Orah stvara veliku količinu lišća koje može djelovati poput herbicida na druge biljne vrste, a svi ste primijetili izostanak travnog pokrivača ispod krošnje. Razlog tome je toksičan spoj juglon koje se nalazi u listovima, vegetativnim pupoljcima, kori stabla i grana, ljusci i korijenju. Domaći orah Juglans regia ga proizvodi znatno manje od crnog Juglans nigra i sivog oraha Juglans cinerea, piše Agroklub.
Djelovanje na druge vrste
Ovim spojem stablo se pokušava zaštititi. Međutim, izaziva neželjene efekte na druge biljne vrste. Nepodnošenje se pokazuje kroz slabije klijanje sjemena, usporen i zakržljao rast, dolazi do žućenja i uvenuća listova, što je posebno izraženo tijekom sušnog perioda. Na kraju može izazvati potpuno propadanje biljke.
Na prvi pogled može se reći da suša izaziva iste simptome, ali je njeno djelovanje znatno sporije. Juglon će izazvati brzo propadanje čak i kada u zemlji ima dovoljno vlage. Ipak on nije snažan spoj koji potpuno zaustavlja rast povrća. Na njega su otporni: lješnjak, trešnja, nektarina, šljiva, breskva, dunja, luk, cikla, grah, tikve, mrkva, dinja, kukuruz, kantarion, hajdučka trava, cinija, forzicija, tulipani, kleka, neven, narcisi, krokusi, visterija.
Nakon rušenja stabla oraha potrebno je pričekati najmanje dvije godine kako bi mogli posaditi osjetljive vrste kao što su: paprika, rajčica, krumpir, jabuka, kruška i borovnica. Zaostali korijen u zemlji će u tom periodu nastaviti ispuštati toksičnu tvar.
Kompostiranje lišća
Stablo oraha stvara gomilu opalog lišća koje možete kompostirati. Ono ima pozitivno djelovanje na zemljište, ali treba znati kako se to radi i miješa s ostalim kompostnim materijalom. Bogato je hranivima kao što su: fosfor, magnezij, kalcij, kalij, sumpor, željezo, azot. Sadrži veliku količinu organske tvari.
Otrovna tvar se razgrađuje kada je izložena djelovanju vode, zraka i bakterija. Za dva do četiri tjedna se smanjuje toksično djelovanje, a razgradnja u zemljištu može potrajati do dva mjeseca. Kako bi pospješili razgradnju, materijal za kompostiranje zaliti gnojivom bogatim dušikom. Najbolje je to učiniti prirodnim tekućim gnojivom od koprive ili peradi. Ako koristite dušično, bit će vam neophodno 20 do 30 g na 10 l vode.
Količina lišća koja se dodaje u kompostnu masu ne treba prelaziti jednu četvrtinu, ali će trebati oko pola godine da se juglon razgradi i kompost bude spreman za upotrebu bez straha o posljedicama. Ako ga namjeravate koristiti za povrće, bolje da je period razlaganja još duži. Na proljeće kompostnu gomilu prevrnuti.
Djelovanje na druge vrste
Ovim spojem stablo se pokušava zaštititi. Međutim, izaziva neželjene efekte na druge biljne vrste. Nepodnošenje se pokazuje kroz slabije klijanje sjemena, usporen i zakržljao rast, dolazi do žućenja i uvenuća listova, što je posebno izraženo tijekom sušnog perioda. Na kraju može izazvati potpuno propadanje biljke.
Na prvi pogled može se reći da suša izaziva iste simptome, ali je njeno djelovanje znatno sporije. Juglon će izazvati brzo propadanje čak i kada u zemlji ima dovoljno vlage. Ipak on nije snažan spoj koji potpuno zaustavlja rast povrća. Na njega su otporni: lješnjak, trešnja, nektarina, šljiva, breskva, dunja, luk, cikla, grah, tikve, mrkva, dinja, kukuruz, kantarion, hajdučka trava, cinija, forzicija, tulipani, kleka, neven, narcisi, krokusi, visterija.
Nakon rušenja stabla oraha potrebno je pričekati najmanje dvije godine kako bi mogli posaditi osjetljive vrste kao što su: paprika, rajčica, krumpir, jabuka, kruška i borovnica. Zaostali korijen u zemlji će u tom periodu nastaviti ispuštati toksičnu tvar.
Kompostiranje lišća
Stablo oraha stvara gomilu opalog lišća koje možete kompostirati. Ono ima pozitivno djelovanje na zemljište, ali treba znati kako se to radi i miješa s ostalim kompostnim materijalom. Bogato je hranivima kao što su: fosfor, magnezij, kalcij, kalij, sumpor, željezo, azot. Sadrži veliku količinu organske tvari.
Otrovna tvar se razgrađuje kada je izložena djelovanju vode, zraka i bakterija. Za dva do četiri tjedna se smanjuje toksično djelovanje, a razgradnja u zemljištu može potrajati do dva mjeseca. Kako bi pospješili razgradnju, materijal za kompostiranje zaliti gnojivom bogatim dušikom. Najbolje je to učiniti prirodnim tekućim gnojivom od koprive ili peradi. Ako koristite dušično, bit će vam neophodno 20 do 30 g na 10 l vode.
Količina lišća koja se dodaje u kompostnu masu ne treba prelaziti jednu četvrtinu, ali će trebati oko pola godine da se juglon razgradi i kompost bude spreman za upotrebu bez straha o posljedicama. Ako ga namjeravate koristiti za povrće, bolje da je period razlaganja još duži. Na proljeće kompostnu gomilu prevrnuti.
