Izborna kampanja za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH se po tenzijama i prljavštini uglavnom svela na razračunavanje između, po mnogima, glavnih favorita Bakira Izetbegovića i SDA s Fahrudinom Radončićem iz Saveza za bolju budućnost.
U prostoru između Izetbegovića i Radončića malo tko sagledava i prepoznaje neke prevelike šanse ostalih kandidata: Bakira Hadžiomerovića, SDP, Emira Suljagića, DF Sefera Halilovića, BPS, bivšega reisa Mustafe Cerića i žilavog neovisnog kandidata Mirsada Kebe. Ali, zato kuloari sve glasnije spekuliraju o “posebnim” i važnim ulogama koje bi na listopadskim izborima trebali odigrati spomenuti kandidati.
Desno biračko biće
Sveznalice tvrde, naime, kako je Fahrudin Radončić, lider SBB-a, skovao pakleni plan “čerupanja” biračkoga tijela SDA i to upravo uz pomoć Suljagića, Cerića, Halilovića i Kebe.
Oni su navodno ubačeni “vodonoše” koji bi trebali “kidnapirati” značajan broj bošnjačkih glasova od Bakira Izetbegovića i tako Radončiću olakšati izborni trijumf. Nitko razuman, iole upućen u trenutačni rejting bošnjačkih političkih stranaka i tradiciju, ne može osporiti da je SDA brojčano vrlo moćan i ima veliko biračko tijelo, ali lucidni Fahrudin Radončić, za kojega bi bilo tragično dva puta zaredom izgubiti izbore od Izetbegovića, itekako računa na nezadovoljstvo Bošnjaka i mogući određeni neposluh dijela članstva SDA, naročito onoga dijela koje je naklonjeno Sulejmanu Tihiću i već godinama gaji animozitet prema Bakiru Izetbegoviću. Pa, i danas se mogu u okolici središnjice SDA u Sarajevu čuti takve destruktivne opservacije.
Uostalom, nije mali broj bošnjačkih intelektualaca koji smatraju kako bi Izetbegovićev ponovni izbor u državno Predsjedništvo i eventualno postizborno i formalnopravno preuzimanje SDA značio i definitivnu eutanaziju Tihićeve skupine unutar te stranke.
Naravno, u SDA će žestoko odbaciti takve spekulacije i za njih su to sve perfidne podvale protivničkog tabora, a i objektivno se nezahvalno pouzdati u sva ta silna nagađanja.
No, činjenica je neoboriva kako Suljagić, Cerić, Halilović i Kebo napadaju uglavnom desno orijentirano bošnjačko biračko biće, dakle ono koje tradicionalno i dominanto naginje prema SDA ili pak simpatizira tu stranku.
Dogovor kandidata?
Kako god se stvari postavile, barem za sada je upadljivo da u razračunavanju između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića vrlo žestoki istupi Emira Suljagića, kandidata DF-a za bošnjačkog člana državnog Predsjedništva, idu na ruku Radončiću. Agresivni Suljagić, naime, svakog dana kritizira i napada Izetbegovića i njegov SDA.
Za razliku od Emira Suljagića, bivši reis Mustafa Cerić u svojoj kampanji se obrušava na velikosrpsku politiku, odnosno poruke Milorada Dodika o odcjepljenju, referendumu i ponižavanju države BiH.
Nekadašnji glavni zapovjednik ABiH, general Sefer Halilović, još od atentata na svoju obitelj ne može smisliti niti jednoga Izetbegovića.
Aktualni potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo rijetko istupa u javnosti, a kada se pojavi, njegove su poruke usmjerene protiv kandidata SDA. Ovo su samo neki isječci iz kampanje koji pobuđuju analize i procjene velikoga broja analitičara da Suljagić, Halilović, Cerić i Kebo silno pomažu Radončiću u kampanji.
