Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu kojim se regulira privremeni i povremeni rad studenata.
Na taj način će se omogućiti da i redovni studenti imaju priliku da legalno rade, što je ranije bilo potpuno zakonski nedifinirano područje.
Za portal "Avaza“ ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) ističe da će studenti na ovaj način moći raditi do 180 dana, odnosno šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. Naglašava da su u tekst Zakona ugrađeni svi mehanizmi zaštite na radu, što podrazumijeva i da studenti ne smiju biti angažirani na poslovima povećanog rizika.
Smanjenje malverzacija
- Ovom dopunom Zakona o radu omogućava se legalan rad studentima, te stjecanje radnih navika tijekom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i stjecanje vlastitih prihoda, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih studenata tijekom školovanja, te doprinosi osjećaju vrijednosti i doprinosa, te razvoja osobnog, profesionalnog i društvenog segmenta – kaže Delić za "Avaz“.
Naglašava da, na drugoj strani, što se tiče poslodavaca, ovom dopunom u Zakonu o radu će im biti omogućeno jednostavno angažovanje osoba za obavljanje poslova za koje se ne isplati zaposliti radnike u radni odnos po osnovu ugovora o radu, kao što su sezonski i pomoćni tehnički poslovi.
-Osim toga, legaliziranjem rada redovnih studenata nastojimo smanjiti brojne malverzacije i pojednostaviti kontrolu od nadležnih inspekcija, te na taj način utjecati na smanjenje utjecaja sivog tržišta rada, odnosno rada na crno – ističe Delić.
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu Imran Pašalić pozdravlja ovakvo rješenje.
- Za studente je značajno da mogu ostvariti i praktični dio te da mogu biti uključeni u proces rada prije završetka fakulteta da bi mogli kasnije lakše pronaći zaposlenje, jer na većini poslova se traži iskustvo koje je za redovne studente trenutno skoro pa nemoguće pronaći. Problem je predstavljalo to što ovo nije bilo pravno regulirano i studenti kao radnici nisu mogli ostvariti nikakva prava – naglašava Pašalić za portal "Avaza“.
Učešće studenata
Ističe Pašalić da mu je drago što se dogodila promjena po ovom pitanju, no dodaje da bi volio da su i studenti bili uključeni u kreiranje tog rješenja, jer redovni studenti najbolje poznaju probleme s kojima se susreću, pa bi samim tim mogli utjecati i na poboljšanje zakona.
- Još uvijek nismo dobili prijedlog tog zakona, ali svakako da ćemo ga detaljno iščitati i pratiti situaciju kada on bude usvojen. U svakom slučaju pozdravljamo ovu odluku s obzirom da većina studenata ima potrebu za radom, što zbog rasterećenja roditelja ili staratelja tijekom studija, što zbog stjecanja radnog iskustva – zaključio je Pašalić za "Avaz“.
Inače, ove izmjene zakona tek trebaju proći parlamentarnu proceduru, no pretpostavka je da oko ovog pitanja ne bi trebalo biti nikakvog sporenja.
Na taj način će se omogućiti da i redovni studenti imaju priliku da legalno rade, što je ranije bilo potpuno zakonski nedifinirano područje.
Za portal "Avaza“ ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) ističe da će studenti na ovaj način moći raditi do 180 dana, odnosno šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. Naglašava da su u tekst Zakona ugrađeni svi mehanizmi zaštite na radu, što podrazumijeva i da studenti ne smiju biti angažirani na poslovima povećanog rizika.
Smanjenje malverzacija
- Ovom dopunom Zakona o radu omogućava se legalan rad studentima, te stjecanje radnih navika tijekom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i stjecanje vlastitih prihoda, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih studenata tijekom školovanja, te doprinosi osjećaju vrijednosti i doprinosa, te razvoja osobnog, profesionalnog i društvenog segmenta – kaže Delić za "Avaz“.
Naglašava da, na drugoj strani, što se tiče poslodavaca, ovom dopunom u Zakonu o radu će im biti omogućeno jednostavno angažovanje osoba za obavljanje poslova za koje se ne isplati zaposliti radnike u radni odnos po osnovu ugovora o radu, kao što su sezonski i pomoćni tehnički poslovi.
-Osim toga, legaliziranjem rada redovnih studenata nastojimo smanjiti brojne malverzacije i pojednostaviti kontrolu od nadležnih inspekcija, te na taj način utjecati na smanjenje utjecaja sivog tržišta rada, odnosno rada na crno – ističe Delić.
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu Imran Pašalić pozdravlja ovakvo rješenje.
- Za studente je značajno da mogu ostvariti i praktični dio te da mogu biti uključeni u proces rada prije završetka fakulteta da bi mogli kasnije lakše pronaći zaposlenje, jer na većini poslova se traži iskustvo koje je za redovne studente trenutno skoro pa nemoguće pronaći. Problem je predstavljalo to što ovo nije bilo pravno regulirano i studenti kao radnici nisu mogli ostvariti nikakva prava – naglašava Pašalić za portal "Avaza“.
Učešće studenata
Ističe Pašalić da mu je drago što se dogodila promjena po ovom pitanju, no dodaje da bi volio da su i studenti bili uključeni u kreiranje tog rješenja, jer redovni studenti najbolje poznaju probleme s kojima se susreću, pa bi samim tim mogli utjecati i na poboljšanje zakona.
- Još uvijek nismo dobili prijedlog tog zakona, ali svakako da ćemo ga detaljno iščitati i pratiti situaciju kada on bude usvojen. U svakom slučaju pozdravljamo ovu odluku s obzirom da većina studenata ima potrebu za radom, što zbog rasterećenja roditelja ili staratelja tijekom studija, što zbog stjecanja radnog iskustva – zaključio je Pašalić za "Avaz“.
Inače, ove izmjene zakona tek trebaju proći parlamentarnu proceduru, no pretpostavka je da oko ovog pitanja ne bi trebalo biti nikakvog sporenja.
