U cijeloj Europi, osim u Turskoj i Gruziji, stopa fertiliteta /broj živorođene djece/ daleko je ispod stope neophodne za prostu reprodukciju stanovništva, koja iznosi 2,1 dijete po ženi, piše "Politika".
Demograf Goran Penev kaže za "Politiku" da se na područjima Kosova i Metohije i Albanije, koja su nekada imala visoku stopu rađanja, očigledno prihvaćaju niske reproduktivne norme, što se odnosi i na BiH, Crnu Goru i Makedoniju.
Stopa rađanja na Kosovu i Metohiji i u Albaniji, kaže on, smanjuje se i zbog ukupnog poboljšanja socijalnog položaja žene i veće prisutnosti planiranja obitelji i kontrole rađanja, kao i zbog boljeg obrazovanja.
Na pad, kako se navodi, utiče i bolja zdravstvena zaštita djece, kao i iseljavanje stanovništva, naročito od 2000. do 2016. godine, kada stanovništvo Kosova i Metohije i Albanije masovno emigrira.
"Sa Kosova se ne iseljava samo srpsko stanovništvo, nego i albansko, koje odlazi ka zemljama Zapadne Europe, a slično se događa i sa stanovništvom Albanije", rekao je Penev.
"Politika" napominje da mnogi, ne samo laici, smatraju da Albanija i, naročito područje Kosova i Metohije, imaju najvišu ukupnu stopu rađanja u Europi, što nije točno.
Prema podacima iz 2016. godine, najvišu stopu fertiliteta imaju Francuska /1,92 djeteta po ženi/ i Švedska /1,85/, dok su područje Kosova i Metohije /1,66/ i Albanija /1,54/ na nivou, pa i ispod europskog prosjeka.
Srbija je sa općom stopom fertiliteta od 1,46 djece po ženi pri samom dnu ove ljestvice, ali to ne iznenađuje, za razliku od područja naseljenih pretežno albanskim stanovništvom.
Broj djece po majci u EU iznosi 1,60, a najveća stopa rađanja je u Gruziji 2,23 i Turskoj 2,11, zatim slijede Francuska, Švedska, Danska, Velika Britanija.
Kosovo i Metohija je na 11. mjestu, Albanija na 17, Makedonija na 20, a Srbija na 21. sa 1,46 djece, dok se odmah iza nje, na 22. mjestu, nalazi Hrvatska sa 1,42 djece.
Posljednji su Grčka sa 1,38, Ukrajina sa 1,35 i Španija sa 1,34 djece.
Stopa rađanja u Srbiji je od 2001. do 2016. godine smanjena sa 1,58 na 1,46 djece, a prosječna starost porodilje koja prvi put rađa je povećana sa 24,1 na 27,8 godina, dok je u EU taj prosjek 29 godina, na Kosovu i Metohiji 26,9, a u Albaniji 26 godina.
Demograf Goran Penev kaže za "Politiku" da se na područjima Kosova i Metohije i Albanije, koja su nekada imala visoku stopu rađanja, očigledno prihvaćaju niske reproduktivne norme, što se odnosi i na BiH, Crnu Goru i Makedoniju.
Stopa rađanja na Kosovu i Metohiji i u Albaniji, kaže on, smanjuje se i zbog ukupnog poboljšanja socijalnog položaja žene i veće prisutnosti planiranja obitelji i kontrole rađanja, kao i zbog boljeg obrazovanja.
Na pad, kako se navodi, utiče i bolja zdravstvena zaštita djece, kao i iseljavanje stanovništva, naročito od 2000. do 2016. godine, kada stanovništvo Kosova i Metohije i Albanije masovno emigrira.
"Sa Kosova se ne iseljava samo srpsko stanovništvo, nego i albansko, koje odlazi ka zemljama Zapadne Europe, a slično se događa i sa stanovništvom Albanije", rekao je Penev.
"Politika" napominje da mnogi, ne samo laici, smatraju da Albanija i, naročito područje Kosova i Metohije, imaju najvišu ukupnu stopu rađanja u Europi, što nije točno.
Prema podacima iz 2016. godine, najvišu stopu fertiliteta imaju Francuska /1,92 djeteta po ženi/ i Švedska /1,85/, dok su područje Kosova i Metohije /1,66/ i Albanija /1,54/ na nivou, pa i ispod europskog prosjeka.
Srbija je sa općom stopom fertiliteta od 1,46 djece po ženi pri samom dnu ove ljestvice, ali to ne iznenađuje, za razliku od područja naseljenih pretežno albanskim stanovništvom.
Broj djece po majci u EU iznosi 1,60, a najveća stopa rađanja je u Gruziji 2,23 i Turskoj 2,11, zatim slijede Francuska, Švedska, Danska, Velika Britanija.
Kosovo i Metohija je na 11. mjestu, Albanija na 17, Makedonija na 20, a Srbija na 21. sa 1,46 djece, dok se odmah iza nje, na 22. mjestu, nalazi Hrvatska sa 1,42 djece.
Posljednji su Grčka sa 1,38, Ukrajina sa 1,35 i Španija sa 1,34 djece.
Stopa rađanja u Srbiji je od 2001. do 2016. godine smanjena sa 1,58 na 1,46 djece, a prosječna starost porodilje koja prvi put rađa je povećana sa 24,1 na 27,8 godina, dok je u EU taj prosjek 29 godina, na Kosovu i Metohiji 26,9, a u Albaniji 26 godina.
