Ugledni bivši bh. diplomat i novinar Zlatko Dizdarević ocijenio je u intervjuu za Fenu da "Zapad ima razloga da se zabrine zbog BRICS-a".
U južnoafričkom Johannesburgu je s trodnevnog summita grupe zemlja koje čine BRICS (Brazil, Kina, Indija, Rusija i Južna Afrika), upućen poziv za šest zemalja - Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, da postanu nove članice bloka.
Problem drugom dijelu svijeta
Prema izvještajima sa summita, još veći broj zemalja je izrazio želju za priključenje BRICS-u, a razgovarano je i o uvođenju jedinstvene valute, te protuteži globalnim ekomomskim silama kao što su Sjedinjene Države, Europska unija ili G7.
Dizdarević smatra da je BRICS već izrastao u činjenicu koja očigledno postaje problem drugom dijelu svijeta.
''Druga stvar, mislim da je napravljen jedan previd kada se ulazilo u cijelu operaciju sa Ukrajinom i Rusijom, da Zapad, prije svega Amerikanci, u tom trenutku nisu vjerovali da će rat trajati ovako dugo. A činjenica da ta stvar traje ovako dugo je omogućila nešto što nisu očekivali, a to je buđenje nečega što se zove Daleki istok. I to ne samo Daleki istok nego i desetak drugih zemalja koje su u zadnjih 10-15 godina počele da staju na noge i u Africi i u Latinskoj Americi i drugdje u svijetu, ali se na to nije obraćala pažnja'', izjavio je Dizdarević.
U južnoafričkom Johannesburgu je s trodnevnog summita grupe zemlja koje čine BRICS (Brazil, Kina, Indija, Rusija i Južna Afrika), upućen poziv za šest zemalja - Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, da postanu nove članice bloka.
Problem drugom dijelu svijeta
Prema izvještajima sa summita, još veći broj zemalja je izrazio želju za priključenje BRICS-u, a razgovarano je i o uvođenju jedinstvene valute, te protuteži globalnim ekomomskim silama kao što su Sjedinjene Države, Europska unija ili G7.
Dizdarević smatra da je BRICS već izrastao u činjenicu koja očigledno postaje problem drugom dijelu svijeta.
''Druga stvar, mislim da je napravljen jedan previd kada se ulazilo u cijelu operaciju sa Ukrajinom i Rusijom, da Zapad, prije svega Amerikanci, u tom trenutku nisu vjerovali da će rat trajati ovako dugo. A činjenica da ta stvar traje ovako dugo je omogućila nešto što nisu očekivali, a to je buđenje nečega što se zove Daleki istok. I to ne samo Daleki istok nego i desetak drugih zemalja koje su u zadnjih 10-15 godina počele da staju na noge i u Africi i u Latinskoj Americi i drugdje u svijetu, ali se na to nije obraćala pažnja'', izjavio je Dizdarević.
Buđenje
Po njegovim riječima, kompletna situacija koju je proizveo rat između Rusije i Ukrajine je ubrzala jačanje onoga što je nazvao Dalekim istokom, a osnivačka ćelija tog Dalekog istoka bio je BRICS koji je napravljen prije mnogo godina, ali nije bio transparentan previše i nije se isticao kao konkurencija, bez obzira što su imali kapacitet i u startu.
''Tu su, kako kaže sama skraćenica, Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Međutim, ovo buđenje pred činjenicom da u svijetu ne pobjeđuje više koncept interesnih zona koje su fiksne pa da se zna tko je gdje, nego pobjeđuje jedna otimačina resursa i interesa. Ona je počela da konstruira svijet na jedan sasvim drugi način'', kaže Dizdarević.
Ističe da ti interesi ne moraju biti trajni, ali je činjenica da je sve to bila injekcija za BRICS koji je postao taman toliko značajan i "opasan" za konzervativni zapad sa svoja dva-tri vrha da se u posljednjih 48 sati pojavilo više tekstova u zapadnoj štampi koji pokušavaju da na "najsmješniji način" minimiziraju BRICS i njegove kapacitete, nedostatak unutarnje organizacije i njegov iznos GDP-a koji je mnogo manji nego američki.
Zapad na nizbrdici
Dizdarević smatra da nije u pitanju pojedinačni GDP nijedne od tih država, nego je u pitanju zajednički GDP, zajednički ritam rasta.
''Mislim da je BRICS apsolutno novi fenomen u svjetskim odnosima i svjetskoj ekonomiji. Mislim da nije vezan za stare šeme klasičnih zona interesa, te da Zapad, koji je po mnogim elementima više na nizbrdici nego na uzbrdici, ima razloga da se zabrine povodom BRICS-a'', istaknuo je.
Međutim BRICS sada, a to će biti još uočljivije nakon proširenja, čine zemlje različite povijesti, tradicije, kulture, političke tradicije... Neke su, usprkos svim manama, demokratije, kao Brazil, Indija i Južna Afrika, dok Kina i Rusija imaju autoritarne režime.
Upitan kako takve zemlje mogu postići potrebnu homogenost, Dizdarević kaže da mogu zbog toga što oni elementi za ujedinjenje ili razjedinjenje na kojima smo mi odrastali, na kojima je svijet odrastao, čak i u mentalnom smislu, više "ne igraju".