Neki čak idu toliko daleko i eksplicitno tvrde da su oni svojevrsni “zečevi”, kazano rječnikom atletičara, koji će forsirati tempo nekoliko krugova u kampanji i izmoriti Bakira Izetbegovića, što bi trebalo prevagnuti u korist Fahrudina Radončića i donijeti mu izbornu pobjedu.
Teško je doista pouzdano ustvrditi da oni to rade planski i svjesno, ali je uistinu indikativno da je njihova kampanja dominantno uperena protiv Bakira Izetbegovića i da gotovo uopće i ne spominju Fahrudina Radončića i njegove eventualne političke grijehe ili moguće afere. To se onda uklapa u teoriju kako se ipak u neku ruku radi o dogovoru između spomenutih kandidata i čelnika SBB-a. U nekim krugovima se čak spominje priča kako je Radončić pomogao Ceriću prikupiti oko tri tisuće potpisa da se može kandidirati za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH.
Nadalje, već nekoliko mjeseci je vidljivo kako Željko Komšić, lider DF-a, ima dobru komunikaciju s Fahrudinom Radončićem, jednako kao i Sefer Halilović, ako ništa drugo, onda zbog zavičajnih emocija.
U sve ove teorije koje korespondiraju sa zavjerama treba ukomponirati i nagađanja kako SDP, kandidiranjem anonimnoga Bakira Hadžiomerovića za bošnjačkoga člana državnoga Predsjedništva želi olakšati posao Bakiru Izetbegoviću. Glasačke kutije će ponuditi konačne odgovore na sve ove dvojbe i naklapanja.
Ogromni ulozi
Nesporno je da su ulog i rizik i za Izetbegovića i Radončića ogromni. U slučaju poraza Bakir Izetbegović teško može računati na lidersku poziciju i preuzimanje SDA u punom kapacitetu. Ako pobijedi, onda mu je taj san nadohvat ruke. S druge strane, ako Fahrudin Radončić drugi put zaredom izgubi, i to baš od Izetbegovića, to će ostaviti duboke ožiljke i posljedice po njegovu političku karijeru, a vrlo izvjesno i po stranku.
Dnevni list
U prostoru između Izetbegovića i Radončića malo tko sagledava i prepoznaje neke prevelike šanse ostalih kandidata: Bakira Hadžiomerovića, SDP, Emira Suljagića, DF Sefera Halilovića, BPS, bivšega reisa Mustafe Cerića i žilavog neovisnog kandidata Mirsada Kebe. Ali, zato kuloari sve glasnije spekuliraju o “posebnim” i važnim ulogama koje bi na listopadskim izborima trebali odigrati spomenuti kandidati.
Desno biračko biće
Sveznalice tvrde, naime, kako je Fahrudin Radončić, lider SBB-a, skovao pakleni plan “čerupanja” biračkoga tijela SDA i to upravo uz pomoć Suljagića, Cerića, Halilovića i Kebe.
Oni su navodno ubačeni “vodonoše” koji bi trebali “kidnapirati” značajan broj bošnjačkih glasova od Bakira Izetbegovića i tako Radončiću olakšati izborni trijumf. Nitko razuman, iole upućen u trenutačni rejting bošnjačkih političkih stranaka i tradiciju, ne može osporiti da je SDA brojčano vrlo moćan i ima veliko biračko tijelo, ali lucidni Fahrudin Radončić, za kojega bi bilo tragično dva puta zaredom izgubiti izbore od Izetbegovića, itekako računa na nezadovoljstvo Bošnjaka i mogući određeni neposluh dijela članstva SDA, naročito onoga dijela koje je naklonjeno Sulejmanu Tihiću i već godinama gaji animozitet prema Bakiru Izetbegoviću. Pa, i danas se mogu u okolici središnjice SDA u Sarajevu čuti takve destruktivne opservacije.
