Četiri mjeseca od smrtonosnih poplava i odrona u Jablanici kada je poginulo 19 osoba, 18 u Donjoj Jablanici i jedna u selu Zlate, gotovo nikakvog pomaka nema u predmetu formiranom nakon tragedije, za koji je zadužen tužiteljski tim Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, Područnog ureda u Konjicu.

Predistražne radnje i provjere

Štoviše, i dalje su u tijeku predistražne radnje i provjere, a prema navodima iz Tužiteljstva HNŽ, sve će ovisiti od rezultata odnosno nalaza silnih naloženih vještačenja, od geodetskih do geoloških, prenosi Avaz.

Kako navode, iz Tužiteljstva HNŽ podsjetili su da su zaprimili nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke, dok je stalnom sudskom vještaku geološke struke izdana naredba da poduzme nužne radnje iz okvira svoje struke, s posebnim naglaskom na ulogu postojećeg kamenoloma u Donjoj Jablanici.

Tim Federalnog zavoda za geologiju sačinio je preliminarni izvještaj o inženjersko-geološkim istraživanjima na tom području i predao ga nadležnim institucijama.

U tom izvještaju, u koji je Avaz imao uvid, dan je detaljan opis događaja, od mjesta inicijacije na vrhovima padina, preko razvoja debritnog toka i njegovog kretanja prirodnim geomorfološkim formama do posebnog opisa događanja u zoni kamenoloma.

Između ostalog je navedeno da je, tijekom istraživanja, evidentiran značajan broj tehnogenih blokova dolomita s jasnim tragovima obrade, poput rezanja i bušenja.

Blokovi

Pored dolomita, stoji u izvještaju, prisutni su i blokovi gabra, stijene koja prirodno nije prisutna u zoni kamenoloma, koja je tu dovezena vjerojatno radi obrade, prenosi Avaz.

Ti blokovi su precizno snimljeni GPS uređajem na više od 500 točaka. U taj izvještaj je inkorporirana i analiza koju je sačinila licencirana geodetska tvrtka nakon detaljnih istraživanja, a s ciljem kvantifikacije zapremina mobiliziranog materijala.

Za stanje terena korišten je topografski model iz 2012. godine, izrađen tijekom aerofotogrametrijskog snimanja FBiH.

Tako je analizom utvrđeno da je ukupna zapremina mobiliziranog materijala iznosila 171.261,81 kubnih metara, od čega 18.697,16 kubika potiče iz zone kamenoloma, što čini 10,92 posto ukupne mobilizirane mase.

Očevid

Međutim, u komentaru Zavoda na tu analizu navedeno je da se ti podaci mogu smatrati tek osnovnim uvidom u odnos prirodnog i tehnogenog materijala u ukupnoj količini mobiliziranog materijala debritnim tokom.

Posebnu pažnju, navedeno je, treba posvetiti analizi u zoni kamenoloma jer referentni model iz 2012. godine ne uzima u obzir promjene nastale uslijed rudarskih aktivnosti tijekom posljednjih 12 godina, prenosi Avaz.

Na mjestu događaja je obavljen očevid, a nakon obavljenih obdukcija tijela smrtno stradalih osoba, utvrđeno je da je smrt kod većine smrtno stradalih nastupila uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem, kao i od mehaničkih povreda.