pada iznosa novca prikupljenog po ovoj osnovi.
Nakratko je priljev novca poboljšan oporezivanjem i rezanog duhana, ali dugoročne projekcije su da prihodi po ovoj osnovi neće rasti.
Koliko je rast cijena cigareta u BiH bio velik, najbolje govori podatak da je 2009., kada je prosječna plaća bila 750 KM, najniža cijena kutije cigareta bila 1 KM, a 2019., na prosječnu plaću od 950 KM, najniža cijena kutije cigareta iznosila je 4,90 KM.
Reklamiranje duhanskih proizvoda je zabranjeno, na pakiranjima cigareta upozorenja su o štetnosti za zdravlje, po školama se provode kampanje kojima je cilj upoznavanje najmlađih sa štetnostima ove navike, mediji prenose podatke o povećanom broju bolesti i smrti povezanih s pušenjem.
Poskupljenje cigareta nije, kao što se očekivalo, smanjilo broj pušača, ali je smanjilo legalnu prodaju istih, prenosi Večernji list. Oko 600.000 ljudi u zemljama bivše Jugoslavije kupuje duhanske proizvode na “crnom tržištu”, pokazali su rezultati istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Procjenjuju da to nanosi štetu poreznim prihodima od oko 306,7 mil. eura. Krijumčari i ilegalni prodavači duhana ostvare dobit od oko 200 milijuna eura godišnje u Sloveniji, RH, BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i S. Makedoniji, pokazalo je istraživanje Instituta. Najviše pušača koji se opskrbljuju na “crnom tržištu” ima BiH (254.890), slijede Srbija (138.361) i RH (87.703).
Legalno tržište duhanskih proizvoda u BiH od 2010. do 2020. palo je za više od 56%, što za posljedicu ima ogromne gubitke u svim proračunima. Svaka druga kupljena cigareta u BiH je s “crnog tržišta”.
Prema podacima UNO-a BiH, u prvih sedam mjeseci 2020. po osnovi trošarina na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je 430 mil. KM manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok, s druge strane, “crno tržište” rapidno raste i postalo je najveće u Europi.
''U sedam mjeseci 2020. prikupljena su 447,3 mil. KM, dok je u istom razdoblju 2019. prikupljeno 535,7 milijuna KM. To znači da je zabilježeni pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine iznosio 88,4 mil. KM'', kazao je za Faktor Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije UNO-a BiH.
Uprava, objašnjava Kovačević, u proteklih sedam mjeseci 2020. provela je brojne aktivnosti na terenu i oduzete su značajne količine cigareta i duhana koji su se prodavali bez trošarinskih maraka, koje izdaje UNO, što znači da se radi o nelegalnoj prodaji proizvoda na tržištu BiH.
''Ukupna vrijednost oduzete robe iznosila je oko 1,5 mil. KM, što je dvostruko više u odnosu na oduzeti duhan i cigarete u istom razdoblju 2019.'', kazao je.
Trošarine na duhan i duhanske proizvode počele su se uvoditi u BiH 2009. Da nešto ne štima, jasno je bilo već 2013. kada prvi put od 2009. dolazi do pada iznosa novca prikupljenog po ovoj osnovi.
Nakratko je priljev novca poboljšan oporezivanjem i rezanog duhana, ali dugoročne projekcije su da prihodi po ovoj osnovi neće rasti.
Koliko je rast cijena cigareta u BiH bio velik, najbolje govori podatak da je 2009., kada je prosječna plaća bila 750 KM, najniža cijena kutije cigareta bila 1 KM, a 2019., na prosječnu plaću od 950 KM, najniža cijena kutije cigareta iznosila je 4,90 KM.