Uostalom, nije mali broj bošnjačkih intelektualaca koji smatraju kako bi Izetbegovićev ponovni izbor u državno Predsjedništvo i eventualno postizborno i formalnopravno preuzimanje SDA značio i definitivnu eutanaziju Tihićeve skupine unutar te stranke.
Naravno, u SDA će žestoko odbaciti takve spekulacije i za njih su to sve perfidne podvale protivničkog tabora, a i objektivno se nezahvalno pouzdati u sva ta silna nagađanja.
No, činjenica je neoboriva kako Suljagić, Cerić, Halilović i Kebo napadaju uglavnom desno orijentirano bošnjačko biračko biće, dakle ono koje tradicionalno i dominanto naginje prema SDA ili pak simpatizira tu stranku.
Dogovor kandidata?
Kako god se stvari postavile, barem za sada je upadljivo da u razračunavanju između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića vrlo žestoki istupi Emira Suljagića, kandidata DF-a za bošnjačkog člana državnog Predsjedništva, idu na ruku Radončiću. Agresivni Suljagić, naime, svakog dana kritizira i napada Izetbegovića i njegov SDA.
Za razliku od Emira Suljagića, bivši reis Mustafa Cerić u svojoj kampanji se obrušava na velikosrpsku politiku, odnosno poruke Milorada Dodika o odcjepljenju, referendumu i ponižavanju države BiH.
Nekadašnji glavni zapovjednik ABiH, general Sefer Halilović, još od atentata na svoju obitelj ne može smisliti niti jednoga Izetbegovića.
Aktualni potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo rijetko istupa u javnosti, a kada se pojavi, njegove su poruke usmjerene protiv kandidata SDA. Ovo su samo neki isječci iz kampanje koji pobuđuju analize i procjene velikoga broja analitičara da Suljagić, Halilović, Cerić i Kebo silno pomažu Radončiću u kampanji.
Neki čak idu toliko daleko i eksplicitno tvrde da su oni svojevrsni “zečevi”, kazano rječnikom atletičara, koji će forsirati tempo nekoliko krugova u kampanji i izmoriti Bakira Izetbegovića, što bi trebalo prevagnuti u korist Fahrudina Radončića i donijeti mu izbornu pobjedu.
Teško je doista pouzdano ustvrditi da oni to rade planski i svjesno, ali je uistinu indikativno da je njihova kampanja dominantno uperena protiv Bakira Izetbegovića i da gotovo uopće i ne spominju Fahrudina Radončića i njegove eventualne političke grijehe ili moguće afere. To se onda uklapa u teoriju kako se ipak u neku ruku radi o dogovoru između spomenutih kandidata i čelnika SBB-a. U nekim krugovima se čak spominje priča kako je Radončić pomogao Ceriću prikupiti oko tri tisuće potpisa da se može kandidirati za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH.
Nadalje, već nekoliko mjeseci je vidljivo kako Željko Komšić, lider DF-a, ima dobru komunikaciju s Fahrudinom Radončićem, jednako kao i Sefer Halilović, ako ništa drugo, onda zbog zavičajnih emocija.
U sve ove teorije koje korespondiraju sa zavjerama treba ukomponirati i nagađanja kako SDP, kandidiranjem anonimnoga Bakira Hadžiomerovića za bošnjačkoga člana državnoga Predsjedništva želi olakšati posao Bakiru Izetbegoviću. Glasačke kutije će ponuditi konačne odgovore na sve ove dvojbe i naklapanja.
Ogromni ulozi
Nesporno je da su ulog i rizik i za Izetbegovića i Radončića ogromni. U slučaju poraza Bakir Izetbegović teško može računati na lidersku poziciju i preuzimanje SDA u punom kapacitetu. Ako pobijedi, onda mu je taj san nadohvat ruke. S druge strane, ako Fahrudin Radončić drugi put zaredom izgubi, i to baš od Izetbegovića, to će ostaviti duboke ožiljke i posljedice po njegovu političku karijeru, a vrlo izvjesno i po stranku.
Dnevni list
