12. kolovoza NASA je prema Suncu lansirala svoju sondu Parker koja će po mnogočemu ostati zabilježena u povijesti znanosti kao jedinstvena ili rekordna.
Prva je ovo NASA-ina sonda nazvana prema živućem fizičaru, Eugeneu Parkeru. Isto tako prvi je ovo znanstveni instrument koji će više puta proletjeti kroz Sunčevu koronu istražujući njezine karakteristike, a kako bi to uspjelo potrebno je ubrzati cijelu sondu do nevjerojatnih brzina.
Za ubrzanje se koristi efekt gravitacijske praćke u kruženju oko Sunca, dok je na putu prema finalnoj orbiti iskorištena i gravitacija Venere. Planirani prvi prolazak kroz točku orbite najbližu Suncu, perihel, zakazan je za 5. studenoga, no već prije njega Parkerova solarna sonda oborila je jedan brzinski rekord, piše Bug.hr.
S postignutom brzinom od 247.000 km/h ova je sonda postala najbrža svemirska letjelica ikada izrađena, ali ujedno i najbrži predmet ikada izrađen ljudskom rukom (relativna je brzina mjerena u odnosu na Sunce).
Da stavimo ovu brzinu u perspektivu – brzina ove sonde sada je oko 90 puta veća od brzine metka, te dvostruko veća od one kojom Zemlja kruži oko Sunca. Dosadašnji rekord držala je sonda Helios 2 lansirana 1976. godine.
Osim brzinskog rekorda Parkerova je sonda oborila i onaj za najbliži prolazak pored Sunca, također u "vlasništvu" Heliosa 2. Nova sonda približila se Suncu na manje od 42,7 milijuna kilometara, oko tri puta bliže od Zemljine orbite, piše Bug.hr.
U narednim danima i mjesecima sonda Parker obarat će ove rekorde i dalje, a očekuje se da bi u vrhuncu svoje misije, 2024. godine, u jednom od posljednjih prolazaka kroz koronu trebala dostići brzinu od čak 692.000 km/h.
Prva je ovo NASA-ina sonda nazvana prema živućem fizičaru, Eugeneu Parkeru. Isto tako prvi je ovo znanstveni instrument koji će više puta proletjeti kroz Sunčevu koronu istražujući njezine karakteristike, a kako bi to uspjelo potrebno je ubrzati cijelu sondu do nevjerojatnih brzina.
Za ubrzanje se koristi efekt gravitacijske praćke u kruženju oko Sunca, dok je na putu prema finalnoj orbiti iskorištena i gravitacija Venere. Planirani prvi prolazak kroz točku orbite najbližu Suncu, perihel, zakazan je za 5. studenoga, no već prije njega Parkerova solarna sonda oborila je jedan brzinski rekord, piše Bug.hr.
S postignutom brzinom od 247.000 km/h ova je sonda postala najbrža svemirska letjelica ikada izrađena, ali ujedno i najbrži predmet ikada izrađen ljudskom rukom (relativna je brzina mjerena u odnosu na Sunce).
Da stavimo ovu brzinu u perspektivu – brzina ove sonde sada je oko 90 puta veća od brzine metka, te dvostruko veća od one kojom Zemlja kruži oko Sunca. Dosadašnji rekord držala je sonda Helios 2 lansirana 1976. godine.
Osim brzinskog rekorda Parkerova je sonda oborila i onaj za najbliži prolazak pored Sunca, također u "vlasništvu" Heliosa 2. Nova sonda približila se Suncu na manje od 42,7 milijuna kilometara, oko tri puta bliže od Zemljine orbite, piše Bug.hr.
U narednim danima i mjesecima sonda Parker obarat će ove rekorde i dalje, a očekuje se da bi u vrhuncu svoje misije, 2024. godine, u jednom od posljednjih prolazaka kroz koronu trebala dostići brzinu od čak 692.000 km/h.
Last night, #ParkerSolarProbe surpassed 153,454 mph becoming fastest-ever human-made object, relative to the Sun! This breaks the record set by the German-American Helios 2 mission in April 1976. Catch up: https://t.co/o8vJck8mvm pic.twitter.com/B01fPj7N6w
— NASA (@NASA) 30. listopada 2018.
