Udruženje njemačkih dobrotvornih organizacija objavilo je svoj godišji izvještaj o siromaštvu u Njemačkoj. Prema tom izvještaju 16 posto Nijemaca vodi se kao siromašno. Ali, velike diskusije se vode upravo oko te definicije.
Kao i svake godine, ovaj izvještaj je bio povod za diskusije o tome šta je uopće siromaštvo u jednoj visoko razvijenoj industrijskoj zemlji poput Njemačke.
Zanimljiv je kriterij autora izvještaja koji kaže da "kao siromašna važi osoba koja raspolaže sa manje od 60 posto vrijednosti prosječne plaće".
Zanimljivo je da je broj siromašnih građana opao u istočnim saveznim pokrajinama a porastao u zapadnim, prenosi "Deutsche Welle". Poučan je i podatak da muškarci koji žive na granici siromaštva žive u prosjeku 10,8 godina kraće od onih dobrostojećih.
Kod žena ta razlika iznosi osam godina. Postoje različita tumačenja te pojave. Jedni je objašnjavaju nemarnijim odnosom siromašnijih prema sopstvenom zdravlju, a drugi lošijim uvjetima u kojima takvi ljudi žive i rade.
Njemački list "Volksstimme" o ovoj temi piše:
"Tamo gdje se vode posebno žestoke borbe oko monopola na tumačenje pojmova, značenje pojedinih riječi postaje sve nejasnije. Tako sada jedna mlada obitelj koja živi u vlastitoj kući u saksonskom Altmarku i ima na raspolaganju 2.000 eura mjesečno, važi kao ’siromašna’. Je li ta obitelj zaista siromašna? Možemo li nju karakterizirato kao ’socijalno slabu’, kako se to kaže u žargonu menadžmenta siromaštva, iako se tu radi o relativnoj ekonomskoj slabosti? Proteklih godina se prosječna plaća povećala za oko 30 posto. Je li 60 posto od toga uvijek znači ’siromaštvo’?", pita se list, a potom dodaje:
"Bilo bi vrijeme da se siromaštvo u Njemačkoj definira tako da se može raspravljati o njegovoj suštini, a ne o jednoj proizvoljno određenoj vrijednosti, koja mnogim institucijama koje dobro žive od siromaštva, garantira ’siromaštvo’ za sva vremena. Siromaštvo se mora točno definirati da bi se moglo ciljano suzbiti.“
Sličan stav o definiciji siromaštva ima i list "Saarbrücker Zeitung ".
"Izvještajem su obuhvaćeni i mnogi studenti, iako većina njih može sa optimizmom gledati u budućnost. Tu su i seniori sa mini-mirovinama. Statistika ne uzima u obzir jesu li oni možda i vlasnici stambenog prostora u kojem žive".
Ni "Neue tag" nije najzadovoljniji izvještajem i definicijom siromaštva u Njemačkoj, ali tvrdi da u Njemačkoj ima previše siromašnih.
"Glavni problem, kada hoćemo razgovarati o siromaštvu, ispostavlja se vrlo brzo. Siromaštvo je relativno, siromaštvo je subjektivno. Kada znanstvenici siromaštvo izražavaju brojkama , onda je to pokušaj da se stvori pregled nad situacijom u našoj zemlji koja je imućna. Aktualni izvještaj o siromaštvu je gurnuo prst u jednu društvenu ranu i pokazuje tendencije koje su već odavno poznate. Cinično je to što među istraživačima nastaje debata o ovakvim statistikama; jedni smatraju da je riječ o suviše generalizovanim iskazima, a drugi da se samo stvara panika. Činjenica je: u Njemačkoj ima previše siromašnih ljudi. A njima je svejedno u koju kolonu tabele su svrstani. Njima je potrebna pomoć".
I drugi mediji se, nakon objavljivanja ovog izvještaja, bave temom siromaštva, navodeći šta bi trebalo uraditi kako bi se siromaštvo suzbilo.
"Izvještaj o siromaštvu samo djelomično odgovara za opis problema sa pravdom u ovoj zemlji. Ti problemi se ne sastoje u pitanju prima li neko socijalnu pomoć koji mjesec duže ili kraće, već u tome što, na primjer, upravo stariji zaposleni teže nalaze novi posao kada izgube stari. Tu nije rješenje povećanje socijalne pomoći, već kvalificiranje i kompetentna pomoć koju pruža Agencija za rad. U Njemačkoj se ne radi u prvom redu o nepravednoj raspodjeli, već o nejednakim šansama. Stranke bi na to trebale obratiti pažnju u predizbornoj kampanji“, prenosi "Deutsche Welle".
