U Bosni i Hercegovini pojavio se novi, indijski soj koronavirusa. Ne treba paničiti. Nije opasniji od ostalih, ali ne treba biti ni opušten. Ozbiljno shvatiti, uz obavezno poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, poruka je struke.
Nakon bitanskog, južnoafričkog i brazilskog soja pojavio se i indijski, zasad u Europi. Ono što je sigurno jeste da virus mutira i da će mutirati, poručuje doktor Bakir Nakaš. Koliko je ovaj soj agresivan još nije poznato.
"Ukoliko se dva ili tri soja ukrste i u jednom organizmu razvijaju onda dobijamo jedan novi soj koji postaje agresivniji. Da li je ovo najagresivniji, da li će uslijediti još agresivniji soj o tome ostaje vrijeme da nam pokaže, ali sigurno ovo neće biti posljednji soj koji će donositi nedaće stanovništvu cjelokupnog svijeta", pojašnjava Nakaš.
Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu, poručuje da bi fokus trebalo staviti na trenutno cirkulirajuće sojeve u Bosni i Hercegovini. Najdominantniji je britanski soj. Trenutno nema nikakvih dokaza da je indijski soj opasniji od prethodnih.
"Tome u prilog najbolje govori činjenica da ICDS i sve veće epidemiološke kuće u svijetu ovaj soj smatraju sojem od interesa, a ne u sojeve koji izazivaju zabrinutost", ističe Goletić.
Sasvim je prirodno da građani trenutnu situaciju u Indiji, koja je alarmantna, povezuju sa indijskim sojem i zbog toga je prisutan strah. Međutim, Goletić poručuje da nema razloga za zabrinutost, ukoliko se mjere poštuju.
"Igre brojki nikada nisu dobre. Situacija i kontekst u Indiji kada je u pitanju zdravstveni sustav, kada je u pitanju njihovo unutarnje uređenje je sasvim drugačiji nego u Europi, rekao bih čak i u ostatku svijeta i u tom kontekstu onaj sustav koji mi imamo nam daje na neki način prednost", dodaje Goletić.
Dakle, mjesta za paniku nema. Indijski soj je samo jedna u nizu mutacija koronavirusa sa kojim se možemo isključivo izboriti ukoliko poštujemo sve epidemiološke mjere. Naravno, neophodna nam je i masovna imunizaciju, poručuje struka, piše federalna.ba
Nakon bitanskog, južnoafričkog i brazilskog soja pojavio se i indijski, zasad u Europi. Ono što je sigurno jeste da virus mutira i da će mutirati, poručuje doktor Bakir Nakaš. Koliko je ovaj soj agresivan još nije poznato.
"Ukoliko se dva ili tri soja ukrste i u jednom organizmu razvijaju onda dobijamo jedan novi soj koji postaje agresivniji. Da li je ovo najagresivniji, da li će uslijediti još agresivniji soj o tome ostaje vrijeme da nam pokaže, ali sigurno ovo neće biti posljednji soj koji će donositi nedaće stanovništvu cjelokupnog svijeta", pojašnjava Nakaš.
Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu, poručuje da bi fokus trebalo staviti na trenutno cirkulirajuće sojeve u Bosni i Hercegovini. Najdominantniji je britanski soj. Trenutno nema nikakvih dokaza da je indijski soj opasniji od prethodnih.
"Tome u prilog najbolje govori činjenica da ICDS i sve veće epidemiološke kuće u svijetu ovaj soj smatraju sojem od interesa, a ne u sojeve koji izazivaju zabrinutost", ističe Goletić.
Sasvim je prirodno da građani trenutnu situaciju u Indiji, koja je alarmantna, povezuju sa indijskim sojem i zbog toga je prisutan strah. Međutim, Goletić poručuje da nema razloga za zabrinutost, ukoliko se mjere poštuju.
"Igre brojki nikada nisu dobre. Situacija i kontekst u Indiji kada je u pitanju zdravstveni sustav, kada je u pitanju njihovo unutarnje uređenje je sasvim drugačiji nego u Europi, rekao bih čak i u ostatku svijeta i u tom kontekstu onaj sustav koji mi imamo nam daje na neki način prednost", dodaje Goletić.
Dakle, mjesta za paniku nema. Indijski soj je samo jedna u nizu mutacija koronavirusa sa kojim se možemo isključivo izboriti ukoliko poštujemo sve epidemiološke mjere. Naravno, neophodna nam je i masovna imunizaciju, poručuje struka, piše federalna.ba