Poruka s Mjeseca
''Igra isključivo brutalni interes. I u tom interesu i u toj matematici, pogledajte kako je Izrael počeo ubrzano da se veže s arapskim zemljama, a s druge strane što je taj arapski svijet bio spreman na ekonomskoj razini, na interesnoj razini da uđe čak i u priču sa Izraelom, potpuno zaboravljajući ono što bi prije 15-20 godina bilo nezamislivo. Hoću da kažem da je stvar u tome da nismo još spremni da prihvatimo da ništa drugo na planeti u ovom času nije bitno osim interesa u najbrutalnijem smislu'', rekao je.
Jedna od zemalja BRICS-a, Indija, u srijedu je obavila historijsko slijetanje letjelice na Mjesečev južni pol.
Govoreći o značaju tog događaja, Dizdarević kaže da se i to na neki način uklapa u ovo o čemu je govorio.
''Nismo bilo svjesni šta može da postigne zemlja koja nam je bliska iz filmova i literature kao nešto "šejtansko", šareno, zanimljivo na svoj način, nešto što ne pripada zapadnoj civilizaciji. Nismo razmišljali o tome da ne može ne postojati kapacitet u zemlji koja je prešla Kinu po broju stanovnika, pa smo sad odjednom iznenađeni što je Indija to postigla'', naveo je.
Upozorio je da to što je Indija to ostvarila ne znači da je prestigla neke druge zemlje u svemiru.
''Ali nisam iznenađen uopće. Mislim da je bilo pitanje trenutka kad će taj kapacitet Indije, sa svom pameću koju ima, da izbije na površinu'', zaključio je Dizdarević u razgovoru za Fenu.
Blok zemalja u razvoju
BRICS, blok zemalja u razvoju u četvrtak je odobrio prijem novih članica u nastojanju da ubrza promjenu svjetskog poretka koji smatra zastarjelim, no zamjenu međunarodnog sustava plaćanja, a što uključuje SWIFT, nije razmatrao.
Na samitu u Johannesburgu, pet zemalja BRICS-a - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika - odlučile su primiti Saudijsku Arabiju, Iran, Etiopiju, Egipat, Argentinu i Ujedinjene Arapske Emirate u svoju skupinu, što je usmjereno na povećanje utjecaja bloka vodećih gospodarstava u nastajanju.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je da će zemlje BRICS-a pozdraviti članstvo više članica u skupinu, ali će se one primati prema njihovoj geopolitičkoj važnosti, a ne prema ideologiji njihovih vlada.
"Ono što je važno nije osoba koja vlada, već važnost zemlje", rekao je Lula na konferenciji za medije prije odlaska iz Južnoafričke Republike. "Ne možemo poreći geopolitičku važnost Irana i drugih zemalja koje će se pridružiti BRICS-u", dodao je.
Brazil će podržati i ulazak Nigerije, Angole, Mozambika i Demokratske Republike Kongo, rekao je Lula.
Veliki interes
Više od 40 zemalja izrazilo je interes za članstvo u BRICS-u, a 22 zemlje su formalno zatražile prijem u blok koji danas čini oko 40 posto svjetske populacije i četvrtinu globalnog bruto domaćeg proizvoda. Riječ je o raznovrsnoj skupni potencijalnih kandidata, uglavnom motiviranih željom da se izjednače globalni uvjeti, koje mnogi smatraju namještenima na njihovu štetu, te su privučeni BRICS-ovim obećanjem za uravnoteživanjem svjetskog poretka.
Vodeći njemački kreatori politike odbacili su strahove od širenja BRICS-a najavljenog za 2024. godinu, ukazujući umjesto toga na Rusiju i Kinu, dva giganta koje vide kao pravu prijetnju, piše Euractiv.
Još šest zemalja pridružit će se BRICS-u, klubu ekonomija u razvoju - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika - 2024. godine, uključujući Iran i Saudijsku Arabiju, objavile su prvobitne članice na kraju svog posljednjeg samita u četvrtak.
Njemačka ne vidi prijetnju
Njemačka, međutim, ne doživljava rast grupe kao prijetnju koja bi mogla parirati zapadnim institucijama.
''Proširenje čini BRICS još heterogenijim. Dakle, kao institucija, oni nisu prijetnja poretku zasnovanom na pravilima, već pojedini članovi, kao što su Kina i Rusija'', rekao je za Euractiv Nils Schmid, poslanik i glasnogovornik vladajućeg SPD-a za vanjske poslove.
Pozdravio je to što Brazil, Indija i Južna Afrika prkose pritisku Kine i Rusije "da od BRICS-a naprave antizapadni projekt", dok su visoki njemački političari ostali izrazito opušteni u pogledu stvarnog geopolitičkog statusa i moći BRICS-a.
''Niti sam razočarana niti vidim podjelu ili slabljenje G20'', rekla je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock uoči samita u očekivanju potencijalnog proširenja, što je potvrdila nakon objave u četvrtak.
Dodala je kako će Njemačka nastaviti da održava dobre odnose sa novim članicama, jer su sve zemlje slobodne da se sastaju s kim žele.
