Od željezničkog prometa u Bosni i Hercegovini nije ostao ni skretničar. Tako bi se najkraće mogla opisati sudbina željeznica u BiH, u oba bh. entiteta.
Iz Sarajeva i Banje Luke vlakom se ne može ni do Zagreba ni do Beograda, a to je najbolji pokazatelj u kakvom se stanju nalaze bh. željeznice.
Cijene karata
Kad je u pitanju linija Sarajevo – Bihać – Sarajevo, ona će, prema najava iz “Željeznica FBiH” (ŽFBiH), krenuti od 1. jula, a prometovat će moderni talgo vlak.
Karta u jednom smjeru koštat će 42,50 KM, a povratna 62 KM. Na ovoj liniji vlakovi s talgo garniturama imat će posebna kola za spavanje.
Elektrifikacijom Unske pruge ŽFBiH će, nakon 27 godina, povezati sve veće bh. gradove u jedinstvenu željezničku putničku mrežu, piše Dnevni avaz.
Talgo trenutno vozi i na relacijama Sarajevo – Konjic – Mostar - Čapljina. Karta u jednom smjeru do Mostara košta 10,9 KM, a povratna 25,30 KM.
Sezonski vlak na relaciji Sarajevo – Čapljina - Sarajevo, s vezom prema Neumu i
Makarskoj, od prošle godine prometuje od 15. lipnja do 31. kolovoza. Tako je planirano i ove godine.
Talgo vozi i prema Doboju i Banjoj Luci. Redovna cijena karte na relaciji Sarajevo - Banja Luka je 25,8 KM, a povratne je 41,7 KM. Karta od Sarajeva do Tuzle košta 21,4 KM, a povratna 34,60 KM, dok karta u jednom smjeru na relaciji Tuzla - Banja Luka iznosi 18,8 KM, a povratna 30,5 KM
Ostali vlakovi koji kreću iz Sarajeva su “lokalnog karaktera”.
Međunarodni vlak ne ide. Ranije je bio za Zagreb, ali je i on ukinut. Slično sudbinu su doživjeli i vlakovi koji kreću iz Banje Luke. Oni više ne voze za Beograd, Ljubljanu i Skoplje, ali voze prema Dobrljinu, Blatni i Rječici.
Pet i po sati
Talgo koji spaja Banju Luku i Sarajevo, vozi isto koliko i autobus - pet i po sati. Nagibni vlakovi mogu razviti brzinu do 160 kilometara na sat, ali talgo prometuje sa zastarjelim prugama, koje ne mogu podnijeti brzinu veću od 70 kilometara na sat.
Na pojedinim dionicama vlakovi moraju usporiti i na 30 kilometara na sat. Prosječna brzina talgo vlaka iznosi 50 kilometara na sat i zbog toga putovanje od Sarajeva do Banje Luke traje pet i po sati. Talgo ima i besplatan internet, ali signala u vlaku uglavnom nema. U vlaku postoji i improvizirani bife, ali i on ne radi uvijek, piše Avaz.
Razvoj pruga u BiH
Željeznice u BiH brzo su se razvile nakon Drugog svjetskog rata. Tada je izgrađena Omladinska pruga normalnog kolosijeka Brčko - Banovići (89,1 kilometar) i Bosanski Šamac - Sarajevo (238 kilometara). Potom su izgrađene pruge Bihać - Knin, Modriča - Gradačac, Doboj - Tuzla i Sarajevo - Ploče. Od 1966. do 1978. godine, ukinute su sve uske pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Tek petkom i vikendom vagoni “proključaju”
Radnim danima gužve u vlaku koji iz Banje Luke preko Doboja i Zenice ide za Sarajevo, nema. Uvjerili smo se u to nedavno, a do informacija o uvjetima u kojima rade željezničari, na licu mjesta teško je doći.
Kondukter ne želi pričati ni o čemu. Kaže da za to treba odobrenje, ali se pojavi svakih desetak minuta da provjeri ima li “slijepih putnika” i da li je neko noge u patikama ili cipelama stavio na sjedište prekoputa.
Tek petkom i vikendom vagoni “proključaju”, jer mnogi krenu kući pa se jedni pored drugih načičkaju na prozorima, da zapale cigaretu, a i da se spase od vrućine.
