Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis kako je Europski parlament tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda, smanjile izborne manipulacije te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH.
Komentirajući izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, Šuica je rekla kako nije dobro što je hrvatski predstavnik izabran u predsjedništvo Bosne i Hercegovine većinom glasova Bošnjaka jer to nije u duhu Daytona.
- Europski parlament je tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i smanjila manipulacija na izborima. Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH, svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Izborno zakonodavstvo je nužno promijeniti sukladno odluci Ustavnog suda BiH, tvrdi Šuica.
- Zastupnici u Europskom parlamentu, kao i drugi dužnosnici Europske unije upoznati su s problemom kršenjem prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pozvali su političke vođe u Bosni i Hercegovini na dogovor o pitanju neizravnog izbora u Dom naroda entiteta Federacije te su ponovno istaknuli kako je potrebno žurno izmijeniti izborno zakonodavstvo upravo da bi se zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, tvrdi Šuica.
Na upit može li se očekivati da će Europa prepoznati namjere bošnjačkih političkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s izraženom bošnjačkom dominacijom, Šuica naglašava kako bi takvo prekrajanje Federacije bilo u strogoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom, a samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine, stoga je uvjerena da do takvog raspleta situacije neće i ne smije doći.
- Ono na čemu treba nastaviti inzistirati je izmjena izbornog zakonodavstva sukladno odluci Ustavnog suda BiH kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, tvrdi Šuica.
Na upit hoće li Komšićeva zapaljiva retorika ugroziti europski put i dobivanje statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, Šuica navodi kako je pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno veće od Željka Komšića.
- Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku BiH na njenom putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama. No, ostaje činjenica da će bez poštivanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan, naglasila je Šuica.
- U Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta odlučeno je da će se pričekati rezultati i sam proces izbora kako bi se nastavilo s procesom amandmana za ovogodišnje Izvješće o napretku. Tako sam u ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom u amandmanima izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda. Naglasila sam kako Europski parlament traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i reducirala manipulacija izborima, objasnila je Šuica.
U svibnju su novi europski izbori, na upit hoće li Europska komisija i Europski parlament u novom sazivu imati sluha za Bosnu i Hercegovinu i njene probleme, Šuica je rekla kako je uvjerena da će Europska komisija i Europski parlament nakon izbora u svibnju nastaviti s punom podrškom Bosni i Hercegovini, kako za potrebne unutarnje reforme, tako i za nastavak europskih integracija.
Komentirajući izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, Šuica je rekla kako nije dobro što je hrvatski predstavnik izabran u predsjedništvo Bosne i Hercegovine većinom glasova Bošnjaka jer to nije u duhu Daytona.
- Europski parlament je tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i smanjila manipulacija na izborima. Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH, svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Izborno zakonodavstvo je nužno promijeniti sukladno odluci Ustavnog suda BiH, tvrdi Šuica.
- Zastupnici u Europskom parlamentu, kao i drugi dužnosnici Europske unije upoznati su s problemom kršenjem prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pozvali su političke vođe u Bosni i Hercegovini na dogovor o pitanju neizravnog izbora u Dom naroda entiteta Federacije te su ponovno istaknuli kako je potrebno žurno izmijeniti izborno zakonodavstvo upravo da bi se zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, tvrdi Šuica.
Na upit može li se očekivati da će Europa prepoznati namjere bošnjačkih političkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s izraženom bošnjačkom dominacijom, Šuica naglašava kako bi takvo prekrajanje Federacije bilo u strogoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom, a samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine, stoga je uvjerena da do takvog raspleta situacije neće i ne smije doći.
- Ono na čemu treba nastaviti inzistirati je izmjena izbornog zakonodavstva sukladno odluci Ustavnog suda BiH kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, tvrdi Šuica.
Na upit hoće li Komšićeva zapaljiva retorika ugroziti europski put i dobivanje statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, Šuica navodi kako je pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno veće od Željka Komšića.
- Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku BiH na njenom putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama. No, ostaje činjenica da će bez poštivanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan, naglasila je Šuica.
- U Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta odlučeno je da će se pričekati rezultati i sam proces izbora kako bi se nastavilo s procesom amandmana za ovogodišnje Izvješće o napretku. Tako sam u ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom u amandmanima izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda. Naglasila sam kako Europski parlament traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i reducirala manipulacija izborima, objasnila je Šuica.
U svibnju su novi europski izbori, na upit hoće li Europska komisija i Europski parlament u novom sazivu imati sluha za Bosnu i Hercegovinu i njene probleme, Šuica je rekla kako je uvjerena da će Europska komisija i Europski parlament nakon izbora u svibnju nastaviti s punom podrškom Bosni i Hercegovini, kako za potrebne unutarnje reforme, tako i za nastavak europskih integracija.