Kao i svake godine, ovaj izvještaj je bio povod za diskusije o tome šta je uopće siromaštvo u jednoj visoko razvijenoj industrijskoj zemlji poput Njemačke.
Zanimljiv je kriterij autora izvještaja koji kaže da "kao siromašna važi osoba koja raspolaže sa manje od 60 posto vrijednosti prosječne plaće".
Zanimljivo je da je broj siromašnih građana opao u istočnim saveznim pokrajinama a porastao u zapadnim, prenosi "Deutsche Welle". Poučan je i podatak da muškarci koji žive na granici siromaštva žive u prosjeku 10,8 godina kraće od onih dobrostojećih.
Kod žena ta razlika iznosi osam godina. Postoje različita tumačenja te pojave. Jedni je objašnjavaju nemarnijim odnosom siromašnijih prema sopstvenom zdravlju, a drugi lošijim uvjetima u kojima takvi ljudi žive i rade.
Njemački list "Volksstimme" o ovoj temi piše:
"Tamo gdje se vode posebno žestoke borbe oko monopola na tumačenje pojmova, značenje pojedinih riječi postaje sve nejasnije. Tako sada jedna mlada obitelj koja živi u vlastitoj kući u saksonskom Altmarku i ima na raspolaganju 2.000 eura mjesečno, važi kao ’siromašna’. Je li ta obitelj zaista siromašna? Možemo li nju karakterizirato kao ’socijalno slabu’, kako se to kaže u žargonu menadžmenta siromaštva, iako se tu radi o relativnoj ekonomskoj slabosti? Proteklih godina se prosječna plaća povećala za oko 30 posto. Je li 60 posto od toga uvijek znači ’siromaštvo’?", pita se list, a potom dodaje:
"Bilo bi vrijeme da se siromaštvo u Njemačkoj definira tako da se može raspravljati o njegovoj suštini, a ne o jednoj proizvoljno određenoj vrijednosti, koja mnogim institucijama koje dobro žive od siromaštva, garantira ’siromaštvo’ za sva vremena. Siromaštvo se mora točno definirati da bi se moglo ciljano suzbiti.“
Sličan stav o definiciji siromaštva ima i list "Saarbrücker Zeitung ".
"Izvještajem su obuhvaćeni i mnogi studenti, iako većina njih može sa optimizmom gledati u budućnost. Tu su i seniori sa mini-mirovinama. Statistika ne uzima u obzir jesu li oni možda i vlasnici stambenog prostora u kojem žive".
Ni "Neue tag" nije najzadovoljniji izvještajem i definicijom siromaštva u Njemačkoj, ali tvrdi da u Njemačkoj ima previše siromašnih.
"Glavni problem, kada hoćemo razgovarati o siromaštvu, ispostavlja se vrlo brzo. Siromaštvo je relativno, siromaštvo je subjektivno. Kada znanstvenici siromaštvo izražavaju brojkama , onda je to pokušaj da se stvori pregled nad situacijom u našoj zemlji koja je imućna. Aktualni izvještaj o siromaštvu je gurnuo prst u jednu društvenu ranu i pokazuje tendencije koje su već odavno poznate. Cinično je to što među istraživačima nastaje debata o ovakvim statistikama; jedni smatraju da je riječ o suviše generalizovanim iskazima, a drugi da se samo stvara panika. Činjenica je: u Njemačkoj ima previše siromašnih ljudi. A njima je svejedno u koju kolonu tabele su svrstani. Njima je potrebna pomoć".
I drugi mediji se, nakon objavljivanja ovog izvještaja, bave temom siromaštva, navodeći šta bi trebalo uraditi kako bi se siromaštvo suzbilo.
"Izvještaj o siromaštvu samo djelomično odgovara za opis problema sa pravdom u ovoj zemlji. Ti problemi se ne sastoje u pitanju prima li neko socijalnu pomoć koji mjesec duže ili kraće, već u tome što, na primjer, upravo stariji zaposleni teže nalaze novi posao kada izgube stari. Tu nije rješenje povećanje socijalne pomoći, već kvalificiranje i kompetentna pomoć koju pruža Agencija za rad. U Njemačkoj se ne radi u prvom redu o nepravednoj raspodjeli, već o nejednakim šansama. Stranke bi na to trebale obratiti pažnju u predizbornoj kampanji“, prenosi "Deutsche Welle".