Iz Sarajeva i Banje Luke vlakom se ne može ni do Zagreba ni do Beograda, a to je najbolji pokazatelj u kakvom se stanju nalaze bh. željeznice.
Cijene karata
Kad je u pitanju linija Sarajevo – Bihać – Sarajevo, ona će, prema najava iz “Željeznica FBiH” (ŽFBiH), krenuti od 1. jula, a prometovat će moderni talgo vlak.
Karta u jednom smjeru koštat će 42,50 KM, a povratna 62 KM. Na ovoj liniji vlakovi s talgo garniturama imat će posebna kola za spavanje.
Elektrifikacijom Unske pruge ŽFBiH će, nakon 27 godina, povezati sve veće bh. gradove u jedinstvenu željezničku putničku mrežu, piše Dnevni avaz.
Talgo trenutno vozi i na relacijama Sarajevo – Konjic – Mostar - Čapljina. Karta u jednom smjeru do Mostara košta 10,9 KM, a povratna 25,30 KM.
Sezonski vlak na relaciji Sarajevo – Čapljina - Sarajevo, s vezom prema Neumu i
Makarskoj, od prošle godine prometuje od 15. lipnja do 31. kolovoza. Tako je planirano i ove godine.
Talgo vozi i prema Doboju i Banjoj Luci. Redovna cijena karte na relaciji Sarajevo - Banja Luka je 25,8 KM, a povratne je 41,7 KM. Karta od Sarajeva do Tuzle košta 21,4 KM, a povratna 34,60 KM, dok karta u jednom smjeru na relaciji Tuzla - Banja Luka iznosi 18,8 KM, a povratna 30,5 KM
Ostali vlakovi koji kreću iz Sarajeva su “lokalnog karaktera”.
Međunarodni vlak ne ide. Ranije je bio za Zagreb, ali je i on ukinut. Slično sudbinu su doživjeli i vlakovi koji kreću iz Banje Luke. Oni više ne voze za Beograd, Ljubljanu i Skoplje, ali voze prema Dobrljinu, Blatni i Rječici.
Pet i po sati
Talgo koji spaja Banju Luku i Sarajevo, vozi isto koliko i autobus - pet i po sati. Nagibni vlakovi mogu razviti brzinu do 160 kilometara na sat, ali talgo prometuje sa zastarjelim prugama, koje ne mogu podnijeti brzinu veću od 70 kilometara na sat.
Na pojedinim dionicama vlakovi moraju usporiti i na 30 kilometara na sat. Prosječna brzina talgo vlaka iznosi 50 kilometara na sat i zbog toga putovanje od Sarajeva do Banje Luke traje pet i po sati. Talgo ima i besplatan internet, ali signala u vlaku uglavnom nema. U vlaku postoji i improvizirani bife, ali i on ne radi uvijek, piše Avaz.
Razvoj pruga u BiH
Željeznice u BiH brzo su se razvile nakon Drugog svjetskog rata. Tada je izgrađena Omladinska pruga normalnog kolosijeka Brčko - Banovići (89,1 kilometar) i Bosanski Šamac - Sarajevo (238 kilometara). Potom su izgrađene pruge Bihać - Knin, Modriča - Gradačac, Doboj - Tuzla i Sarajevo - Ploče. Od 1966. do 1978. godine, ukinute su sve uske pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Tek petkom i vikendom vagoni “proključaju”
Radnim danima gužve u vlaku koji iz Banje Luke preko Doboja i Zenice ide za Sarajevo, nema. Uvjerili smo se u to nedavno, a do informacija o uvjetima u kojima rade željezničari, na licu mjesta teško je doći.
Kondukter ne želi pričati ni o čemu. Kaže da za to treba odobrenje, ali se pojavi svakih desetak minuta da provjeri ima li “slijepih putnika” i da li je neko noge u patikama ili cipelama stavio na sjedište prekoputa.
Tek petkom i vikendom vagoni “proključaju”, jer mnogi krenu kući pa se jedni pored drugih načičkaju na prozorima, da zapale cigaretu, a i da se spase od vrućine.
